Korak naprijed, dva natrag
Problem za SAD: jeftina nafta jača Kinu - i službeno najjaču ekonomsku silu svijetaGeostrateška vrteška ima danas više varijabli nego jučer, zbog toga je SAD-u teško politički suzbijati Rusiju, a da istovremeno ne otvara prostor ekonomskoj ekspanziji Kine.Snižavanje cijene barela nafte slabi Rusiju, ali istodobno jača Kinu jer jeftinija nafta znači i jeftiniji transfer i cijenu robe, a niskim cijenama Kina ruši kapitalizam.
Problemi su korupcija i zagađenje
Glavna formula njenog ekonomskog uspjeha nije samo njena jeftina radna snaga, već rukovodstvo koje zna planirati i izvesti razvoj. Kinezi u tome podsjećaju na Nijemce kojima je ekonomski uspjeh dio moralne filozofije. Liderska osovina Xi Jinping i Li Keqiang ovih dana radi na 13. petogodišnjem planu razvoja (2016. - 2020.), čiji je prioritet zadržavanja rasta i daljnji prosperitet Kine, ali na novom razvojnom obrascu.
Kina ima ambiciju što prije riješiti tvrdokorne ili strukturalne probleme kao što su nejednaki razvoj zemlje i velike razlike u bogatstvu, zagađenje zraka, vode i tla te osobito korupcija. Ključnu ulogu u oblikovanju petogodišnjih planova razvoja na nacionalnoj razini, analiziranju njihovih rezultata i reviziji ciljeva nema Komunistička partija, nego Nacionalna razvojna i reformska komisija (NRRK) kojoj su pridruženi mnogi znanstveni centri i institucije iz raznih područja, od međunarodnih odnosa, regionalnog razvoja do temeljnih industrija.
Aktualno kinesko vodstvo nastavlja politiku koja je počela 1980-ih: reforme u svim područjima života, ali s još većim naglaskom na znanost i inovacije, spuštanje vlasti na niže razine i produbljivanje odnosa sa svijetom.
Kao bitnu polugu razvoja, Kina koristi i direktna ulaganja u inozemstvo. U 2013. Kina je u svijetu uložila 108 milijardi dolara, čime je zadržala poziciju trećeg svjetskog ulagača koju je stekla 2012., kada su njezina ulaganja u inozemstvo iznosila 87 milijardi dolara.
U 2013. najviše kineskih investicija primio je SAD u iznosu od 14 milijardi što je 50 posto više nego 2012. godine. Za kineske vlade može se reći da i u ovom području postižu bolje rezultate od planiranih!
Naime startna baza Kine bila je vrlo niska: kineska ulaganja u inozemstvo 2001. godine iznosila su 6, 9 milijardi dolara tako da je Vlada očekivala da će stopa rasta biti sporija.
Ova je zemlja ostala jedna od najprivlačnijih za strana ulaganja bez obzira na rast troškova za plaće, mirovine i zaštitu okoliša.
Na Trećem plenumu 18. saziva CK KPK zaključeno je da će se dalje jačati uloga tržišta. Prošle godine stranci su u Kini uložili 117 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja od čega 7,2 milijarde dolara iz EU-a. Ona je nekada direktna strana ulaganja birala isključivo na osnovi njihove ekonomske koristi, a danas prema utjecaju na okoliš i u skladu s prioritetima nove faze kineskog razvoja koja se temelji na brendiranim proizvodima visoke tehnologije.
Takav pristup doveo je do rasta ulaganja u nova znanja i tehnologije za proizvodnju čiste energije, alternativnu energiju, novu generaciju IT tehnologije, biotehnologiju, nove materijale i hibridna vozila kako bi izgradila potpuno novu industrijsku bazu.
Neke od tih industrija nove su i na Zapadu. Novim planom razvoja Kina planira do 2020. svoj rast usko povezati s inovacijama kako bi postala tehnološki vođa svijeta i iz crne ekonomije prešla u zelenu ekonomiju.
Zbogom Ameriko, nakon 140 godina
Ostvarenje razvojnih planova jedan je od uzroka da je, prema podacima MMF-a, Kina odnedavno postala i najveća ekonomija svijeta, vrijedna 17 tisuća i 600 milijardi dolara. Amerika je nakon 140 godina, iako s malom razlikom, izgubila tu titulu.
Neki sumnjaju da statistika iza toga povijesnog događaja u svjetskom ekonomskom poretku, koji se dogodio dva desetljeća prije nego su to predviđale globalne financijske institucije, nije pouzdana.
Nova pozicija Kine sigurno nije poželjan smjer za Zapad kojem je psihološki, ali i materijalno teško podnijeti da je jedna nezapadna, neanglosaksonska i jednopartijska nacija postala vodeća ekonomija svijeta.
To stanje utjecat će na ponašanje tradicionalnih ekonomskih sila prema Kini na političkoj razini, ali i na ponašanje Kine. Ona će težiti da ravnopravno sa SAD-om i EU-om sudjeluje u oblikovanju normi i pravila svjetskih ekonomskih institucija što je sasvim prirodna ambicija, no takvo ponašanje Kine će se u zapadnim medijima prikazivati kao težnja za hegemonijom i opasnost za Zapad.
Na toj razini ekonomsko suzbijanje Kine će se lakše opravdavati.
S Kinom ste uvijek u deficitu
Prema dokumentima koje je nedavno objavio Spiegel američka obavještajna agencija NSA špijunirala je kineske političare i kompanije. Jedan od glavnih ciljeva bio je Huawei, kompanija u globalnom vrhu u području informacijsko-telekomunikacijske opreme s 28 milijardi eura prihoda godišnje te jedna od glavnih konkurenata američke kompanije CISCO.
Kineski biznis ima veliku podršku države, ali će biti suočen s teškim uvjetima na globalnom tržištu od rasta raznih oblika prikrivenog protekcionizma do otvorenih političkih zahtjeva u razvijenim ekonomijama da se ograniče kineska prekomorska ulaganja.
Kinesko vodstvo pokušava nadići slabe strane sadašnjeg razvojnog modela pomoću izvoza i povećanjem udjela domaće potrošnje u BDP-u čime bi se smanjila ovisnost zemlje o stanju ekonomija Zapada.
Kina je na glasu i kao zemlja s kojom malo tko u trgovinu može imati suficit, no i ona ima trgovinski deficit, na primjer, s Japanom, Južnom Korejom i članicama ASEAN-a.
Gotovo 50 posto kineskog izvoza odlazi u Ameriku i Europu te 8 posto u Japan, no potražnja za kineskim proizvodima u tim dijelovima svijeta je pod pritiskom sporog oporavka od posljedica ekonomske krize.
Vladine mjere usmjerene su na promjene u pravcu kulture potrošnje i ostvarenje “Kineskog sna” što bi moglo negativno utjecati na SAD, dođe li do smanjivanja kineske štednje, deviznih rezervi i pada potražnje za dolarima. Nova generacija kineskih vođa dobro zna na čemu leži stabilnost i napredak Kine. Iza razvoja Kine stoji odluka Komunističke partije Kine da se zemlju razvija davanjem prvenstva znanju nad ideologijom.
– Kineski znanstvenici i analitičari međunarodnih odnosa imaju izražen utjecaj na Komunističku partiju i ostale vladine institucije koje sudjeluju u oblikovanju vanjske politike. U Komunističkoj partiji i ministarstvima, kao unutarnji think tankovi, djeluju brojni instituti i akademije i njihovo znanje koristi se u procesima oblikovanju vanjskopolitičkih stavova političkog vodstva.
Ministarstvo vanjskih poslova oslanja se, na primjer, na ekonomske stručnjake da bi vlada bolje razumjela ekonomsku stranu međunarodnih odnosa i povećala sposobnost utjecaja i kontrole nad događajima, koji bi mogli donijeti Kini napredak ili joj naštetiti. U rasprave su uključene i vanjskopolitički specijalizirane obrazovne institucije iz Pekinga, Fudana i Šangaja – pišu Jasna Plevnik, Stjepan Mesić, Ljubo Jurčić u knjizi ‘Kina na Balkanu’, koja se prevodi u Kini.
Kineski političari uče i uče
Na kineskim partijskim vrhunskim summitima raspravlja se o modernim razvojnim paradigmama i novim vrstama znanja, dok se na našim stranačkim konvencijama isključivo kuju planovi o izbornim pobjedama - koje društvo stalno vraćaju u nerazvoj.
Kineski uspjeh se temelji na težnji njihovih lidera da stječu nova znanja, dok se hrvatski lideri iscrpljuju u zadržavanju starog modela partitokratske vlasti.
Oni dolaze na neki znanstveni skup ne da na njemu uče, nego da ga otvore! Kina potiče znanje, Hrvatska ga omalovažava. To su recepti uspjeha i neuspjeha.
Autor : DANKO PLEVNIK
TO SU BROJKE!
108 milijardi dolara uložila je Kina u 2013. godini
6,9 milijardi Kina je uložila u svijetu 2001. godine
14 milijardi dolara uložili su lani u SAD ili 50 posto više nego 2012. godinehttp://www.slobodnadalmacija.hr/