ZastavnikDjemo
poručnik korvete
Offline
Posts: 3 509
|
|
« Reply #1 on: November 02, 2008, 11:09:32 pm » |
|
Kobno putovanje je bilo propraceno stalnim udesima, kvarovima i bolestima koje su harale medju posadom. 26. Jula 1889. godine, kada je brod uplovio u suecki kanal, doslo je do nasukavanja na Velikom Gorkom Jezeru, pri cemu je doslo do teskog ostecenja krme i gubitka kormila. Posle duge popravke, "Ertugrul" je ponovo zaplovio 23. Septembra. Ali, tu pehovima nije bio kraj; kada se brod nalazio na podrucju zapadnog Indijskog Okeana, voda je pocela da prodire u levi bok, ali popravke su tek mogle da se izvrse u Singapuru. Posle popravki, putovanje je nastavljeno tek 232. Marta 1890. Posle desetodnevnog boravka u Sajgonu, "Ertugrul" je konacno stigao u Jokohamu 7. juna 1890. Tu je kapetana Osman Ali bega docekala srecna vest da je unapredjen u cin komodora. Tokom cetvoromesecnog boravka u Japanu, posadu broda je zadesila i epidemija, prilokom koje je bolesti podleglo dvanaest mornara. Tokom boravka u Tokiju, svi brodski oficiri su odlkovani prigodnim medaljama, komandant RM je dobio Orden Izlazeceg sunca I reda, a kapetan Osman Ali beg je dobio Orden Izlazeceg Sunca III reda. Kapetan broda je primljen na audijenciju kod japanskog Cara, grupa oficira je obisla i Caricu. Tom prilikom priredjeno je mnogo prijema, svecanih vecera i slicnih manifestacija.
Nesreca
"Ertugrul" je isplovio u podne 15. Septembra 1890., skoro godinu dana kasnije od orignalno predvidjenog roka. Vreme pri isplovljavanju je bilo odlicno. Medjutim, sledeceg dana, vreme se naglo pogorsalo. Poceo je da duva snazan ceoni vetar, pa su jedra morala da se saviju. Talasi su postajali sve veci i veci, tako da se zlosrecna fregata jedva kretala. Nevreme je postajalo sve jace, i, da stvar bude jos gora, nosac glavnog kriznog jedra je popustio, i otrgao se kontroli, pa je poceo da unistava jedrlje. Brodski inzenjer sa jos nekoliko mornara je privremeno uspeo da ga osigura namotavanjem uzadi oko nosaca. Medjutim, na komandni most su pocele da pristizu vesti da voda prodire u masinski prostor i komore za ugalj. To je zapecatilo sudbinu zlosrecnog "Ertugrula". Prodorom vode, kotao se ugasio, i posada je izgubila kontrolu nad brodom. Stavise, ceoni talasi su postali toliko jaki, da su pocela da je pramcani deo broda trpeo sve veca ostecenja. Iako je bila noc, posada je pokusavala da sanira stetu, ali je svima vec postalo jasno da u najboljem slucaju mogu da se spasu nasukavanjem. Kada je svanulo, ukazao se rt Kashinozaki, 10 milja udaljen od luke Kobe. Doticni rt je poznat po svojim stenovitim obalama, i posada je, bez pogona pokusavala da ga izbegne manevrisanjem, ali vetar je ucinio svoje, i nije bilo moguce koristiti ono malo jedrilja sto je ostalo. Voda je sve brze prodirala u trup, i, iako im je voda bila do pojasa, posada u masinskom prostoru je pokusavala ponovo da pokrene kotlove, ne bi li uspeli da se izvuku. U 23.00 jedan kotao se srusio, sto je izazvalo jos veca ostecenja u unutrasnjosti. Brodski inzenjer i kapetan su sisli u masinski prostor, i uverili se da nista ne moze da bude ucnjeno. za to vreme, brod je bespomocno plutao ka stenama. Pred samim rtom, ucinjen je poslednji, ocajnicki pokusaj da se spasi brod i njegova posada. Kapetan je naredio da se brod usidri. Nije uspelo, i "Ertugrul" se razbio o stenovite obale Japana. Od preko 600 clanova posade, svega 69 ih je prezivelo. 6 od njih su bili bez povreda, 9 je tesko povredjeno, a ostali su prosli sa laksim telesnim povredama. Svi preziveli su evakuisani u Kobe. 1891. japanska vlada je podigla spomenik na mestu nesrece. 2007. turska vlada je zapocela akciju vadjenja ostataka broda, proces iskopavanja jos uvek traje, predvodjen turskim podvodnim arheolozima. Japanski video o vadjenju "Ertugrula":
A evo i turski video kolaz o potonucu:
|