PALUBA
March 28, 2024, 12:32:32 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11   Go Down
  Print  
Author Topic: Razvoj i funkcionisanje postanskog saobracaja na prostoru nekasnje Jugoslavije  (Read 72247 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #15 on: December 31, 2014, 11:42:39 am »

Ardzija (Huh???).
Aр-капија су врата која не воде у хан (мензулану) са улице, него из авлије, позади куће, у велико ограђено двориште где су путници паркирали запрежна кола а запрежну стоку одводили у шталу или везивали за кола. Арџија на ар-капији наплаћивао је улаз и уједно чувао авлију.
(Међу тим су две бедевије већ биле одседлане, које је из ар-капије Лотићеве механе извео арџија Стеван Аџибаба, и Вучић на једну одмах узјаше, па у Коларе одјезди заједно са Пауном Јанковићем, који је час пре Вучића из Аустрије прешао био у Смедрево својој кући, да приправи дочек.) Српске буне, Вучићева буна, прим. Јасон.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #16 on: December 31, 2014, 01:23:20 pm »

Петар Илић Пекета (1787-1843) био је татарин Кнеза Милоша. У тој служби једном му се ово догодило.
Журио је у Цариград, носећи нека важна писма. Путем је частио суруџије да јуре, а мезулџијама давао напојнице да му дају добре коње. Три дана и три ноћи није спавао. Последњег дана Пекета почне да дрема, али се је, ипак, на коњу добро држао. У један мах извади пиштољ, и пусти га на земљу, затим нож, те и њега пусти, скине ћурче, отпаше појас, па се стропошта на пут и захрче, а коњ отрча даље за суруџијама.
Кад се суруџије окрену, и виде, врате се и пробуде Пекету, и покупе му ствари и оружје. Он им тада каже како му се у сну учинило да је код куће, крај постеље, и да се је спремао да легне са својом Анђом, па се зато распасао и скинуо са себе оружје и одело.
Доцније, после татарске службе, Пекета је од Књаза добио чин мајора и постављен на место начелника среза пожаревачког.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #17 on: January 01, 2015, 03:11:50 pm »

Tatar Bogdan Đorđević prejahao je put od Carigrada za pet dana da bi doneo kopiju Hatišerifa iz 1830, kojim je Srbija postala Kneževina, i za to dobio 500 dukata.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Татар Богдан Ђорђевић се прочуо у време Вучићеве буне убиством гласника књаза Михајла, пуковника Арсенија Андрејевића Арсе. Арса је најпре био Милошев кувар, али кад год. 1836. умре Сима Милосављевић- Паштрмац, и његов орден остане пуст, Милош напише писмо Садразаму и по Богдану (га) пошаље у Стамбул, и предложи Великом везиру да тај орден да Арси Андрејевићу. Садразам то одобри, и Књаз, својом дипломом, да Арси нишан-и-зишан султански, и унапреди га у пуковника.
За време Вучићеве буне Арса дође Вучићу на руковање, позивајући га да се повинује Правитељству, да се залуд не пролива братска крв, јер он, тј. Књаз, (тобоже) није дошао да се бије с њим већ да мирним начином, пошто саслуша прошеније о смањењу порезе, те враћању жировнице и др., народу у свему удовлетвори, али тек када Вучић наоружане сељаке распусти, солдате и топове у касарне врати, да Књаз Михајло може с миром до конака у Крагујевац да прође, па да се онда лепо поразговарају.
Но, бојећи да народ не преврне на Књажеву страну, Арсу уби његов ортак и побратим татар Богдан Ђорђевић, који се г. 1839. другог понедеоника по Воскресенију Господњем, код неког записа у околини Београда, пред родбином и пријатељима заклео да, ако Арса погине, неће оставити без замене.


* Татар Богдан.jpg (157.32 KB, 600x800 - viewed 158 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #18 on: January 02, 2015, 01:53:48 pm »

Postovani Jason,

Zahvaljujem se puno sto si se prikljucio temi koju sam zapoceo. To je zapravo ono sto sam i ocekivao, da se posetioci i clanovi Palube ukljuce i svojim komentarima doprinesu kvalietetu teme i dopune postojece podatke.

Hvala ti za objasnjenje pojma "Ardzija". I pored svih nastojanja, u meni dostupnoj dokumentaciji, nisam mogao naci adekvatno objasnjenje za navedeno zanimanje. Takodje hvala ti za podatke o prvim tatarima u Srbiji. Vec sam u uvodu rekao da je ovo skracena verzija mog rada, pa sam se zato sa par podataka dotakao i njihove sluzbe.

Inace najpoznatije licnosti koje su se bavile tatarskim poslom u vreme prvog i drugog srpskog ustanka bile su:

Jovanca Spasic (koji je prvi poslat u Carigrad 27. juna 1819. godine i dato mu putnog troska 502 grosa), Stojan Simic, Bogdan Djordjevic, Lazar Randjelovic - Indza, Peketa Ristic, Rista Prendic (koji je bio engleski kurir i imao platu od engleske vlade deset dukata mesecno) bili su najbolje nagradjeni. Njihova godisnja plata  pocinjala je sa 1800 i pela se do 3000 poreskih grosa. Zato su oni vrlo revnosno vrsili sluzbu.

Dok su turski tatari put od Beograda do Carigrada prelazili za sedam do deset dana, srpski tatarin Indza dolazio je iz Carigrada u Beograd za cetiri dana. Jovanca Spasic stizao je iz Carigrada u Кragujevac za pet dana, a tatarin Bogdan Djordjevic koji je posao sa kopijom hatiserifa iz Carigrada 27. avgusta 1830. godine, u Кragujevac je stigao 1. septembra u noc.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #19 on: January 02, 2015, 10:06:51 pm »

Pravo korišćenja poštanskih ustanova od strane privatnih lica pod opštim uslovima – unapred propisana tarifa, redovan prijem i otpremanje pošiljaka, prenos po utvrđenom redu – karakteristike su pošte kao ustanove od javnog značaja. Pošte, kao stalna državna nadleštva sa pomenutim karakteristikama, započinju rad 1840. godine. Prva pošta koja je u Beogradu otpočela javni poštanski saobraćaj bila je smeštena u menzulanu na mestu današnje zgrade Likovne akademije u Knez Mihailovoj ulici.
Пошта у Београду установљена је 27. маја, а у Крагујевцу 4. јуна 1840. године.
Новине Србске 1840. стр. 169 и 185.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* .jpg (318.6 KB, 1660x726 - viewed 143 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #20 on: January 02, 2015, 10:43:05 pm »

Приватна писма примала су се до 11, а званична до 12 сати после подне по турски, а то ће рећи (по српски) до 17 односно 18 часова.
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #21 on: January 03, 2015, 07:32:56 am »


U toku zime 1854/55. gradi se telegrafska linija Beograd-Aleksinac, sa sporednom linijom koja se kod Jagodine odvaja za Kragujevac. Buduci telegrafisti, njih devet, koji su zavrsili najvisu srpsku skolu Licej ili studirali u inostranstvu, za to vreme je obucavao inspector austrijskog telegrafa dr Milicer. Po planu je trebalo da se prva veza u unutrasnjem telegrafskom saobracaju uspostavi izmedju Beograda i Aleksinca. Medjutim zbog kvara u Jagodini, prvi telegram je poslat iz Kragujevca 03.aprila 1855.g. u 12 sati i 45 minuta!
Iz Aleksinca je prvi telegram poslat tek 11.aprila 1855.g.

 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
20.januara 1855.g. Srbija donosi prvi Telegraficeski zakon Knjažestva Srpskog. Srpska drzava, kao i njena postansko telegrafska uprava, pozvani su da pristupe Medjunarodnom telegrafskom savezu, koji je osnovan 1865.godine, sto je Srbija i ucinila 09.februara 1866.g., kao 17. drzava u svetu.

Telegrafska linija polazila je iz beogradske stanice (štacije), koja je bila smeštena u Praviteljstvenoj kući na mestu današnjeg Starog dvora. Glavni telegraf nalazio se u kući Jovana Milovanovića, nedaleko od kafane „Hajduk Veljko“, na početku današnje Sremske ulice, u periodu od 1861. do 1869. godine, kada je, zbog povećanog telegrafskog prometa preseljen u zgradu koja je bila na mestu Кlasne lutrije.

Telegrafski saobracaj je obavljan putem Morzeovih telegrafskih aparata, koji su se zbog svoje jednostavnosti, malih dimenzija, pouzdanosti i niske cene u Srbiji odrzali citavih 100 godina! Hjuzovi telegrafski aparati su u telegrafski saobracaj Srbije uvedeni tek 01.oktobra 1891.g. ali zbog visoke cene, glomaznosti i komplikovanog mehanizma, korisceni su samo u Beogradu i Nisu i to na medjunarodnim linijama.


Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #22 on: January 03, 2015, 07:36:55 am »


U prvoj polovini XIX veka uniformisanje u Srbiji je bilo posledica emancipacije drzavnog i drustvenog zivota. To je bila vazna potreba tadasnjeg razvoja Srbije. Srbija je tezila da sto pre stane u red sa evropskim zemljama.
Ukaz o uniformama cinovnika gradjanskih i vojnih stupio je na snagu 15.aprila 1850.godine. U to vreme biti ukazni cinovnik vila je velika cast. Cinovnici su se smatrali posebnim stalezom.

Uniforma postanskih cinovnika je bila evropskog kroja. Kao svecana kappa privremeno je nosen fess a izvezenim srpskim grbom. To je trebalo da manifestuje lojalnost prema Turcima. Uniformu je cinio mundir sa dugim I sirokim pesevima bez epoleta, vez na kragni, grbovi na dugmetima (bilo ih je 9 komada) i sablja sa temnjakom.
Prva postanska uniforma uvedena je 1850.godine. Odlikovala se otvoreno zelenom kragnom, zarukavljem i ispuskama. Vez na kragni je bio u obliku izvezene cerove grancice sa liscem i zirovima. Izgled grancica oznacavao je klasu cinovnika.

Uvodjenjm telegrafa u Srbiji pojavila se potreba da se za novouspostavljenu struku propise uniforma. Uniforma je bila od fine plave coje zatvorene boje. Mundir je bio dugacak, sa pozlacenim metalnim dugmetima (9) na kojima je bio reljef grba Knezevine Srbije. Okovratnik mundira je bio od kadife boje trule visnje. Oko mundira je bio pozlacen pojas (kais) o kome je visila sablja. Pantalone su bile dugacke. Kacket je bio ruskog tipa, sa malim suncobranom I malim dnom, obrucem od kadife boje trule visnje.
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Po pravilima iz 1895.godine, postansko-telegrafske uniforme imaju vise civilni nego vojni karakter. To je posledica politicko drustvenog razvoja Srbije tog vremena. Ovim pravilnikom predvidjena je uniforma I za zensko osoblje koje se pocelo primate u postansko-telegrafsku struku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Posle nekoliko godina, 01.avgusta 1900.g. doneta su Pravila za sluzbenu odecu postansko-telegrafskih sluzitelja i to: raznosaca pisama, telegram I amanita, seoskih postonosa, cuvara telefonskih i telegrafskih linija i kancelarijskih sluzitelja. Za vreme sluzbe oni su morali nositi uniformu-sluzbeno odelo. Nije im se zabranjivalo da ga nose i kada nisu na duznosti. Uniformisanje Ije imalo za cilj da sacuva ugled drzave I sluzbenika.



* Uniforma telegrafskog cinovnika.jpg (12.38 KB, 150x248 - viewed 431 times.)

* Uniforme postara pocetkom 20.veka.jpg (35.73 KB, 299x231 - viewed 491 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #23 on: January 03, 2015, 07:40:15 am »


Poštansko sanduče je sandučić u koji korisnici mogu ubaciti obične pismonosne pošiljke kako bi ih davalac poštanskih usluga otpremio primaocima. Koristi se i naziv poštanski kovčežić jer se pod terminom poštansko sanduče podrazumeva i sanduče u koji Poštari ubacuju dolazna pisma korisnicima u stambenim zgradama.
Prvi poštanski sandučići su se pojavili u Parizu 1653. U Berlinu 1766, na teritoriji Austrougarske oko 1850.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]      
Postanski sanducici se uvode u Srbiji, odnosno Beogradu kao posledica bombardovanja Beograda od strane Turske posade sa Kalemegdana 1862.godine. Tom prilikom je ostecena menzulana i posta koja se nalazila u Praviteljstvenoj kuci preko puta Saborne crkve. Zbog toga je posta preseljena na batal dzamiju koja je bila prilicno udaljena od Savamale gde je bio centar beogradske carsije iz tog vremena. Kako je ondasnjim trgovcima lokacije nove poste bila daleko trazili su od beogradskih vlasti da im se postavi jedna postanska podruznica (izdvojena posta). Kako se tom zahtevu nije moglo udovoljiti odluceno je da im se postavi postansko sanduce u koje mogu stavljati postu za slanje. Na ulicama Beograda prvi su postavljeni 1863 što je i objavljeno u “Srbskim novinama” broj 97 od 17. avgusta 1863.godine. Vest je glasila “za olakšavanje predavanja pisama na poštu beogradsku, Ministar unutrašnjih dela naredio je da se pri Odeljenjima Upraviteljstva varoši Beograda nameste sandučići”.
Prvi sandučići su bili od drveta i rok trajanja im je bio kratak. Kasnije su zamenjeni metalnim.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Sa uvodjenjem postanskih maraka u Srbiji 1866.godine postanski kovcezici-sanducici dobijaju jos vise na znacaju, jer zalepljena postanska marka znacila je da je postarina za pisma unapred placena i time je omogucen prenos pisma na zeljenu adresu.



* Postansko sanduce iz 1925.g..jpg (820.77 KB, 2102x1640 - viewed 442 times.)

* Postansko sanduce-1.jpg (145.1 KB, 640x938 - viewed 264 times.)

* PTT kovceg -2.png (156.9 KB, 350x233 - viewed 460 times.)

* PTT kovceg -1.png (754.35 KB, 651x515 - viewed 229 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #24 on: January 05, 2015, 02:44:16 pm »


Redovne poštanke marke i vrednosnice služe za opštu upotrebu i izdaju se zavisno od potreba poštanskog saobracaja. Redovne poštanske marke koriste se kao sredstvo placanja, korišcenja poštanskih usluga u unutrašanjem i medunarodnom poštanskom saobracaju. Poštanska marka, žigosana poštanskim žigom u okviru poštanskog sistema odnosno poštanskog sistema neke zemlje, nalepljena na bilo koju poštansku pošiljku, predstavlja potvrdu o plaćenoj i naplaćenoj poštarini za određenu vrstu poštanske usluge u prenosu pošiljke od pošiljaoca do primaoca. Korišćenje poštanskih maraka je najrašireniji način plaćanja poštanskih usluga.


Kneževina Srbija uvodi prvu poštansku marku i poštanski žig od 1840. godine kada je i otvorena prva državna pošta za javni poštanski saobraćaj u Beogradu, i doneta Odluka 1841. godine o Zavedeniju poštanskoga ustrojenija u Kneževini Srbiji od 17. marta 1841. godine. Zakonom o pošti, koji je donet 1. maja 1866. godine, zvanično je predviđeno da Praviteljstvujušća knjigopečatnja (Državna štamparija ) štampa i izdaje poštanske marke.

Prve srpske poštanske marke su izdate 1. jula 1866. Po ugledu na druge napredne zemlje, zakonom od 25. januara 1866. preuređena je poštanska služba i uvedeno plaćanje poštanskih taksi markama. Upotreba maraka trebalo je da počne 13. maja 1866. ali je Carska državna štamparija u Beču, kod koje su štampane prve poštanske marke Kneževine Srbije, nešto zadocnila sa isporukom pa su prve poštanske marke mogle biti puštene u tečaj tek 13. jula 1866. Još jedno kratko vreme, neke pošte, najčešće iz razloga što ih uprava pošta nije na vreme snabdela potrebnim količinama maraka naplaćivale su taksu u gotovom novcu. Otuda se nalaze i pisma sa datumom posle 1. jula po starom kalendaru na kojima nema poštanskih maraka već je kao dokaz naplaćene takse stavljen žig „Naplaćeno”.
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #25 on: January 05, 2015, 02:48:28 pm »

Na prvoj srpskoj marki prikazan je grb Kneževine Srbije pa je ona nosila naziv „grbuša“, iznad je stajao natpis „K. S. POŠTA” (kneževska srpska pošta), a ispod cena od jedne pare.
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Te 1866. godine izdato je kasnije jos pet maraka (cene su bile, redom: 1 para, 2 pare, 10 para, 20 para i 40 para).
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
          



* Prva postanska marka Srbije.png (131.17 KB, 225x300 - viewed 465 times.)

* Srpska postanska marka.png (129.64 KB, 200x246 - viewed 435 times.)

* Srpska postanska marka-1.png (100.88 KB, 203x242 - viewed 473 times.)

* Srpska postanska marka-3.png (152.63 KB, 225x300 - viewed 486 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #26 on: January 05, 2015, 02:51:04 pm »


Poštanski žigovi nisu nastali u jednom trenutku i na jednom mestu. Njihova primena je uslovljavana ubrzanim razvojem i modernizacijom poštanske službe, otvaranjem novih pošta, kao i sve većom količinom poštanskih pošiljaka u prometu. U svakom slučaju, poštanski žig je kao sredstvo rada pošte istovremeno i identifikacioni element vremena i sredine u kojoj je korišćen.
Prvi poštanski žig pojavio se znatno pre od pojave prve poštanske marke. Njegov značaj nije bio manji od svog mnogo poznatijeg sledbenika.
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Žig, kao posebna oznaka u poštanskom saobraćaju, nastao je iz potrebe da se precizno označi kada je pismo primljeno u pošti. Sa pojavom poštanske marke korišćenjem žiga sprečava se ponovna upotreba iste marke za frankiranje pošiljke. Pored datuma, poštanski žig vremenom dobija i druge karakteristike kao što su mesto i broj pošte gde se koristi, tačno vreme kada je upotrebljen, kao i oznaku službenika koji ga koristi.

Po svojoj nameni mogu se razlikovati žigovi pošte sa kojih se pisma šalju, zatim prijemni žigovi – žig pošte u koju je pismo stiglo i žigovi pošta kroz koje je pismo u svom tranzitu prošlo. Tu su i žigovi putujućih pošta sa imenom dve pošte. U predelima koji su retko naseljeni javljaju se pošte jedne oblasti, čija je funkcija sakupljanje pisama i njihova dostava većim poštama, gde se vrši dalja manipulacija. Žigovi ovakvih pošta zovu se mesni žigovi.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Postanski zig-danas.png (25.23 KB, 150x200 - viewed 583 times.)

* Pecatnjaci-1.png (108.2 KB, 400x306 - viewed 132 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #27 on: January 05, 2015, 02:53:54 pm »


Pored toga, žigovi mogu da označavaju da je pošiljka oslobođena od poštarine, odnosno da je poštarina plaćena unapred. Pa ako i sam poštar olovkom napiše da je poštarina plaćena, to se može smatrati odgovarajućim žigom. Ta vrsta žigova se označava kao rukopisni žigovi.
Pored običnih žigova, koji nose naziv pošte i datum, razlikuje se čitav niz ostalih žigova kao što su: vojni, cenzurni, prigodni, ambulantni, propagandni i reklamni žigovi.


* Vojni zig.png (380.09 KB, 607x392 - viewed 124 times.)

* Vojni zig-2.png (279.83 KB, 512x323 - viewed 141 times.)

* Vojni zig-3.png (306.75 KB, 506x347 - viewed 121 times.)

* Vojni zig-4.png (323.82 KB, 511x337 - viewed 112 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #28 on: January 05, 2015, 02:55:23 pm »


Cenzurni zigovi...


* Cenzurni zig-1.png (220.56 KB, 456x366 - viewed 98 times.)

* Cenzurni zig-2.png (318.53 KB, 511x332 - viewed 157 times.)

* Cenzurni zig-3.png (270.87 KB, 509x340 - viewed 112 times.)

* Cenzurni zig-4.png (249.95 KB, 513x323 - viewed 130 times.)

* Cenzurni zig-5.png (333.3 KB, 511x337 - viewed 178 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #29 on: January 05, 2015, 02:58:02 pm »


Prigodni zigovi...


* Prigodni zig-1.png (256.23 KB, 517x363 - viewed 143 times.)

* Prigodni zig-3.png (581.08 KB, 908x668 - viewed 132 times.)

* Prigodni zig-4.png (363.05 KB, 809x581 - viewed 96 times.)

* Prigodni zig-5.png (580.98 KB, 907x666 - viewed 118 times.)
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 22 queries.