dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:July 25, 2024, 08:59:56 pm
Posts: 22 596
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #15 on: April 27, 2015, 06:44:06 pm » |
|
Генерално, може, али прво до Бачке Тополе, потом до Сомбора, а онда до Бачког Моноштора. Сомбор се не може заобићи ако ћеш до Бачког Моноштора. Некада давно сам био и у Бачком Моноштору.
Скоро сам пролазио кроз Сенту и Аду (пре месец дана), али нисам сликао сама насеља (сликао сам друго, а те градове можда другом приликом). Пролазио сам и поред те Црне Баре. То је на путу од Чоке ка Кикинди (Мокрину).
Ево слике Дунава код Бешке (са моста):
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 876
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #16 on: May 03, 2015, 08:49:11 am » |
|
Đerdapska klisura iz "onih vremena"
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 876
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #17 on: May 03, 2015, 04:57:50 pm » |
|
Jadna zimska i jedna ljetnja sa Dunava
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 876
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #18 on: May 03, 2015, 04:59:04 pm » |
|
Dunav i pritoke u ex YU
|
|
|
Logged
|
|
|
|
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
Offline
Last Login:July 25, 2024, 08:59:56 pm
Posts: 22 596
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #19 on: May 03, 2015, 05:44:10 pm » |
|
Па има још притока које нису приказане на овој карти. На пример Велика Морава, Пек и Тимок. Ова карта вероватно приказује унутрашње пловне путеве у бившој нам држави, а не притоке Дунава.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Duki
Počasni član foruma
potporučnik
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login: Yesterday at 08:59:31 pm
Location: Paluba
Posts: 2 002
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #20 on: May 04, 2015, 05:26:02 pm » |
|
Da, na ovoj karti su prikazane plovne reke u ex YU mada fali kanalisani Begej
|
|
|
Logged
|
|
|
|
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login:July 05, 2023, 07:20:38 pm
Posts: 7 441
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #21 on: May 06, 2015, 07:39:43 pm » |
|
Kad prođeš most kod Sente dođeš li tom cestom u Bački Monoštor? Na tom pravcu ostala su mi u sjećanju mjesta Ada i Čoka. Krajnje odredište taborište kod sela Crna Bara.
Senta, Ada su naselja na Tisi, u istočnoj Bačkoj. Bački Monoštor je u severo zapadnoj Bačkoj, blizu Dunava. Nekada je naselje bilo na samoj obali Dunava, ali je regulacijom korito reke pomereno prema zapadu, tako da je između Bačkog Monoštora i Dunava močvarno područje i veoma poznato i bogato lovište.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
gocemk
potporučnik
Offline
Last Login:July 25, 2024, 11:27:35 pm
Posts: 2 673
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #22 on: July 12, 2015, 02:44:30 pm » |
|
neznam zasto srbija kao drzava nije razvila svoje recnu flotila po dunav iz razlog da dunav je isto vazan kao da se izlazi na more
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Duki
Počasni član foruma
potporučnik
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login: Yesterday at 08:59:31 pm
Location: Paluba
Posts: 2 002
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #23 on: July 13, 2015, 11:06:24 am » |
|
Nije kao da se izlazi na more nego se Dunavom i izlazi na more. Na žalost naše rečno brodarstvo je zapostavljeno i to ga je i uništilo, nije postojala nikakava strategija za razvoj, posle su se tu neke firme privatizovale, neke otišle u stečaj, verovatno političari nisu videli da mogu da se namaknu love i onda nikoga nije ni zanimalo ... a šta smo mogli da imamo. Mi već imamo svu potrebnu infrastrukturu, imamo i brodove, imamo i posade, prevoz rekom je neuporedivo jeftiniji nego prevoz drumskim ili šinskim saobraćaj pa bi tako sav teretni saobraćaj u vojvodini (žito, drva, gvođe, rude itd) mogao da se prevozi ovim putem. Takođe, sve TE su uz reke, ugalj može da im se dovozi rekom. I tako dalje i tako bliže. Elem, rumuni su videli potencijal reke Dunav i pucali ''na veliko'' pa tako imaju manje vozarine i samim tim su isplativiji naručiocu usluge, zato oni plove a 90%naših je na vezu.
|
|
« Last Edit: February 17, 2016, 01:38:38 pm by Preki »
|
Logged
|
|
|
|
gocemk
potporučnik
Offline
Last Login:July 25, 2024, 11:27:35 pm
Posts: 2 673
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #24 on: July 13, 2015, 06:47:10 pm » |
|
pa rumuni koriste najvise reku dunav za transport celi 40 procenti iz sobrajkaj u dunav se izvodi u Rumunija . Nije bio losa ideja za koristenje reka dunav za transportr stoke kako sto e nafata iz rusija do srbija preku crno more
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Duki
Počasni član foruma
potporučnik
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login: Yesterday at 08:59:31 pm
Location: Paluba
Posts: 2 002
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #25 on: July 14, 2015, 08:07:11 pm » |
|
Gocemk, zdrav razum govori da je to najrentabilnije rešenje. Odgovor na pitanje zašto to nije tako se sam nameće, u ostalom svi znamo kako stvari funkcionušu u ovoj zemlji, ni rečno bordarstvo nije izuzetak.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Milan (longtrip)
kapetan fregate
Offline
Last Login:October 28, 2023, 12:43:28 pm
Posts: 7 424
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #26 on: September 28, 2016, 12:46:56 pm » |
|
Naučni skup povodom 120 godina od svečanog otvaranja Sipskog kanala Istorija plovidbe ĐerdapomNa današnji dan pre ravno 120 godina svečano je otvoren Sipski kanal, a tadašnja svetska štampa je ovo okarakterisala kao događaj od izuzetnog značaja za privredu i saobraćaj zemalja kroz koje protiče Dunav. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Građen je u periodu od 1890. do 1896. godine, a prema zvaničnim podacima, izgradnja je stajala oko 10 miliona zlatnih dinara. Povodom ove godišnjice otvaranja najvažnijeg hidrograđevinskog objekta tokom 19. veka u đerdapskom sektoru Dunava Muzej nauke i tehnike u Beogradu organizuje naučni skup "Istorija plovidbe Đerdapskom klisurom". Danas i sutra 26 učesnika će u 22 referata predstaviti brojne teme u vremenskom rasponu od I veka nove ere i rimske vlasti do postizanja rešenja za sigurnu plovidbu izgradnjom hidroenergetskog i plovidbenog sistema "Đerdap 1" 1969. godine. Da podsetimo, na otvaranju Sipskog kanala bili su car Franja Josif, kralj Srbije Aleksandar Obrenović i rumunski kralj Karol I, a austrougarski putopisac, arheolog i etnolog Feliks Kanic je zabeležio: "Tog 27. septembra 1896. godine car Franja Josif u prisustvu kraljeva Srbije i Rumunije objavio je okončanje radova... Parobrod "Franc Josif" otvorio je Sipski kanal uz grmljavinu topova i preko lako zategnutog lanca uplovio u novi kanal..." Hroničari su zabeležili da je odmah po otvaranju kanala utvrđeno da brzina matice u njegovom uzvodnom delu iznosi oko 18 km/h, što je predstavljalo veliku prepreku za brodove, koji se kreću uzvodno, pa je 1899. godine uvedena dodatna parobrodna vuča. Parobrode su 1916. zamenile lokomotive, jer je u toku I svetskog rata, za brzu evakuaciju uzvodnih transporta kroz đerdapski sektor, nemačka transportna komanda izgradila na obalnom nasipu Sipskog kanala prugu u dužini od 1.800 metara na kojoj su na prevlačenju plovnih objekata radile tri manevarske lokomotive. Nemačke trupe su prilikom povlačenja iz Srbije 1918. godine potpuno razorile zgrade i instalacije lokomotivske vuče i onesposobile lokomotive. Deset godina kasnije Kraljevina SHS obnovila je uništena postrojenja i prugu, a sipska lokomotivska vuča je od 1952. pripala jugoslovenskoj strani na čijoj se teritoriji i nalazila. Sipska lokomotivska vuča koristila je 11 lokomotiva tokom svog trajanja, a dve od tri nemačke trocilindrične parne lokomotive iz serije JD3/J3 30 potopljene su iznad HE "Đerdap I" u današnjoj đerdapskoj akumulaciji. Od Rimljana do JugoslavijeNa seminaru će, inače, biti reči o prokopavanju kanala kod Sipa 101. godine, nekim otomanskim dokumentima o delu Dunava od Zemuna do Crnog mora, đerdapskom ribolovu na gardama u vreme Osmanskog carstva, Poreču - naselju đerdapskih kormilara (XVI-XVIII vek), kako su Otomani upravljali đerdapskim sektorom Dunava, Austrijskom dunavskom parobrodskom društvu u prvoj polovini 19. veka, francuskim interesovanjem za Đerdap krajem 19. veka, havarijama putničkih i trgovačkih brodova u đerdapskim kanalima, Sipskoj lokomotivskoj vuči, Đerdapskoj rečnoj upravi, aprilskom ratu 1941. u Đerdapu. U prostorijama Muzeja nauke i tehnike biće predstavljen i materijal iz Zbirke rečnog brodarstva vezan za prokopavanje Sipskog kanala, njegovo svečano otvaranje 27. septembra 1896. godine i kasnije korišćenje. www.danas.rs
|
|
|
|
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login: Yesterday at 07:01:07 am
Location: Beograd
Posts: 3 083
Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #27 on: September 28, 2016, 12:51:20 pm » |
|
FOTOGRAFIJA koju čuva Zbirka rečnog saobraćaja Muzeja nauke i tehnike prikazuje hidrogliser koji prolazi pored broda koji je u tom trenutku obarao dunavski rekord.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sastavljene barže gurao je potiskivač za čijim kormilom je bio legendarni kapetan Milan Grubor. Stručno rečeno, sastav koji je prevozio bio je težak 23.000 tona, širina mu je bila 54, a dužina 288 metara. Spojene barže činile su površinu od 13.000 kvadratnih metara!
|
|
|
|
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
Offline
Gender: ![Male](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/Male.gif)
Last Login:July 05, 2023, 07:20:38 pm
Posts: 7 441
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #28 on: October 02, 2016, 04:57:22 pm » |
|
Ima li kormilar mogućnost upravljanja takvom platformom, sem kormilarenja guračem?
Da li postoje neki upravljački elementi na bokovima i na čelu tako spojene platforme ili se sve svodi na umešnost kormilara gurača?
Ovo pitam iz razloga, što u novinama neretko pročitam da svako malo poneki brod udari u novoizgrađeni železničko-putni most u NS (zamena za srušeni Žeželjev most), pa razmišljam kako bi takva jedna platforma od 23.000 t i površine više od hektara prošla tuda?
|
|
|
Logged
|
|
|
|
kilezr
poručnik fregate
Offline
Last Login:July 05, 2023, 07:28:23 pm
Posts: 4 608
|
![](https://www.paluba.info/smf/Themes/theme1/images/post/xx.gif) |
« Reply #29 on: October 02, 2016, 11:31:30 pm » |
|
http://vahalishipyards.com/
Možda nešto ovako daje odgovor? Vrabac IV.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|