PALUBA
March 28, 2024, 11:59:17 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19   Go Down
  Print  
Author Topic: Ћирилица  (Read 92467 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #240 on: January 01, 2022, 06:50:01 pm »

Posebna priča je uskladjivanje severnomakedonske istorijie sa bugarskom, po kome je sve bugarska istorija. Čim krenu da se razmišljanju da li da stave potpis na neki papir, bugari krenu sa ucenama oko evropskih drumova.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #241 on: January 01, 2022, 07:38:58 pm »

Не знам да ли Ћиририло и Методије имају везе са Бугарском и Бугарима, али они не одступају од става да је све у вези са историјом Балкана која има позитивну  конотацију бугарско.

Nikakve, odnosni imaju isto toliko veze s njima koliko i sa svim ostalim narodima na Balkanu.
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #242 on: January 02, 2022, 01:01:24 am »





   Jako malo se danas govori o prisilnoj bugarizaciji na okupiranim teritorijama tokom i prvog, a pogotovu drugog sv. rata. Takođe, kao da su svi zaboravili bugarizaciju turske nacionalne manjine tokom 80-tih godina prošlog veka. Posle tranzicije i prijema u EU deo stanovništva je vratio svoja originalna turska imena i prezimena tako da ih sada živi 8,8 posto u Bugarskoj. Tokom poslednjeg perioda vladavine socijalizma njihovi pripadnici su dovedeni na jako mali broj.


Logged
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 668


« Reply #243 on: January 02, 2022, 06:46:35 am »


Ја којешто умем прочитати, Јасоне, али ми је последњи твој пост Ђона К(о)алића стварно нечитљив. Не могу утврдити да ли је уопште на ћирилици, камоли шта пише. Лијепо те молим за даље разјашњење. Модерни Дубровачки архив је средио и синтетизовао Јорјо Тадић са Филозофског факултета у Београду, колико знам. Је ли он открио овај запис? Пре неки дан чух репортажу  из Дубровника на ХРТ, где госпође Дубровачке, које шију хируршке маске, певајући дивним херцеговачким наречјем успут тако "ојкају" да ми је чудно како их је ХРТ пустио у програм. ја немам ништа против бодулдскога говора, само ми је чудно како су га из политичких разлога пустили у етер. Ниједно "А" не беше чисто, све оно "ОА". Занимају ме истраживања бодулског говора. Имаш ли шта о томе?

Današnji dubrovački dijalekt jest zapadnoštokavski poddijalekt i dio je novoštokavskoga jekavskoga dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika. Ovaj dijalekt hrvatskog jezika temelji se na ijekavici i štokavici uz sporadičnu nazočnost ikavizama. Dubrovačkim dijalektom govore isključivo Hrvati, a glede rasprostiranja on je najmanje raširen od svih hrvatskih dijalekata, govori se na dubrovačkom području od Janjine na poluotoku Pelješcu do Prevlake na granici s Crnom Gorom.
"Bodulski" ili kako ga neki još pokušavaju zvati "dalmatinski" jezik ne postoji i nikad nije postojao.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #244 on: January 28, 2022, 01:29:47 pm »

Današnji dubrovački dijalekt jest zapadnoštokavski poddijalekt i dio je novoštokavskoga jekavskoga dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika. Ovaj dijalekt hrvatskog jezika temelji se na ijekavici i štokavici uz sporadičnu nazočnost ikavizama. Dubrovačkim dijalektom govore isključivo Hrvati, a glede rasprostiranja on je najmanje raširen od svih hrvatskih dijalekata, govori se na dubrovačkom području od Janjine na poluotoku Pelješcu do Prevlake na granici s Crnom Gorom.
Нису у праву они који мисле да су Дметар, Кукљевић, Пацел и Пејаковић предвођени Иваном Мажуранићем на Књижевном договору у Бечу 1850. године преварили Ђуру и Вука, прихвативши  за књижевни језик источно-херцеговачки штокавски (и)јекавски дијалект Вуковог српског књижевног језика и дубровачки говор као свој књижеви језик уз могућност да се српски језик може звати и српскохрватски. Ништа друго није требало нити су могли да ураде Ђура и Вук, но да једном народу понуде један језик.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #245 on: January 28, 2022, 02:16:46 pm »

Новоштокавски дијалект (са свим варијантама унутар њега) је лингвистички језик за себе и по себи звали га српским, хрватским, босанским или црногроским језиком. Такође, староштокавски , кајкавски и чакавски дијалекти су уствари језици за себе јер се по својој структуру (лингвистички) разликују од новоштокавског и то значајно више него подваријанте новоштокавског. Све остало је политичко опредељење да нације настале од говорника ових језика (дијалеката) имају језике са "својим" именом. Ваљда политичке вође тако изгледају моћније и важније.

Чињеница је да Срби, Хрвати и Бошњаци посебно у БиХ, у суседним селима (села једно уз друго) говоре истим језиком, при чему нема нимало разлике. Шта више тај њихов заједнички језик (кога свако према националној припадности назива својим именом) се често доста разликује од језика њихових сународњака (по нацији) који живе не другом крају БиХ или у Србији, Хрватској и др. И тако ће испада да је језик "Јањеваца" (Хрвата из Јањева на Косову и Метохији) исто хрватски, али ће такође и језик локалних Срба (око Јањева), који се ни почему не разликује од језика "Јањеваца", исто српски.

Како се мали језици (са максималних пар милиона говорника) постепено гасе (историјски је то познато), наши "посебни" језици  постепено ће се гасити брже него да постоји један већи (назовимо га условно штокавси) језик са 20 милиона говорника.
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #246 on: January 28, 2022, 11:58:27 pm »



   Teoriju o gašenju jezika ili dijalekta malih grupa ne mogu da prihvatim. Primer, između ostalih, je prizrensko-timočki dijalekt koji govori nekoliko stotina hiljada ljudi (mnogo manje od milion) u manje-više nepromenjenom obliku više vekova. Po nekim izvorima, ovim dijalektom se pričalo u vreme cara Dušana. Na ovaj, kao i na ostale dijalekte uticaj je imao turski jezik i to u oblastima života i rada koje su osvajači doneli i do tada bili nepoznati (vatreno oružje, orijentalni specijaliteti i zanati i sl.) ali nije izmenio osnovu. Tvrdoglavost i želja za očuvanjem nacionalnog i etničkog identiteta su nadjačale pomodarstvo i skorojevićki novogovor kroz vekove. Da je ovaj i srodni dijalekti izvorni i da od njih potiče današnji vukov kvazi-književni-srpski  govori u prilog niz primera koji se ne mogu izreći iliti gramatički ispravno iskazati na književnom ili novosrpskom jeziku, za razliku od ovog dijalekta koji jasno i nedvosmisleno označava upravo ono što želimo da kažemo.

   Svaka čast hrvatima, srbima iz rvatske, hercegovcima i crnogorcima. Oni imaju svoj dijalekt i grčevito ga brane. Ali zašto smo mi još uvek naivni i forsiramo u Srbiji njihov govor a svoga se stidimo? Čak se i RTS u zadnje vreme upinje pa voditelji po direktivi ispravljaju sagovornike i silom nameću, sada novi, od nijedne relevantne institucije usvojen i propisan oficijelni jezik! Tiha jezička asimilacija traje već 200 godina bez obzira ko je na vlasti i koje je uređenje u pitanju. Međutim, prizrensko-timočki dijalekt se održao i pred takvom silom kao što je komunizam pa zato treba omogućiti da se čuje narodni govor, barem kao što 50.000 članova Saveza gluvih i nagluvih Srbije imaju svog prevodioca u desnom uglu drugog dnevnika RTS !


« Last Edit: January 30, 2022, 01:36:37 am by micha » Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #247 on: January 29, 2022, 12:48:57 pm »




U prilog temi preneću ovaj tekst zbog jedne opšte rasprave o jeziku .

pisao Miljenko Jergović



Je li dubrovačka književnost naša ako dubrovački govor nije naš?


Pomamilo se tamo i onamo zbog nekakvog zakona kojim srpske vlasti svu dubrovačku književnost do 1867. smatraju zajedničkim, hrvatskim i srpskim kulturnim blagom. Biva, riječ je o nečuvenom kulturnom i teritorijalnom posezanju za onom što je samo hrvatsko, veli Nina Obuljen Koržinek, s položaja ministrice kulture, a isto kaže i svo upitano i neupitano velehrvatstvo. Svatko razuman, međutim, ako se u ovim pitanjima ne bavi argumentima nogometnog navijaštva, shvatit će dvije stvari. Dubrovačka književnost onoliko je nečija koliko se taj netko njome bavio i koliko ju je kao stvarni čitatelj i interpretator doživljavao svojom. I drugo, svaki navijač ili navijačica mokroga dresa i opijene glave odlučno će odbiti da išta “naše” pripada i “njima”, ali će rado i spremno nešto što je “njihovo” pripisati i “nama”. Pa će tako Boka kotorska, premda je crnogorska, biti oglašavana “zaljevom hrvatskih svetaca”, a muslimanska, tojest bošnjačka alhamijado književnost, ispisana arapskim pismom na narodnom jeziku, bit će u srednjim školama, po kroatistikama i u povijestima književnosti koje su sastavljali najuvaženiji hrvatski akademici, smatrana i hrvatskim, a ne samo bošnjačkim kulturnim i književnim blagom.

 Jugoslavenski i srpski nobelovac Ivo Andrić bit će, najednom, i hrvatski, kao što će njegova Nobelova nagrada postati i hrvatska, premda je Andrić iz Zagreba faktički protjeran, a svoje djelo smatrao je dijelom zajedničke jugoslavenske književnosti, te je odbio da ga se uvrštava u nekakvu hrvatsku antologiju, jer se, osim u najranijoj mladosti, nikad nije izjašnjavao Hrvatom. Bošnjački pjesnik Mak Dizdar, koji se iz praktičnih građanskih razloga izjašnjavao Hrvatom, premda s hrvatstvom baš i nije imao intenzivnijega doticaja, bio je suprotan slučaj od Andrića. Ali njega će također hrvatski navijači smatrati i hrvatskim pjesnikom. O Srbinu Nikoli Tesli, američkome čuvenom znanstveniku, da i ne govorimo. Njega će se zbog njegove pripadnosti i hrvatskoj kulturi – ali nikako zbog njegove pripadnosti srpskome narodu u Hrvatskoj, ili, kako se to danas kaže: srpskoj nacionalnoj manjini – staviti i na kovanicu eura. Zašto bi, međutim, žudnja za zajedničkim kulturnim blagom hrvatskih navijača bila prihvatljiva, a žudnja za zajedničkim kulturnim blagom srpskih navijača smatra se agresijom i nekorektnim posezanjem za nečim što nije njihovo? Pritom, ne treba ni naglašavati da se i Srbi na zadnje noge propnu kada bi Hrvati da nešto što je “njihovo” postane zajedničko, baš isto onako kako se Hrvati na zadnje noge propnu kada bi Srbi da nešto što je “njihovo” postane zajedničko.

Razumno gledajući i razmišljajući, te ako se držimo samo vlastitih čitateljskih iskustava, i onoga što doživljavamo kao svoje intimne kulturne i književne pripadnosti i identitete, lako ćemo shvatiti da Srbima ne bi ni na koji način trebalo biti važno koliko je, kako je i da li je Ivo Andrić hrvatski, nego bi im jedino važno trebalo biti da li je Ivo Andrić, i po čemu i kako to jest, srpski pisac. Ista je stvar s Bošnjacima i Makom Dizdarom. Ista, pa još i malo dramatičnija, s Hrvatima i starom dubrovačkom književnošću, s Palmotićem, Gundulićem, Držićem. Jesu li oni hrvatski, je li Dubrovnik suštinski u Hrvatskoj? I je li Hrvatska nalik Dubrovniku, ako je Dubrovnik već u Hrvatskoj?

Prije nekoliko mjeseci dogodio se znakovit skandal s Dubrovnikom i dubrovačkom književnošću, i to na Hrvatskoj televiziji, inače zaduženoj da u ime nacionalnog navijaštva i sveudiljnog nerazumlja, po narudžbi vlasti, ili mimo svih narudžbi, vodi hajke i potjere za Srbima i za srpstvom, kao i za onima, razumije se, koji bi se tim hajkama narugali. Naime, u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” pojavio se i progovorio Vicko Dragojević, Dubrovčanin. Njegovo je govorenje izazvalo stanovitu reakciju primitivnije gospode gledatelja, nesvjesnih toga da hrvatski jezik baš i nije ono što se govori i kako se govori u Zagrebu i u bližoj okolici, nego je hrvatski jedan sasvim drugi jezik, koji je, da paradoks bude potpun, gotovo istovjetan onome što govori i kako govori Vicko Dragojević. Naravno, riječ je o hrvatskom jezičnom standardu. Zagrebački i okolozagrebački govori, koji se preferiraju na HTV-u, naravno jesu i hrvatski jezik, kao što su i dubrovački i okolodubrovački govori i hrvatski jezik. Ali hrvatskom jezičnom standardu nešto je od toga, ipak, bliže. A, kao za nevolju, bliže je upravo ono što je navijačima u mokrim dresovima – dalje, tuđije, seljačkije, stranije, hercegovačkije, crnogorskije, srpskije… Jer tko zna što je taj neuk i primitivan svijet, kojemu je zasmetao Vicko Dragojević, sve čuo u njegovom govoru. Ne bi, međutim, bilo ni pola problema, da ovi s HTV-a Vicka Dragojevića nisu s pika poslali fonetičarima, da ga nauče kako se govori hateveovski hrvatski. I neće on više voditi tu emisiju, sve dok ne progovori čistim zagrebačkim, s naglascima kao u madžarskom i s onim čuvenim zagrebačkim futurima i s “budem” umjesto “hoću”.

Pritom, Vicko Dragojević i ne govori po dubrovački, nego govori po konavoski. Tojest, u njegovom se govoru iz daljine čuje njegov rodni kraj. (Mnogo manje se to u njega čuje nego, recimo, onim mlađahnim voditeljicama televizijskog dnevnika ili Vijesti iz kulture, koje blebeću kao pokvareni madžarski govorni automati…) Nakon što ga je napalo i poslalo fonetičarima, da ga privedu govoru koji neće iritirati navijače, Vicko Dragojević krenuo se naokolo ispričavati po intervjuima i navoditi svoje kardinalne pogreške u toj jednoj emisiji koju je vodio. Veli tako da je, o avaj, Krešo deklinirao u Kreša, a ne u Kreše! Osim što to u hrvatskome jeziku nije pogreška, jer naprosto ne može i ne smije biti pogreška, u tu deklinaciju staje cjelokupna povijest Dubrovnika i sva dubrovačka književnost, stara i nova. Dubrovačka književnost je danas dio hrvatske književnosti zato što njezini dionici, dakle njezini čitatelji, jedini živi prijatelji i zagovornici Junija Palmotića, Marina Držića i Ivana Gundulića, pouzdano znaju da se u hrvatskome jeziku Krešo deklinira u Kreša, kao što se deklinira i u Kreše. Jer nikako ne može biti da u hrvatski jezični standard ne bude ugrađeno ono na čemu je zasnovana jedna velika hrvatska književnost. Pritom, navijačima valja reći i ovo: ta književnost, dubrovačka književnost, nije, za razliku od kajkavske ili čakavske književnosti, pisana na dijalektu, koji bi bilo ispravno smatrati i – drugim jezikom. Drugim i trećim hrvatskim jezikom. Dubrovačka književnost ispisuje se jezikom koji je živa matica, glavni drum, govorna avenija, hrvatskoga jezičnog standarda. Jezik Držićev i Palmotićev nije, bezbeli, jezik kojim mi danas govorimo. To je jezik drugih epoha. Ali iz njihovog jezika izniknuo jezik je Iva i Luja Vojnovića, Luka Paljetka, pa na koncu konaca i Vicka Dragojevića. U tom jeziku muška se imena po muški i sklanjaju. Tako ima biti na Stradunu ili na Grudi, kao i na Prisavlju. Jer ako nije tako, po čemu je, osim po rasporedu vojnih i policijskih snaga, dubrovačka književnost hrvatska?

Incident s jednim televizijskim voditeljem, koliko god neugodan bio i koliko god svjedočio o strašnim razmjerima imbecilnosti hrvatskoga nacionalističkog navijaštva, a s njome i svakoga balkanskog nacionalističkog navijaštva, samo jedan je dovoljno slikovit i anegdotalan primjer općeg stanja. Nina Obuljen Koržinek – koja, recimo i to, hrvatskim standardnim jezikom govori dramatično lošije nego Vicko Dragojević – skupa s mrakobjesnom družinom s HTV-a, te s bataljunima naših bezumnih i nerazumnih političara, upalila se kao kakav crvuljak i apendiks, oko srpskoga zakona o dubrovačkoj književnosti, pa prijeti, grmi i sijeva, tako da bi možda bilo zgodno da zaratimo sa Srbima oko Držića i Palmotića. I za Hrvate, i za Srbe bio bi to, ipak, akt prvorazrednoga civilizacijskog samoostvarenja. U Latinskoj su Americi neki divlji narodi ratovali oko nogometa, a mi bismo mogli oko poezije. Pa da general zbora Miro Gavran povede vojno-redarstvenu akciju za oslobođenje Gomnaide od srpske okupacije, a da mu s druge strane odgovara general Miro Vuksanović. Pa da dva viteza i njihove vojske za sva vremena presude čija su ustvari naša go_na, kad već ne mogu biti zajednička.



« Last Edit: January 31, 2022, 09:34:14 am by Milan (longtrip) » Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #248 on: July 23, 2022, 03:39:18 pm »

У 'Србским Новинама' од 1841. године, службеним и јединим тадашњим новинама у Србији, налази се (на странама 379 - 380) чланак под насловом 'Мало за Илирство' са потписом Доброљуб. Ми га овде саопштавамо од речи до речи.


Мало за Иллирство.
(Одоцнѣно.)

Београдъ, 24, Октоврия. – Юуче нас је посѣтiо Г. Бабукићъ, Читаонице Иллирске тайникъ, сочинитель Србскохорватске Грамматике и ревросный сотрудникъ при Учредничеству Новина Иллирски. Цѣль є путованя нѣговогъ, као што кажу, да се са списательма као и са єзыкомъ предела наших у обште упозна, да се по духу народнѣмъ єданъ и обштiй єзикъ за Юуго Cлавене изобрази, једнимъ словомъ да се кньижевни савезъ изъ међу Срба и Хорвата утврди и укрепи - поступакъ кои браћу нашу Хорвате лепымъ овако чувствомъ водиме предъ очима нашима сваке льубави и уваженiя достойне чини, како є дакле за свакогъ любитеља обштегъ народногъ напретка неповольно чинити, како се гдикои у виду криве неке ревности и родољубiя труде лепу ову волю доброжельной браћи нашой отузети и кньижество на ускiй просторъ стеснѣно држати. Нама є мило было, кадъ су Хорвати, увиђаюћи већу чистоту нашегъ нарѣчiя, нама подражавати почели, но противно намъ є што насъ єдне обштности ради Иллирима зову. Неки саняю о гублѣњу нацiоналитета, други друго нешто подозреваю, а у найгоремъ случаю ништа друго ніє, него мала погрешка изъ братолюбија и ревности учинѣна. Ми се зовемо Србльи као и они поособно Хорвати, ова имена остаюу у народу, нити може когодъ у станю быти да ово наименованiє искорени.
Г. Гай и нѣгови єдномысленицы, хотећи све Юуго Славяне на єдно кньижество узвысити, може быти Колларовомъ узайамностю побуђени, мыслили су за найудобнiє быти ако све овакове народе єднымъ именомъ Иллира обключе. Ово нити є порокъ нити себичностъ, јеръ они нити желе да Србльи име своє у домаћемь говору пренебегаваю, нити своє другима намећу; но они су ямачно съ најбольомъ вольомъ и сотымъ брже у избору овога сложити се могли, што є извѣсно да су и Србльи кодъ страниы народа подъ именомъ Илллира познати, што обстоятелства садашњегъ времена друго наименованiє недопуштаю, а може быти што су они и на Исторiю старогъ Иллирика погледъ тада бацыли. Ако дакле они греше, то є погрешка Исторична, а не морална; и увекъ ће се онай, коме братолюбiє на срцу лежи постарати Историчну погрешку не нискимъ и презрителнимъ тономъ, но побуђенiияма исправити, и брата свога, кои му као и себи добра жели, кротко и учтиво на путъ извести.
Хорвати дакле остаю у свакомъ призренiю люубительи напредка и просвете; люди изображеногъ духа кои се нама при свой нашой строгости опетъ прилюублюю и насъ као праву браћу сматраю. Цель је ньiова благородна, и ако мы поради лепе ове цѣли сваке страсти угушимо, ако мы све ньiове добре намере съ добродошлицомъ предусретнемо, ямачно ће они съ већомъ срдечносћу нами прiонути, ямачно ће они, увидећи правилность и Кироловы писмена къ старомъ начину писања као и єзыку вратити се, одъ чега є корист свакоме видна.
Желити є да насъ ревностни Хорвати и чешће посећую, да учени наши ньи такође пооде, да се узаймно у намерению и цѣли болѣ упознамо, да за єзыкъ и обште кньижество скуплѣнымъ силама радимо, како ћемо и мы и они богату корыисть одъ туда достати.   - Добролюбъ.
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #249 on: July 25, 2022, 12:56:26 am »

Не знам да ли Ћиририло и Методије имају везе са Бугарском и Бугарима, али они не одступају од става да је све у вези са историјом Балкана која има позитивну  конотацију бугарско.

Nikakve, odnosni imaju isto toliko veze s njima koliko i sa svim ostalim narodima na Balkanu.

Бугарите имаа најмалце врска со кирил и методија најповеке врска имаат македонците со брајката бидјеки  нивната мајка е е славјанка од словенските села во близина на Солун и тие го знаеле тој говор да го говорат што се говореле словенско племе Рихнините  , и ден денеска три цела во солунско го говорат тој говор што е најсличен на тоа што  го говореле брајката Методија и Кирил .
Тие се испратени од византискиот цар Михаил по течението на реката Брегалница да го формират  сојуз со струмското кнежество против бугарите како одбрана на солун.И тука методија како стратег и восководец ја зема за жена керката на локалните кнез на струмјаните и подоцна го носи неговиот брат констадин (кирил) кој го формира првиот војнички законик на словените напишан на словенски јазик со глаголица .Двата брајка формират силно кнежество од македонската склавинија Струма која цели 10 години му давала отпор на Бугарите или од 845 година до кај 855 година ,.Глаголицата ја пишат според некој во Баргала(Штип) според други во градот Равен ( областа Пијанец)  а според други во денешното село Крупишта мегу радовиш и штип/ По поразот на струмичката склавинија брајката бегат за цариград додека жената и синот на методија се заробени од бугарите и продадени како робови и овој поради таа причина се замонашил.  Некој ако имал врска со бугарите се Климент и Наум кој се продадени како робови од франките во Сигумунд(белград) на локален бугарски болјар кој пак ги носи по дунав до градот ПЛИСКА и му ги подарува на бугарскиот хан Борис( оргиналното име му била Богар) за да ги користи како преведувачи од словенски на прабугарски јазик бидејки ханот БОрис слабо го знаел словенскиот јазик.


Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #250 on: August 05, 2022, 10:10:26 am »

Царот Самуил и неговот текст на надгорбна  плоча во чест на своите родители и брат давид. Овој текст е на кирилица е еден од најстарите текстови на кирилица напишан од словенски цар , пронајден е во село Герман Мала Преспа.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* samuil1.jpg (163.75 KB, 768x825 - viewed 4 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #251 on: August 05, 2022, 02:14:56 pm »

Занимљив споменик. Нисам знао за њега.
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #252 on: August 05, 2022, 09:40:48 pm »

Toj споменик е однесен од бугарската армија во 1916 година во софија .

Друг средновековен текст на кирилица е фреска  на Јован Оливер , кој како китор се појавува при обновувањето на Лесовскиот манастир во Кратово. Јован Оливер бил првиот советник на Цар Душан но и посредник мегу него и папата бидејки го знаел латинскиот јазик .




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]













* Jovan_Oliver.jpg (65.04 KB, 495x702 - viewed 5 times.)
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #253 on: August 07, 2022, 08:54:30 am »

Струмичката плоча од 13 век.

https://sitel.com.mk/na-carevi-kuli-pronajdena-mermerna-plocha-so-staroslovensko-kirilsko-pismo

Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #254 on: August 07, 2022, 09:04:03 am »

Исто така најстар документ на словенската писменост пишана на кирилски јазик е Струшкиот препис на Душановиот законик кој пишан кон крајот на 14 век .Денеска тој законик се наога во Москва или познати како струшките листови од 100 листови колку што имал само 14 се во добра состојба другите се споени , овој текст го открил рускиот славист Виктор Иванович Григорович.И овој текст се смета како најбилизок до оргиналниот душанов законик , проблемот е тоа што русите тврдат дека не можи да се прочита и го чуват како архивски докумнет не дават да се врши некој истражување големи на овој докумнет.

https://www.macedonism.org/%D0%9C%D0%B0%D0%BA%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D0%95%D0%BD%D1%86%D0%B8%D0%BA%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0/%D0%B3%D1%80%D0%B8%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87-%D0%B2%D0%B8%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80-%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%87/index.html
Logged
Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.055 seconds with 23 queries.