vladimir bošković
vodnik I klase
Offline
Posts: 560
|
|
« Reply #2 on: September 07, 2014, 05:56:25 pm » |
|
Evo teksta Branka Jevtića, kolekcionara oznaka JVuO i pisca brojnih tekstova o oznakama u četničkom pokretu (i jedne kjnige na tu temu)
Draža Mihailović posle donešene odluke o formiranju ,,Pomorske Obalne Komande,, 30. decembra1943. depešom obavestio je savezničkog generala Harolda Aleksandera da upućuje Šaškijevića i grupu mornaričkih oficira i podoficira na raspolaganje našoj mornarici. Originalni tekst ove depeše u našim arhivama nije pronađen.
Depeše Draže Mihailovića od 7. maja 1944. upućene Đorđiju Lašiću, vojvodi Đujiću i Danilu Salatiću : ,, 713. Ina. Kocev. Dal Dal. Pomorska obalna komanda počela je delovati. Pomorska obalna komanda je neposredno podčinjena V.K. Preporučujem i naređujem najtešnju saradnju i potpomaganje,,
,,714. Ina. Kapetan bojnog broda Šaškijević komandant pomorske obalne komande uputio je u vaš štab kapetana korvete Kosovića zbog veze. Kosoviću je data šifra i javljaće se preko vaše stanice. Sem toga ima zadatak za pomorsku organizaciju oblasti Dubrovnika i hvatanje veze sa Metkovićem, Splitom i Šibenikom. Potpomažite ga u radu,,
Napomena : šifra Ina se odnosi na Danila Salatića, Kocev na Đorđija Lašića a Dal Dal na vojvodu Đujića
Štab Pomorske Obalne komande je do februara bio pri štabu Komande Istočne Hercegovine kod majora Petra Baćovića. Sem Šaškijevića u POKu je tada bilo još 16 oficira i podoficira. Petar Baćović je u vezi ove komande 10. februara 1944. poslao Draži sledeću depešu : ,, molim Vas da naredite Šaškijeviću da se prebaci kod kapetana Vukasovića blizu Boke jer u mom štabu ne može ništa raditi, a niti radi. Treba da ide na teren. Teško mi je i zbog ishrane,,
Prilog o izbegloj Kraljevskoj mornarici Glavne baze prebeglog dela naše flote su bile ,,M,, (Malta) i ,,A,, (Aleksandrija). Brojno stanje u obe ove baze krajem 1944 je iznosilo 866 lica od kojih 106 oficira, 200 podoficira i 560 kaplara i mornara. Komanda Sastava jugoslovenskih pomorskih snaga na Malti (baza M) Komanda se sastojala iz : - štaba - baze motornih čamaca - plovnih jedinica - pomoćne čete i - broda ,,Oksio,, Štab je pak imao tri odseka : operativni, tehnički i materijalni. U štabu su bili raspoređeni: 21 oficir i 4 vojna činovnika. Plovne jedinice : - korveta ,,Nada,, - pomoćni brodovi ,,Kumanovo,, i ,,Starčević,, - admiralska jahta ,,Vila,, - minopolagači ,,Mljet,, i ,,Meljine,, - minonosac ,,Orao,, - kraljevska jahta ,,Beli orao,, - torpiljerke ,,T1,, i ,,T5,, Baza ,,A,, jugoslovenskih snaga u Aleksandriji (Port Said) Baza je umala u svom sastavu : - štab - plovne jedinice - mornaričku četu Plovne jedinice : - podmornica ,,Nebojša,, - motorne torpiljerke ,,Durmitor,, i ,,Kajmakčalan,,
Svi brodovi iz ove dve baze su se borili u sastavu savezničkih snaga do marta1945. pod zastavom Kraljevske mornarice. Tada se već osećalo i znalo da je došlo do preokreta u odnosu prema JVuO od strane Engleza i da se pod uticajem partizana radilo na likvidaciji Kraljevske mornarice. Početkom marta 1945. grupa od 89 oficira i podoficira je prebačeno iz baze,,M,, u bazu ,,A,,pa kapetan Đorđe Mitrović o ovome prebacivanju piše u svom dnevniku :,,Bilo mi je odmah jasno da je to, u stvari korak Kern-Saksida, za lakše likvidiranje Kraljevske mornarice .... Točak likvidacije je, dakle, pokrenut. Izvršioci, čini se po ovom, biće Englezi,, Odlazak u bazu ,,A,, je značio ustvari iskrcavanje sa flote i smeštaj u logore na Sinaju. U ovoj grupi su bili ljudi za koje se predpostavljalo da su ostali verni Kralju i da su antikomunisti. Druga mera je bila da se deo flote sa operacija u Livornu vrati u bazu ,,M,, jer se znalo da su imali stalne kontakte sa Ravnogorskim odborom iz Rima. Sredinom marta ova grupa, takozvana Druga divizija, pod komandom kapetana korvete Mihajla Lepetića je uplovila usred noći u Maltu i dobila vez kraj Prve divizije. Kapetan Lepetić je odmah otišao kod komandanta baze Josifa Sakside i tek tada saznao razloge ovako hitnog povratka u bazu. Trebalo je zameniti motore na brodovima radi odlaska u Jadransko more i predaji flote partizanima. U bazi ,,M,, došlo je do podele na pristalice nove engleske politike u korist partizana i protivnike te politike. Jednog jutra su oko brodova Kraljevske mornarice osvanuli engleski brodovi sa ,,Ohajom,, kao komandnim brodom sa upernim topovima i mitraljezima i naredili da se svi sa ličnim stvarima odmah iskrcaju. Pod ovakvim uslovima pritiska usledilo je glasanje u tvrđavi ,,Sv. Anđela,, pred engleskom vojnom misijom i partizanskim delegatima za povratak u otadžbinu ili za ostajanje u emigraciji. Oni koji su glasali za povratak vraćeni su na brodove a ostali su poslati u logore u Italiju. Tako je likvidirana Kraljevska mornarica na Malti a na brodovima su istaknute crvene zastave sa jugoslovenskom trobojkom u uglu. Posle glasanja i likvidacije Kraljevske mornarice u bazi ,,M,, obavljeno je glasanje i u bazi ,,A,, U bazi u Aleksandriji komandant je bio kapetan korvete Zenon Adamič. Kao partizanski delegat došao je major Đuro Deretić, bivši poručnik bojnog broda. Po izvršenom glasanju svi oni koji nisu da se vrate u komunističku Jugoslaviju morali su da sa logorskom opremom napuste bazu i upute u logor El-Ariš na Sinaju. Ovu grupu je vodio poručnnik bojnog broda Ilija Ilić
Radi boljeg praćenja rada pojedinih lica navedenih u izjavi mornaričkog podnarednika Svete Filipovića prilažem sledeće dopune :
1. kapetan bojnog broda Vladimir Šaškijević ,,čika Mića,, je sve do dolaska u Boku 1944. radio na prebacivanju naših i savezničkih starešina iz Dalmacije, u zoni odgovornosti Dinarske Divizije. Organizovao je 13.10.1944. prebacivanje cele grupe preko Jadrana, a među njima je bio i podnarednik Sveta Filipović. Za uspešno prebacivanje vlasnik brodića ,,trabakule,, je dobio u Bariju od čika Miće 10 zlatnika. Šaškijević je ostao u emigraciji.
2. kapetan korvete Niko Kosović je bio rodom iz Dubrovnika a pre ove dužnosti u POKu bio je raspoređen u Dubrovačku brigadu. Bio je aktivan na celoj teritoriji Bokokotorskog korpusa. Uspešno se prebacio sa grupom u Italiju 1944.
3. porunik fregate Slavoljub Slava Čurković pre dolaska u POK je bio načelnik štaba Romanijskog korpusa. Bio je rodom iz Bijele i na kraju je uspeo da se prebaci u Italiju.
4. mornariki narednik Drago Timotijević je pre dolaska u POK bio raspoređen u Kosmajsku brigadu Korpusa Gorske Garde.
5. narednik Vidaković Milorad,,Mačak,, je ranije bio u ličnoj pratnji komandanta Gorske Garde Nikole Kalabića a od 1943. bio je raspoređen u Vrhovnu Komandu. Uspeo je da se prebaci u Italiju i posle rata je emigrirao u Južnu Ameriku.
6. vazduhoplovni poručnik kasnije kapetan Miroslav Šurbatović bio je pre dolaska u ovu komandu šef šifrantskog otseka Vrhovne Komande. Bio je na službi u Drugom odseku Operativnog odelenja pri Vrhovnoj Komandi a neko vreme i delegat Rasinskog korpusa. Uspeo je da se prebaci u Italiju i posle rata emigrirao u Ameriku.
7. narednik Frano Seničar je bio ranije vođa i instruktor grupe za sabotaže i diverzije u Prvom Ravnogorskom korpusu.
8. narednik hidroavijatiar Miodrag Mile Milivojević bio je na službi u Smederevskom korpusu a od 1943. bio je rapoređen u Gorsku Gardu. Uspeo je da se prebaci preko Italije na Maltu u Komandu Kraljevske mornarice a posle rata emigrirao je u Australiju.
9. rezervni potporučnik, novinar Borivoje Bora Jevtić, rođen je 1897. u Kragujevcu a pre dolaska u POK bio je šef propaganndnog odelenja Vrhovne Komande. Posle rata je robijao 7 godina a po izdržavanju kazne emigrirao je u Švajcarsku i Francusku.
10. narednik Svetozar Marković ,,čika Toza,, kao čuvar Dvora na Oplencu sakrio je i sačuvao u Aprilskom ratu ratne zastave naše vojske iz Prvog Svetskog rata i po izbijanju ustanka predao ih je Draži Mihailoviću. Uspeo je da se prebaci u Italiju i imao je nameru da pođe u London kod kralja ali se razboleo i umro a sahranjen je na groblju u Pompeji kod Napulja.
11. Risto Pestorić, trgovac iz Zelenike, bio je aktivan sve vreme rata a na Omladinskoj konferenciji u Šahovićima bio je delegat za Boku i službeni zapisničar i overivač konferencije. Prebacio se u Italiju i ostao u emigraciji.
12. poručnik bojnog broda Ilija Ilić je 1941. bio u partizanima i tokom iste godine je prešao u JVuO. Radio je kao obaveštajni oficir u Herceg Novom. Prebacio se u Italiju i ostao u emigraciji.
13. kapetan bojnog broda Mirko M. Dabović je poginuo 1944. u pokušaju prelaska u Italiju kada je brodica bila uočena i potopljena kod ostrva Mamula u ulazu u Boku od strane Nemaca.
14. potporučnik Mile ,,Marinac,, rodom iz sela Koletine kod Stragara je bio jedan od učesnika u ubistvu ljotićevskog rukovodioca popa Bulića 1942 u Čačku. Do dolaska u ovu Komandu bio je raspoređen u Gorsku Gardu. Poginuo je 1944 kod Kalinovika u borbi protiv komunista.
15. kapetan korvete Boris Vilfan je bio šef obaveštajne službe u Herceg Novom i svojim radom bio je vezan za Bokokotorski korpus i POK
16. student Ilija Subotić je radio kao obaveštajac u Herceg Novom a posle rata mu je suđeno.
17. pitomac Vojne Akadamije Petar Sijerković je radio kao obaveštajac i poseban kurir između Herceg Novog i Grblja. Rodom je bio iz Kumbora. Bio je u ličnoj pratnji komandanta Bokokotorskog korpusa Radmilovića i odžravao stalnu vezu između POKa i korpusa. Stradao je 1945. u odstupanju.
18. Ljubo Nenadić je bio kurir između Herceg Novog i Grblja a nalazio se i u ličnoj pratnji komandanta korpusa Radmilovića. Bio je stalna veza sa POKom.
19. mornarički poručnik Josip Bepo Čučić (Hrvat Pravoslavne vere) je bio raspoređen u POK a poginuo je u pokušaju prelaska Jadrana sa kapetanom bojnog broda Mirkom Dabovićem
20. Jevrem Šaulić, gradonačelnik Nikšića, poginuo u pokušaju prelaska Jadrana sa kapetanom Mirkom Dabovićem
21. Marko Sijerković, upravljao brodom, poginuo prevozeći grupu kapetana Mirka Dabovića
Ove dopune su uzete iz arhive Branka Jevtića
Dopuna za POK (iz knjige ,,Istina o četnicima,, A.Stamatović) Dana 14. oktobra 1944. godine, četnička delegacija u sastavu: Jevrem Šaulić, major Boško Pavić, kapetan Dabović, kapetan Dušan Arsović, Nikola Vukčević i potporučnik Cucić, tajno je otplovila iz Bokokotorskog zaliva prema Italiji i saveznicima. Ovoj misiji bili su pridodati vlasnik brodića kojim su krenuli Marko Čerković, i američki pilot Debert Artur Petrson, koji je u maju bio oboren kod Danilovgrada, ali su ga četnici spasili. Brodić kojim je otplovila ova četnička misija bio je potopljen od strane njemačke obalske artiljerije, koja ga je gađala. Šef misije Jevrem Šaulić, major Boško Pavić, kapetan Dabović, potporučnik Cucić i brodovlasnik Marko Čerković su poginuli, a kapetan Dušan Arsović i Nikola Vukčević su ranjeni.
Jevtić M. Branko
|