Članak na ovu temu obajvljen 2005 godine na stranici "
Hrvatski Vojnik" autor je Tomislav Janjić ;
Kako odabrati mornarički PZO raketni sustav? - europska ponuda
Suvremeni raketni PZO sustavi namijenjeni brodovima kupce dovode pred dilemu - odabrati između MBDA Aster i VL MICA s aktivnim radarskim samonavođenjem, ili nekog od proizvoda tvrtke Raytheon s poluaktivnim radarskim vođenjemOdabrati odgovarajući protuzračni raketni sustav za novi brod danas nije nimalo laka zadaća, osobito ako vam odabir nije unaprijed politički uvjetovan. Na tržištu se nudi veliki broj suvremenih sustava zapadne i ruske proizvodnje podjednakih mogućnosti, uz najavu da će se za koju godinu na tržištu pojaviti i suvremeni PZO raketni sustavi kineske proizvodnje. Sadašnje članice NATO saveza i države koje očekuju da će to uskoro postati svoje ratne brodove mogu opremiti s nekoliko vrlo suvremenih PZO raketnih sustava. Donedavno je taj odabir bio znatno lakši jer su tržištem dominirale američke tvrtke, ali od nedavno se i na tom području promijenio odnos snaga. Tako američka tvrtka Raytheon nudi široki asortiman PZO raketnih sustava Standard Missile (SM) i Evolved SeaSparrow Missile (ESSM) s poluaktivnim radarskim navođenjem srednjeg, velikog i vrlo velikog dometa. S druge strane na tržištu je sve snažnije prisutna europska tvrtka MBDA sa svojim sustavom Aster. Odabir PZO raketnog sustava nije baš jednostavan jer za sobom povlači i odluku o kupnji odgovarajućih radara za motrenje zračnog prostora i, ako je potrebno, radarskih iluminatora, te brodskih zapovjednih sustava.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 1 : Jedan od prvih proizvedenih projektila Aster 15
Evo jedan tipičan primjer: danska Naval Materiel Command (mornaričko zapovjedništvo za opremanje) trenutačno obrađuje mogućnosti kupnje najboljeg PZO raketnog sustava za buduće tri fregate/patrolna broda istisnine 5000 tona čije će projektiranje početi 2007. godine. Jedna je mogućnost odabrati kombinaciju projektila Raytheon SM-2 Block III (dometa većeg od 150 km) i radarskih iluminatora SM-6 (dometa 220 km) koja se može dopuniti i projektilima ESSM namijenjenih za blisku obranu broda. Oba bi se projektila lansirala iz vertikalnih lansera Mk 41. Kao opcije za kontrolu zračnog prostora spominju se radari Raytheon AN/SPY-3 i Thales Nederland SEPAR.
Druga mogućnost koju Danci razmatraju je kupnja novog europskog mornaričkog PZO raketnog sutava Aster. Razmatra se kupnja obje inačice - Aster 30 namijenjene obrani flote i Aster 15 namijenjene za blisku protuzračnu obranu brodova. Projektili bi se lansirali iz vertikalnih lansera Sylver tvrtke DCN. Kako ti projektili imaju aktivno radarsko samonavođenje na ciljeve nisu potrebni radarski iluminatori ciljeva što istodobno smanjuje i cijenu nabave i održavanja tijekom uporabe. Uz PZO raketni sutav Aster razmatra se mogućnost uporabe višenamjenskih radara AMS EMPAR, AMS Sampson, Thales ARABEL ili Herakles.
Asterov potencijalDasad je PZO raketni sustav Aster za obranu svojih ratnih brodova odabralo pet ratnih mornarica, te je naručeno 1500 projektila, uglavnom inačice Aster 15. Prvi proizvedeni primjerci, namijenjeni francuskoj ratnoj mornarici, upravo ulaze u operativnu službu na nuklearnom nosaču zrakoplova Charles de Gaulle. Asterovi korijeni sežu sve do listopada 1998. i francusko-talijanskog projekta Future Surface-To-Air Family (FSAF) unutar kojeg su partneri planirali razviti okvir za razvoj obitelji PZO raketnih sustava namijenjenih ugradnji na brodove i uporabi na kopnu. FSAF program dodijeljen je tvrtki Eurosam (zajednički projekt tvrtki MBDA i Thales), a Aster je samo jedna od "cigli u zidu" cijelog projekta. Uz projektil u dvije inačice važni dijelovi sustava su osmerostruki vertikalni lanseri Sylver A43 i A50, višenamjenski radari ARABEL ili EMPAR, te zapovjedni sustav koji je konfiguriran po MAGICS kozoli i MARA računalnom dijelu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 2 : Testno ispitivanje projektila Aster 15
Aster 15 i Aster 30 projektirani su oko istog osnovnog projektila, a razlika u dometu ostvarena je uporabom dva različita startna raketna motora. Tvrtka MBDA tvrdi da Aster nudi superiorne mogućnosti s obzirom na njegovu visoku pokretljivost koja je ostvarena kombinacijom klasičnih aerodinamičnih kontrolnih površina i vektorizacijom potiska motora. Ta kombinacija, po tvrdnji proizvođača, omogućava zaokrete do opterećenja od čak 50 g. Ta kombinacija postaje još ubojitija u cjelini s aktivnim radarskim sustavom samonavođenja koji, bar po tvrdnji MBDA, ima vrlo visok stupanj vjerojatnoće uništenja cilja. Zahvaljujući mogućnosti prijenosa podataka s broda na projektil tijekom njegovog leta moguće je obaviti izmjenu s prvobitno određenog cilja na naknadno otkriveni cilj s višim stupnjem prioriteta.
Visok stupanj vjerojatnoće uništenja cilja osigurava aktivni radar AD4A tvrtke Thales smješten u nosu projektila, sa sustavom za kontrolu leta smještenim odmah iza njega. Usmjerena visokoeksplozivna fragmentirana bojna glava smještena je u sredini projektila. Stražnji dio zauzima putni raketni motor. Osnovni projektil je dugačak 2,6 metara i promjera tijela 18 centimetra. Masa mu je 107 kg.
Nakon vertikalnog lansiranja, zaokretanje i usmjeravanje prema cilju obavlja se uz pomoć okretnih mlaznica startnog raketnog motora, koje upravljaju letom u prvim sekundama nakon lansiranja. Startni raketni motor inačice Aster 15 odvaja se već nakon 2,5 sekunde nakon lansiranja, nakon što je projektil ubrzao do brzine od 1000 m/s (3 Macha). Dužina te inačice je 4,2 metra i masa u trenutku lasniranja 310 kg. Startni raketni motor inačice Aster 30 (koja ima veći domet) odvaja se nakon 3,5 sekundi rada, nakon što je projektil ubrzao do 1400 m/s (4,5 Macha). Dužina inačice Aster 30 je 5,2 m, a masa u trenutku lansiranja joj je 510 kg.
Iako su temeljeni na istom osnovnom projektilu Aster 15 i Aster 30 imaju različite namjene. Po tvrdnjama tvrtke MBDA Aster 15 ima minimalni domet od samo 1,7 km. Protiv ciljeva kao što su veliki mornarički patrolni avioni maskimalni domet mu je oko 30 km. Učinkovit domet protiv brzih i pokretnih lovačkih aviona te podzvučnih projektila je od 10 do 15 km. Nadzvučne projektile Aster 15 može uništavati na udaljenostima od 5 do 10 km.
Dalekometni Aster 30 ima mogućnost obaranja nadzvučnih projektila na udaljenostima 15 do 25 km. Lovačke avione doseže na udaljenostima od 35 do 45 km, a velike mornaričke patrolne avione na čak 100 km.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 3 : Nosač zarakoplova Charles de Gaulle je prvi ratni brod opremljen sustavom Aster 15
Razvojna testiranja Astera 15 obavljena su od 1992. do 1997. unutar projekta FSAF. Ukupno je obavljeno 18 lansiranja kojima je potvrđena sposobnost vertikalnog lansiranja, upravljanja u letu, maksimalnih dometa po visini i udaljenosti (uključujući i presretanje nadzvučnih projektila koji su letjeli na vrlo malim visinama u uvjetima snažnog elektroničkog ometanja). Nakon toga uslijedio je program evaluacije za Sol-Air Anti-Missile (SAAM) protuzračni raketni sustav malog dometa namijenjen francuskoj i talijanskoj ratnoj mornarici.
Nakon uspješnih evaluacijskih testiranja na ispitnom brodu Ile d'Oleron, koja su završena u listopadu 2001., prvi operativni SAAM sustav ugrađen je na novi francuski nuklearni nosač zrakoplova Charles de Gaulle. Prvo ispitno lansiranje projektila Aster 15 s de Gaullea obavljeno je potkraj listopada 2002. Otkrivanje cilja (leteće mete C22) obavljeno je uz pomoć radara ARABEL tvrtke Thales.
Evaluacijska testiranja talijanskog SAAM-a dovršena su do kraja 2002. godine nakon serije od tri lansiranja sa školskog broda Carabiniere. Lansiranja su obavljena u ispitnom Centre d'Essais da la Méditeranée (CEM) u južnoj Francuskoj. Prva serija evaluacijskih testiranja obavljena je u prosincu 2001., a druga u lipnju 2002. Treća testiranja obavljena su 17. prosinca 2002. tijekom kojih je ispitana učinkovitost SAAM sustava protiv niskoletećih ciljeva u uvjetima snažnog elektroničkog ometanja. Kako bi se što realnije dočarali borbeni uvjeti dvije su leteće mete C22 opremljene sustavima za elektroničko ometanje, te programirane tako da na vrlo maloj visini lete jedna pokraj druge. Prema tvrdnjama MBDA višenamjenski radar EMPAR uspješno je odvojio ciljeve iz elektroničke "buke" i osigurao dovoljno podataka za uspješno presretanje projektilom Aster 15 neprestance mu šaljući podatke o poziciji ciljeva tijekom njegovog leta. U završnoj fazi leta Aster je aktivirao svoj radar za samonavođenje te ostvario pogodak na udaljenosti od oko 10 kilometara od Carabinieria. Prvi talijanski ratni brod koji će opremiti SAAM sustavom bit će talijanski nosač zrakoplova Cavour koji bi trebao biti dovršen 2007. godine.
Uspješna prodajaI prije nego što je cijeli projekt razvoja PZO raketnog sustava Aster bio dovršen Saudijska Arabija je za potrebe svoje ratne mornarice 1997. naručila sustav Aster 15, te tako postala prvi strani kupac. Na temelju konfiguracije usvojene za nosač zrakoplova Charles de Gaulle saudijska je ratna mornarica odabrala Aster 15 za svoje tri fregate F 3000S. Fregate je izgradila francuska tvrtka DCN unutar bilateralnog sporazuma Sawari II. Izvršitelj Sawaria II je tvrtka Thales, dok je nositelj poslova oko SAAM sustava tvrtka Eurosam. U posljednjih godinu dana sve su tri fregate F 3000S prošle testna lansiranja ispred francuske obale, demonstrirajući sposobnosti sustava. Pri svakom je lansiranju Aster 15 zajedno s radarom ARABEL uspješno oborio leteće mete C22.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 4 : Singapurske korvete klase Formidable će dobiti PZO raketni sustav Aster
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
slika 5 : Singapurske fregate iz projekta Horizon će također dobiti PZO raketni sustav Aster
Potkraj 2003. Singapur je službeno potvrdio da je odlučio kupiti brodski protuzračni raketni sustav temeljen na projektilu Aster 15 za šest novih fregata klase Formidable čija je gradnja u tijeku. Nositelj ugovora je tvrtka MBDA, dok je Eurosam tek podugovarač. Na ultramodernim singapurskim fregatama projektili Aster 15 djelovat će zajedno s Thalesovim višenamjenskim radarom Herakles. Jedina veća razlika u odnosu na originalni SAAM sustav bit će u tome što će singapurske fregate dobiti odvojeni zapovjedni sustav samo za protuzračnu obranu, koji neće biti direktno povezan sa zapovjednim sustavom broda.
U listopadu 2004. vlade Francuske i Italije objavile su namjeru nastavka projektiranja i gradnje 27 fregata iz programa Frégate Européene Multi-Mission (FREMM). Iako rađene po istom programu fregate neće biti identične. Tako će talijanske fregate iz programa FREMM imati SAAM sustav ali koji će rabiti EMPAR višenamjenski radar (isporučit će ga tvrtke MBDA i AMS). Francuske fregate će se uz svoj Aster 15 koristiti sustavom koji će se razviti na temelju sustava namijenjenog singapurskim fregatama klase Formidable. Jedina veća razlika bit će u činjenici da će francuske fregate imati potpuno integrirani zapovjedni sustav broda koji će nadgledati i PZO raketni sustav. Za otkrivanje ciljeva i navođenje projektila na njih rabit će se radar Herakles. Taj je svojevrsni zaokret zahtijevao i zahvate u konstrukciju broda, osobito nadgrađa. Istodobno je tvrtka Thales dobila ugovor o integraciji radara Herakles u prvobitnu strukturu broda, dok je tvrtka MBDA postala odgovorna za isporuku Aster Weapon Management Launching sustava koji se sastoji od vertikalnih lansera, kontrolne elektronike i konektora prema brodskom zapovjednom sustavu. Specifičnost ugovora je da su MBDA i Thales zasebno odgovorni za integraciju svojih sustava u brodski zapovjedni sustav.
Projektili Aster 15 i Aster 30 također su ključni dio Principal Anti-Air Missile System (PAAMS) koji se razvija da bi zadovoljio zahtjeve brodske samoobrane (ponajviše od protubrodskih projektila), te obrane na srednjim (obrana flote) i velikim (obrana područja) udaljenostima za francusko-talijanski projekt fregata za protuzračnu obranu Horizon i za britanske razarače klase Daring (Type 45). Program PAAMS pokrenut je u kolovozu 1999. kada su francuska, talijanska i vlada Velike Britanije potpisale ugovor s tvrtkom EUROPAAMS SAS (čiji je dvotrećinski vlasnik Eurosam i jednotrećinski UKAMS) vrijedan 1,4 milijarde britanskih funti. Ugovorom je predviđeno projektiranje i početak proizvodnje PAAMS sustava u tri inačice koje su prilagođene potrebama svakoj od ratnih mornarica država potpisnica. Uz to ugovorom se predviđa opremanje prvih brodova iz klase svih triju država projektilima Aster 15 i Aster 30.
Nakon uspješnog okončanja razvoja sustava Aster u ožujku 2002. potpisan je i novi ugovor kojim su francuska, talijanska i britanska vlada naručile dodatnih sedam PAAMS sustava koje će opremiti S1850M LRR radarima. Ti su sustavi (zajedno s 400 projektila Aster 15 i 500 projektila Aster 30) namijenjeni za ugradnju na pet razarača klase Daring britanske ratne mornarice i za prve u klasi fregate iz projekta Horizon za talijansku i francusku ratnu mornaricu.
PAAMS će dijeliti mnoge podsustave sa FSAF sustavom, kao što su višenamjenski radari EMPAR za francuske i talijanske brodove i AMS Sampson za britanske brodove. Svi će brodovi dobiti isti zapovjedni sustav, te šest vertiklanih lansera Sylver A50 u koje će se moći smjestiti do 48 projektila Aster 15 i/ili Aster 30, te radar S1850M namijenjen otkrivanju ciljeva u zraku na velikim udaljenostima.