PALUBA
March 29, 2024, 05:35:15 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Reka Sava  (Read 27317 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« on: August 26, 2014, 12:35:48 am »

Reka Sava
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Hidrografski opis reke Save
Reka Sava je bila najveća reka SFRJ a posle reke Tise je najveća pritoka reke Dunav. Danas protiče kroz ili čini granicu četiri zemlje bivše SFRJ a to su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Srbija. Njena ukupna dužina iznosi 945km a površina sliva joj je 95.720km. Sava daje Dunavu oko 1800m3 svake sekunde ili 53.5 milijardi kubnih metara godišnje.
Sava nastaje od Save Dolinke i Save Bohinjke koje se sastaju kod mesta Radovljice na nadmorskoj visini od 412m i čine reku Savu. Od Radovljice Sava teče kroz Kranjsku i Ljubljansku kotlinu a zatim kroz Litijsko-Krašku kotlinu dužine 90km. Kod Brežica ulazi u Panonsku niziju i njenom obalom teče do Beograda gede se uliva u Dunav na njegovom 1170 kilometru.
Kao što je već rečeno, do Ljubljane Sava je planinska reka a odatle do Zagreba polako usporava i postaje ravničarska reka. Od ušća reke Kupe do ušća sa rekom Dunav prosečan pad korita reke 42mm/km što uslovljava veliko krivudanje koje je i inače karakteristično za ravničarske reke. Zbog ovako sporog toka nije u stanju da odranja obalu u velikoj meri i da pravi a takođe nije u stanju da ’’ponese’’ suspendovani materijal – nanos (misli se na pesak, mulj, šljunak) koji stvaraju njene pritoke pa tako nastaju brojni plićaci i sprudovi. Najveći nanos pravi reka Drina  a uz nju veliki nanos prave Bosna , Kupa i Una.

Hranjenje reke Save
Režim reke Save je pretežno snežni i kišni, odnosno pluvijalno-nivalni. Sava od izvora do ušća prima čak 249 pritoka, levoobalne su ređe, manje i siromašnije vodom dok su desnoobalne znatno veće i bogatije vodom.
Najveće desnoobalne su: Kupa (583km), Una (505km), Vrbas (420km), Ukrina (376km), Bosna (309km), Drina (175km), Vukodraž (62km), Tamnava (28km) i Kolubara (27km).
Levoobalne su: Lonja (546km), Trebež (539km), Veliki Strug (467km), Mali Strug (462km), Orljava (397km) i Bosut (160km).
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Drina, najveća pritoka Save


* Sava River Basin Overview Map.jpg (56.97 KB, 475x332 - viewed 1747 times.)

* Drina.jpg (191.26 KB, 800x600 - viewed 663 times.)
« Last Edit: September 05, 2014, 02:26:53 pm by Preki » Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #1 on: August 30, 2014, 10:20:51 am »

Plovidbeni uslovi na reci Savi
Reka Sava je za manje plovne jedinice (čamce, glisere) plovna od mesta Rugvice na 663km (37km uzvodno od Zagreba) a od ušća reke Kupe (538) kod Capraga pa sve od ušća u Dunav je plovna i za veće brodove.
Kanalisanju reke Save i ostalim hidrograđevinskim radovima se pridaje mnogo veći značaj posle drugog svetskog rata a sastoji se od bagerovanja i kanalisanja plićaka radi zadržavanja trajnh dubina, bagerovanju nanosa od pritoka, izgradnji uzdužnih i poprečnih hidrograđevina. Pošto je reka na čitavom plovnom delu ravničarska, niskih obala, radi zaštite od polava na većem delu izgrađeni su odbrambeni nasipi.
Dubina plovnog puta reke Save se, u zavisnosti od vodostaja, kreće od 120cm do 25m kod Hrtkovca na 118om kilometru. Prosečna širina reke je 150m, najmanja je kod Stremena a najveća kod Šabca i Ostružnice (600m).
Visoke vode se pojavljuju na proleće posle otapanja snega i na jesen posle obilnih padavina (takozvani sekundarni maksimum). Pri visokim vodostajima priotoke reke Save nose još veće količine suspendovanog materijala pa se i pored hidrograđevinskih radova na pojedinim deonicama saobraćaj odvija otežano pri niskim vodostajima.
Niski vodostaji javaljaju se u letnjim i zimskim mesecima kada dolazi do pojave velikog broja plićaka kojih ukupno ima 60 i nije retkost da se na pojedinim sektorima obustavi ploviba.

Pored vodostaja i plićaka otežavajuću okolnost pri plovidbi mogu praviti i krivine čiji je poluprečnik manji od 200m. Smatra se da je za nesmetanu plovidbu potreban poluprečnik krivine od oko 400m.
Obeležavanje plovnog puta na reci Savi je u skladu sa jedinstvenim sistemom obeležavanja kojem podležu sve međunarodne plovne reke.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Stari remorker vuče balvane

Elementarne prepreke u plovidbi na reci Savi
Elementarne prepreke na reci Savi nastaju kao posledica hidroloških, hidrografskih i klimatskih uslova karakterističnih za podneblje umereno kontinentalnog tipa, promenljivog karaktera.
Perema značaju, trajanju, dužini i čestini elementarnih prepreka na plovnom putu reke Save najizrazitije i i najštetnije su:
- ekstremno visoki i ekstremno niski vodostaji
- broj dana - čestina magle
- broj dana niskih temperatura - leda
Uticaj vetrova na plovidbu rekom Savom je od sekundarnog značaja s izuzetkom na pojedine delove donjeg toka gde Košava veoma retko može izazvati prekid plovidbe.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Samohotka na Savi, u pozadini se vide Brankov most, pristanište i stanica rečne policije


* bg-reka2.jpg (106.12 KB, 620x398 - viewed 343 times.)

* Brod na savi.jpg (205.83 KB, 1024x768 - viewed 903 times.)
« Last Edit: September 03, 2014, 11:50:44 am by Preki » Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #2 on: August 30, 2014, 10:27:56 am »

Podela plovnog puta reke save sa navigacionog gledišta
Sa navigaciono-plovidbenog gledišta, u odnosu na specifičnost uslova plovidbe i gabarita plovila, reka Sava se deli na tri glavna sektora - gornji, srednji i donji, koji se kasnije dele na više manjih podsektora.

Sektor ''gornja Sava'': Sisak (583+5km) - Bosanska Gradiška (459km)
U ovom sektoru u reku Savu se ulivaju Kupa i Una sa desne a Trabež i Veliki Strug sa leve strane, pomenute je na ovom sektoru snabdevaju potrebnom količinom vode da bi bila plovna. Merodavne vodomerne stanice su galdovo, Sisak (reka Kupa) i Jasenovac. Najpovoljniji vodostaj je kada vodomer u Galdovu pokazuje između +100 i +200. Pri velikom vodostaju nizvodnim plovilima je veoma otežano manevrisanje zbog oštrih krivina pa brodari ponekad za plovidu na gornjoj Savi kažu i ''slalom plovidba''.
Na ovom podsektoru reke je veliki broj plićaka, čak 17 a nailazi se i na 15 krivina koje su opaasne u smislu bezbednosti plovidbe od kojih su najteže Trebež, Cvijetni Vir, Gornji Bobovac, Žabarski Bok i Strmac.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor:sisak.info

Sektor ''srednja Sava'': Bosanska Gradiška (459km) - Sremska Mitrovica (136km)
Sektor srednja Sava je najduži i prostire se u dužini od oko 323km. Podela ovog sektora na tri manja podsektora nastala je usled plovidbenih mogućnosti nastalih delovanjem desnoobalnih pritoka. Važnije pritoke na ovom delu reke Save su Vrbas (420km), Ukrina (376km), Bosna (309km), Drina (175km), Vukodraž (62km), Tamnava (28km) i Kolubara (27km) i desnoobalne Orljava (397km) i Bosut (160km). Prema količini vode i nanosa Vrbas, Bosna i Drina imaju najveći uticaj pa samim tim imaju i najveći utican na vodostanje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor bih-x.info

*Sektor ''srednja Sava'' se deli na više podsektora a to su:
- Bosanska Gradiška (459km) - Slavonski Brod (364km)
Na ovom sektoru plovidba je znatno povoljnija nego na sektorima pre i posle njega. Vodomerne stanice su u Jasenovcu, Slavonskom Brodu i Šamcu. Širina plovnog puta je u proseku 30-35m a nailazi se na 13 plićaka i 7 većih krivina od kojih najveći problem predstavlja Hercegov Dol (412km).

- Slavonski Brod (364km) - Brčko (220km)
S izuzetkom pojedinih deonica ovaj podsektor ima veoma povoljne uslove za plovidbu. Na ovom podsektoru se nalazi takozvani ''Šamački sektor'' (308-289km) na kojem je najteža plovidba na celom toku reke. Merodavne vodomerne stani ce su Slavonski Brod, Šamac i Brčko a celokupna plovidba se odvija prema vodomernoj stanici u Šamcu. Problem na ovom delu je veliki broj plićaka koji otežavaju ravnomernu plovidbu a neretko zahtevaju i ''cik-cak'' plovidbu kao i nepravilan ulazak u most kod Brčkog. većina ovih plićaka, a ukupno ih ima 20, se nalazi upravo na Šamačkom sektoru. Postoji i 10 opasnih krivina od kojih su najopasnije Vučjak (299km), Dubočica (292-293km) i Domaljevac (287km).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor:trekearth

- Brčko (220km) - Sremska Mitrovica (136km)
Na ovom delu reka Sava prima dve velike reke, Drinu sa desne i Bosut sa leve strane. Drina je, kao što je već rečeno, najveća pritoka Savei u nju unosi prosečno 12 miliardi kubnih metara vode godišnje. Već je rečeno i da ova reka pravi najveći nanos koji se negativno odražava na plovidbene uslove.
Drina ima dva izvorišna kraka, tj. nastaje od reka Tare i Pive koje se sastaju kod Šćepan Polja. Dužina od reke od ušća u Savu do Šćepan Polja je 346km a probija se kroz više planinskih venaca primajući Sutjesku, Bjelavu, Bistricu,Žepu i Drinjaču sa leve a Čehotinu, Lim, Rzav i Jadar sa desne.
Karakterističan za reku Drinu je i sportsko-rekreativni turizam u vidu ribolova i raftinga (Drinska Regata).
Na ovom sektoru je malo problematičnih krivina, samo 4, ali postoji 11 plićaka, od kojih 4 u Račanskom sektoru, koji utiču na plovidbu.
Problematične krivine su kod Rače, ušća reke Bosut, kod Ravnje i Manđelosa.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sektor ''donja Sava'': Sremska Mitrovica (136km) - Beograd (0km)
Potez od Sremske Mitrovice do Beograda je najpovoljniji za plovidbu jer reka na ovom delu ima najveću širinu i dubinu korita. Takođe je za ovaj deo karakterisitičan veliki broj ada, većih ima čak 11 a najveća je poznata Ada Ciganlija koja je hidrograđevinskim radovima pretvorena u jezero a u jedino i kupalište i rezervoar u slučaju havarije gradskog vodovoda.
Merodavne vodomerne stanice u Sremskoj Mitrovici, Šabcu i Beogradu od kojih je najbitnija ona u Šabcu zbog najkritičnijeg plićaka na celom toku reke kroz Srbiju - Kamička (84-85km), gde dubina vode pri vodostaju ''0'' u Šabcu iznosi 180cm a širina plovnog puta 24m.
Na ovom sektoru se takođe nalazi i najveća dubina korita a to je čak 25m kod Hrtkovca (118km) i najveća širina reke, kod Šabca i Ostružnice - 600m

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sava kod Novog Beograda


* ada-medjica.jpg (102.68 KB, 800x552 - viewed 352 times.)

* Sava kod Siska.jpg (16.52 KB, 500x375 - viewed 569 times.)

* Bosanska-Gradiška-Sava.jpg (80.59 KB, 1024x546 - viewed 785 times.)

* Sremska_Mitrovica_Most.JPG (433.82 KB, 1306x980 - viewed 503 times.)

* Sava, Slavonski Brod.jpg (126.24 KB, 800x450 - viewed 501 times.)
« Last Edit: September 03, 2014, 11:59:18 am by Preki » Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #3 on: August 30, 2014, 10:52:17 am »

Plovput
Direkcija za vodne puteve je organ uprave u sastavu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nadležna za održavanje i razvoj unutrašnjih plovnih puteva u Republici Srbiji na kojima važe međunarodni i međudržavni režimi plovidbe (reke Dunav, Sava i Tisa). Osnovana je 1963. godine. Njeni zaposleni svakodnevno rade na uspostavljanju bezbednih uslova za unutrašnju plovidbu.
Sedište ove direkcije i vez broda ''Istrajni - 1'' su na reci Savi

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Međunarodna komisija za sliv reke Save
Međunarodna komisija za sliv reke Save (Savska komisija) je zajedničko telo sa međunarodnom pravnom sposobnošću potrebnom za obavljanje njenih funkcija, odnosno sprovođenje Okvirnog sporazuma. Čine je po dva predstavnika svake Strane potpisnice Okvirnog sporazuma, tj. član i zamenik člana svake Strane, pri čemu svaka Strana u Savskoj komisiji ima jedan glas. Sedište Savske komisije je u Zagrebu, Republika Hrvatska.
Međunarodna komisija za sliv reke Save (ISRBC) uspostavljena je 12.12.2008. za potrebe implementacije Okvirnog sporazuma o slivu reke Save (FASRB) odnosno, da omogući saradnju strana FASRB u realizaciji sledećih ciljeva:
*Uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe na reci Savi i njenim plovnim pritokama, što podrazumeva uspostavljanje uslova za bezbednu plovidbu na reci Savi i njenim pritokama, između ostalog, putem:
-usvajanja plana obeležavanja, održavanja i razvoja plovnih puteva;
-usvajanja jedinstvenih pravila plovidbe uzimajući u obzir specifične uslove na određenim delovima plovnih puteva;
-usvajanja tehničkih pravila koja se odnose na plovila unutrašnje plovidbe i pravila o dobijanju dozvole zapovednika broda;
-uspostavljanje Rečnih informacionih servisa (RIS).

*Uspostavljanje održivog upravljanja vodama, što podrazumeva saradnju u oblasti upravljanja vodnim resursima u slivu reke Save na održiv način, uključujući integrisano upravljanje površinskim i podzemnim izvorima voda na način kojim se obezbeđuje:
-voda u dovoljnoj količini i adekvatnog kvaliteta u svrhu očuvanja, zaštite i unapređenja vodnih ekosistema (uključujući floru i faunu, i ekosisteme prirodnih jezera i močvara);
-voda u dovoljnoj količini i adekvatnog kvaliteta za sve vrste upotrebe/korišćenja;
-zaštita od štetnog delovanja voda (poplava, prekomernih podzemnih voda, erozije i opasnosti od leda);
-rešavanje sukoba interesa prouzrokovanih različitim vrstama upotrebe i korišćenja; i
-efikasna kontrolu vodnog režima.

*Preduzimanje mera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti, i smanjivanje i uklanjanje štetnih posledica, uključujući posledice od poplava, opasnosti od leda, suša i incidenata koji obuhvataju supstance štetne po vodu.

Rečna policija
Nadležna policijska Ispostava za bezbednost na rekama u Beogradu deo je policijske uprave za grad Beograd. U njenoj nadležnosti je 85 km reke Dunav i 62 kilometara reke Save, kao i 226 km priobalja obe reke koje cine medunarodni tok. Poslovi se obavljaju na obe reke i policija bi trebala da se stara o bezbednosti imovine, postrojenja, objekata, nad vodom, pored vode i na vodi.
Za gašenje požara na plovnim objektima (brodovima, ankerima, čamcima) i u priobalju upotrebljavaju se Vatrogasni brodovi, o njima je više reči u posebnoj temi o vatrogasno-spasilačkim jedinicama.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* brod-istrajni-1.jpg (142.93 KB, 1296x972 - viewed 461 times.)

* Rečna policija i vatrogasci.jpg (53.7 KB, 620x333 - viewed 356 times.)
« Last Edit: September 03, 2014, 11:50:23 am by Preki » Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #4 on: August 30, 2014, 12:11:03 pm »

Turizam
Postoji sedam Ramsarskih područja (močvare od međunarodnog značaja) u slivu reke Save: Bardača (BiH), Lonjsko polje i Crna Mlaka (Hrvatska), Obedska bara, Zasavica i Peštersko polje (Srbija) i Cerkničko jezero (Slovenija). Takođe uz Savu postoji veliki broj ribnjaka, od poznatijih tu je šaranski ribnjak ''Živača'' u blizini Beograda kod sela Boljevci.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Svakako najpoznatija destinacija na reci jeste ''Ada Ciganlija'' odnostno Savsko jezero. Beograđani, a i njihovi gosti, leti posećuju ovo veštačko jezero radi kupanja i sunčanja a zimi radi klizanja. Na Adi takođe postoje i razni sportski klubovi koji se bave golfom, fudbalom, ragbijem, američkim fudbalom, veslanjem. Pre početka sezone kupanja ovde se održava takmičenje u veslanju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Ada Ciganlija.jpg (135.7 KB, 1000x540 - viewed 436 times.)

* zasavica-1.jpg (57.74 KB, 920x255 - viewed 305 times.)
« Last Edit: September 03, 2014, 11:50:13 am by Preki » Logged
Duki
Počasni član foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 897



« Reply #5 on: June 28, 2017, 10:33:56 am »

Jedan veoma zanimljiv snimak o savskom jezeru - Adi Ciganliji
Logged
švercer011
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 749



« Reply #6 on: October 07, 2019, 08:45:28 pm »

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/dFME-5FWHx0?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #7 on: October 07, 2019, 10:07:48 pm »

Defanzivne M35.
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.027 seconds with 23 queries.