duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886
|
|
« Reply #110 on: August 08, 2012, 05:39:32 pm » |
|
Mljet: potpisan sporazum o rekonstrukciji trajektnog pristaništaSporazum o sufinanciranju rekonstrukcije trajektnog pristaništa u luci Sobri, vrijedan 12 milijuna kuna, potpisali su danas u Babinom Polju na Mljetu zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac. Zdenko Antešić tom je prigodom rekao da će izgradnjom tog pristaništa veza s otokom Mljetom biti znatno kvalitetnija te kako slijedi revizija sadašnjih brodskih veza kako bi otočani bili bolje povezani s kopnom. Načelnik općine Mljeta Nikola Hajdić istaknuo je da je to prvo ulaganje u lučku infrastrukturu na otoku Mljetu od 1990. godine, a koliko takva ulaganja znače, najbolje je pokazalo pristanište u Prapratnome, mjestu na Pelješcu, odakle trajekt vozi prema Mljetu. Radovi na trajektnom pristaništu luke Sobre počet će na jesen, a trebali bi biti gotovi za šest mjeseci. SD Evo i slika trajektne luke u Sobri.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886
|
|
« Reply #111 on: August 09, 2012, 10:41:04 am » |
|
"Slobodna Dalmacija" Split http://www.slobodnadalmacija.hr/08.08.2012. LUKSUZNA ATRAKCIJA NA JADRANU Split dobio najveći karbonski putnički katamaran na svijetu [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Brod je dug preko 40, a širok više od 10 metara. Eno ga u Splitu, privezan je uz Gat svetoga Petra. Stigao je nakon višednevne plovidbe iz Norveške, te ga i vi, ako ste u blizini, idućih dana možete obići. ‘Krilo Carbo’ atrakcija je kakvu Jadran još nije vidio, a kako i bi kada je riječ o najvećem karbonskom putničkom katamaranu na svijetu. Koji će, nadaju se njegovi vlasnici, za nekoliko tjedana zauzeti svoje mjesto na jednoj od brzih pruga do nekog od dalmatinskih ili kvarnerskih otoka. Na državi je, naime, da raspiše natječaj, a kada se to dogodi, ovom preplanulom ljepotanu teško da će neko drugo plovilo moći parirati. - Teško je u ovom trenutku reći koju ćemo liniju voziti, no konkurirat ćemo za pruge Split - Jelsa, Split - Lastovo, Split - Vis i Rijeka - Mali Lošinj – kaže nam Ivica Tomić, glava stare jeseničke pomorske obitelji, čiji je sin Luka prvi kapetan ovog broda. Gradnja karbonskoga katamarana za Tomiće je bila posao stoljeća. Proteklih su mjeseci nestrpljivo čekali kada će im se iz norveškoga brodogradilišta ‘Brodrene Aa’ ukazati bijeli dim, odnosno kada će se njihovoj floti, koju su do sada činili atraktivni, ali ipak vremešni dvotrupci ‘Krilo’ i ‘Krilo Jet’, pridružiti i 40 metara čistoga luksuza. U kožnim aviosjedalima, na dvije palube, može se smjestiti 350 putnika, a čitav posao gradnje broda teškog 90 tona bio je vrijedan 7,5 milijuna eura. Luka Tomić, sin je vlasnika broda Ivice Tomića, a ujedno i njegov prvi kapetan, u društvu supruge Ivane - Netko bi možda za taj novac kupio sedam brodova. No, mi smo se odlučili za dvotrupac koji je zbog izradbenog materijala i oblika trupa, te propulzije toliko dinamičan da ćemo samo na uštedi goriva u odnosu na sadašnju potrošnju moći vraćati rate kredita - tvrdi Tomić čija je obitelj još 1989. godine u Apatinu dala izgraditi i danas legendarni jedrenjak ‘Kapetan Luka’. Najvažnije, zaključuje Tomić, s ovim katamaranom njegova će tvrtka spremno dočekati ulazak u Europsku uniju, te će ne samo biti u stanju odbiti napade strane konkurencije na hrvatskoj obali Jadrana, nego će, ako im to bude cilj, ravnopravno konkurirati i za linije u inozemstvu. Vinko Vuković Foto: Božidar Vukičević / CROPIX [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] ‘Mrcina’ od 90 tona ‘Krilo Carbo’ katamaran je dug 40,5 metara, širok 10,7 metara, a težak 90 tona. Gaz mu je 1,5 metara, postiže brzinu od 30 čvorova, a pokreću ga dva MTU-ova stroja s fiksnim propelerima od ukupno 2880 kilovata. “Sendvič” od karbonskih vlakana, ističe Ivica Tomić, tri do četiri puta je jači od stakloplastike te je i do 40 posto lakši od tradicionalnih materijala što ovaj brod zbog smanjene potrošnje goriva čini idealnim za komercijalnu plovidbu.
|
|
« Last Edit: August 14, 2012, 03:10:41 pm by leut »
|
Logged
|
|
|
|
duje
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886
|
|
« Reply #112 on: August 14, 2012, 09:01:24 am » |
|
Slobodna Dalmacija" Split http://www.slobodnadalmacija.hr/IZ PRILOGA "SEDMA KORA" Propao najstariji svjetski brodar [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Prodajom broda “Newcastle”, najnovijega u floti, i službeno je prestala postojati engleska kompanija “Stephenson Clarke Shipping” (SCS), najstarija na svijetu s tradicijom koja je sezala u 1730. godinu. Prije samo 10-ak mjeseci, pod nadzorom tog brodara bilo je šest brodova, nosivosti od 4000 do 21.000 tona, ali teškoće u poslovanju bile su jače od nastojanja vlasnika za spas tvrtke. Britanski brodar našao se na rubu likvidacije zbog krize na tržištu sipkih tereta i prezaduživanja, pa su tijekom protekle dvije godine bili prisiljeni prodati svih preostalih šest brodova. SEnD Glavni razlog likvidacije je ekonomska kriza, za koju se predviđa da će trajati i sljedećih godinu i pol, a mi nemamo mogućnosti da premostimo to razdoblje - priopćeno je iz SCS-a. Vikarovi sinovi Time je stavljen “ključ u bravu” tvrtke koja se s pravom dičila epitetom najstarijeg brodara na svijetu, s neprekinutim poslovanjem dugim gotovo 300 godina. Naime, kompaniju su 1730. godine osnovala braća Ralph i Robert Clarke, sinovi anglikanskog vikara iz Long Bentona. Poslovično tradicionalistički orijentirani Englezi zabilježili su da je SCS, čiji je prvi brod bio jedrenjak od 300 tona nosivosti, utemeljen tijekom vladavine kralja Georgea II. Tvrtka se postupno razvijala prihvaćajući nove tehnologije, pa su tako krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća posjedovali i brojne parobrode. Dva broda i njihove posade bili su žrtve tragičnih zbivanja tijekom Drugog svjetskog rata. Prije samo četiri godine, u floti SCS-a plovilo je 10 brodova, ukupne nosivosti 68.238 tona, čija se prosječna starost kretala oko 21 godinu. No, tada su kulminirali poslovni problemi, pa je uprava bila prisiljena prodati preostalo brodovlje, ali ni to nije pomoglo, pa su stečaj i likvidacija bili neminovni. Krajem srpnja i početkom kolovoza kompaniju je preuzeo likvidator koji će, po svemu sudeći, biti posljednja odgovorna osoba “Stephenson Clarke Shippinga”. Gordan Zubčić
|
|
« Last Edit: August 14, 2012, 03:12:32 pm by leut »
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:April 24, 2022, 02:45:13 pm
Posts: 12 386
#vragu i rat#
|
|
« Reply #113 on: September 01, 2012, 06:02:36 pm » |
|
Kreće racionalizacija obalnog linijskog prometa - što će reći otočani?Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izdalo je priopćenje u kojem piše kako kreće najavljivana racionalizacija obalnog putničkog prometa. Tom racionalizacijom bi se trebalo uštedjeti 38,1 milijuna kuna. Priopćenje prenosimo u cijelosti: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLP) još su u svibnju započeli javnu raspravu s predstavnicima lokalnih vlasti obalnih županija na temu moguće racionalizacije obalnog putničkog pomorskog prometa.
Prijedlog Odluke o održavanju državnih linija u javnom obalnom linijskom putničkom prometu Agencije za obalni linijski pomorski promet Ministarstvo je 24. srpnja uputilo lokalnim predstavnicima vlasti svih obalnih županija: Primorsko-goranske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske.
Do sada pristiglo oko 50 mišljenja primjedbi i prijedloga a predstavnici Ministarstva i Agencije u javnoj su raspravi s predstavnicima županija, gradova i općina u cilju donošenja najboljih mogućih rješenja i poboljšanja prometne povezanosti obale i otoka u pojedinim županijama u skladu sa stvarnim potrebama lokalnog stanovništva i otočana.
Rasprave su već održane u Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok će se do kraja rujna održati u Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, o čemu ćemo redovito obavještavati javnost.
U cilju objektivnog informiranja javnosti a potaknuti pogrešnim tumačenjem pojedinih medija posljednjih dana o ukidanju linija, želimo Vas izvijestiti kako se predložene mjere odnose na racionalizaciju javnog linijskog pomorskog prijevoza u vansezonskom razdoblju s ciljem uštede smanjenjem dnevnog broja ticanja pojedinih luka i prilagođavanjem stvarnim prometnim potrebama. Procijenjene uštede temeljem prijedloga Odluke iznose 38.1 milijun kuna.
Prijedlozi moguće racionalizacije odnose se isključivo na vansezonski red plovidbe u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2012. odnosno na smanjenje dnevnog broja putovanja pojedinih linija na kojima se bilježi smanjeni intenzitet prometa putnika, prilikom čije se izrade posebno vodilo računa da smanjenje nikako ne utječe na kvalitetu povezanosti i života na otocima.
Jedini prijedlog ukidanja odnosi se na sezonsku dužobalnu trajektnu liniju Rijeka-Split-Stari Grad-Korčula-Dubrovnik obzirom da je riječ o liniji s osjetno najvećim padom prometa na Jadranu, dok se istodobno potpore za njezino održavanje mjere desecima milijuna kuna. Ozbiljan pad prometa nastavljen je i nakon što je linija postala samo sezonska.
Također, prijedlog mjera je privremeno ukidanje linija na kojima se preklapaju klasične brzobrodske i trajektne linije što je primjer linija Zadar-Sali-Zaglav, koja je povezana na taj način.
Napominjemo kako je obalni linijski promet u Hrvatskoj karakteriziraju velike sezonske oscilacije i niski postotak iskoristivosti kapaciteta van sezone.
U cilju povećanja efikasnosti sustava i dostupnosti usluga, smanjenje troškova i efikasniji nadzor sustava linijskog pomorskog putničkog prijevoza u tijeku je i uspostava informatizacije sustava obalnog linijskog pomorskog prometa.
Svakako moramo istaknuti kako je od 56 državnih linija koje povezuju hrvatske otoke rentabilno samo 5 linija, dok su ostale subvencionirane sredstvima državnog proračuna. U 2011. godini za potrebe javnog linijskog putničkog obalnog prijevoza država je izdvojila 383 milijuna kuna. Za tekuću godinu planirana je subvencija od 390 milijuna kuna, kao i za 2013. godinu, što uz povećanje troškova prijevoza neće biti moguće ostvariti.
Ovom prilikom potvrđujemo da se državne brodske linije Brodarica-Krapanj i Komiža-Biševo ne ukidaju, već se nastavljaju održavati pod okriljem gradova Šibenika i Komiže, do je za brzobrodsku liniju Žirje-Kaprije-Šibenik u tijeku natječaj za izbor novog koncesionara. SD
|
|
|
Logged
|
|
|
|
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
Offline
Last Login:November 26, 2024, 02:23:24 pm
Posts: 4 181
|
|
« Reply #114 on: September 12, 2012, 12:25:31 pm » |
|
http://www.vijesti.me/Godišnjica Jugoslovenske ratne mornarice: Od flota ostali samo dugmićiPovodom 10. septembra, nekadašnjeg dana Jugoslovenske ratne mornarice (JRM), pomorstva i riječnog brodarstva Jugoslavije, juče je u Tivtu, u organizaciji NVO “Generalni konzulat SFRJ”, održana prigodna svečanost. Proslava je započela svečanim koktelom kojeg je za sve bivše pripadnike JRM, kao i pripadnike „susjednih“ – Mornarice Vojske Crne Gore i Bokeljske mornarice, u kafeu „Victoria“ priredio generalni konzul SFRJ Marko Perković. Počasno mjesto na koktelu imao je najstariji aktivni pripadnik JRM, devedesetčetvorogodišnji mornaričko-tehnički major Ivan Vulanović koji, igrom slučaja, 10. septembra slavi rođendan. Na njegovu ličnu inicijativu, „a zbog teške ekonomske situacije“, odlučeno je da će se Vulanovićev rođendan slaviti dogodine kada će navršiti 95 godina, „a onda tek svake pete godine zbog mjera štednje“. „Danas smo se ovdje okupili da se sa pijetetom podsjetimo na činjenicu da je tačno prije 70 godina u malom dalmatinskom mjestu Podgora, osnovana tadašnja partizanska Mornarica NOVJ, što je jedinstveni slučaj u porobljenoj Evropi tokom Drugog svjetskog rata da se u okupiranoj zemlji formira gerilska borbena snaga na moru. Iz tih skromnih početaka izrasla je moćna JRM, koja je nakon francuske i ratne mornarice Italije, svojevremeno bila najjača na Mediteranu“. „Naši ratni brodovi i podmorice nažalost, više ne plove, zbog čega smo danas sa posebnim pijetetom, primili čestitke za Dan JRM od čovjeka u čijim je rukama najveći dio tih podmornica i završio – predsjednika Sindikata nikšićke željezare Janka Vučinića“, kazao je Perković koji je telefonom juče razmijenio čestitke i sa nekadašnjim saveznim sekretarom za narodnu odbranu SFRJ i načelnikom Generalštaba JNA, admiralom flote Brankom Mamulom. Aludirajući na tužnu sudbinu nekada moćne JRM koja je svoj konačni kraj doživjela u Crnoj Gori, Perković je, parafrazirajući Đorđa Balaševića, kazao da „poneki mornar možda, ipak, ostane bez lađe, ali bez cijele flote – to je izuzetan peh“ i naglasio da je „Crna Gora uspjela da uništi ne jednu, već čak dvije flote – i ratnu i trgovačku, pa su sada nažalost, ostali samo dugmići“. Generalni konzul SFRJ je posebno istakao dobru saradnju koju poštovaoci JRM gaje sa „susjednom Mornaricom VCG i posebno Bokeljskom mornaricom koja je vatreno najmoćnija jer samo ona ima duge cijevi“. On i ostali članovi Vrhovnog savjeta odbrane pri “Generalnom konzulatu SFRJ” u Tivtu juče su položili vijenac i cvijeće na spomenik narodnim herojima – mornaričkim oficirima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u tivatskom velikom Gradskom parku, nakon čega je upriličena i vožnja Bokokotorskim zalivom na „admiralskom brodu JRM – jahti ‘Podgorka‘”. Riječ je o staroj mornaričkoj barkasi tipa BMT koji su pripadnici Vrhovnog savjeta odbrane generalnog konzulata SFRJ obnovili i dali joj ime koje je svojevremeno nosila i zvanična admiralska jahta JRM – „Podgorka“. Za razliku od lani kada je na Dan JRM, pomorstva i riječnog brodarstva Jugoslavije u Tivtu svečano promovisano i novo borbeno sredstvo JRM – živi torpedo tipa „Ina“, ove godine je izostalo predstavljanje novog naoružanja i vojne opreme zbog, kako je objašnjeno, „globalne ekonomske krize i sa njom povezanog smanjenog interesovanja iz prijateljskih nesvrstanih arapskih i afričkih država za najnovijim dotignućima jugoslovenske namjenske industrije“. „Ipak, ne zanemarujemo sniženje naše borbene moći na moru, pa će se tako ovih dana, nakon remonta, u operativnu upotrebu JRM vratiti i naš DJČ“, istakao je Perković koji je svom malom gliseru nadjenuo skraćenicu kojom su u JRM obilježavani desantno-jurišni čamci za transport mornaričke pješadije. Naši ratni brodovi i podmorice, nažalost, više ne plove, zbog čega smo danas sa posebnim pijetetom, primili čestitke za Dan JRM od čovjeka u čijim je rukama najveći dio tih podmornica i završio - predsjednika Sindikata nikšićke Željezare Janka Vučinića, kazao je generalni konzul SFRJ Lučka kapetanija i u Mojkovcu Na proslavi u Tivtu, konstatovano je da Crna Gore ima najveći razvojni potencijal upravo u riječnom brodarstvu – raftingu na Tari. Zbog toga su članovi VSO “Generalnog konzulata SFRJ”, imajući u vidu “već nebrojeno puta prirodnu predispoziciju kadrova” iz tog grada za policijsko-upravne dužnosti, pokrenuli i zvaničnu inicijativu da se u Mojkovcu osnuje Lučka kapetanija u čijoj će nadležnosti biti plovidba po Tari i ostalim rijekama u Crnoj Gori.
|
|
« Last Edit: September 13, 2012, 09:12:37 pm by SOLARIS 1972 »
|
Logged
|
|
|
|
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
Offline
Last Login:November 26, 2024, 02:23:24 pm
Posts: 4 181
|
|
« Reply #115 on: September 22, 2012, 11:04:03 pm » |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:April 24, 2022, 02:45:13 pm
Posts: 12 386
#vragu i rat#
|
|
« Reply #116 on: November 03, 2012, 10:17:17 am » |
|
Split: počelo proširenje vezova u trajektnoj luciU Gradskoj luci započeli su dugoočekivani radovi na proširenju vezova 26. i 27., na unutarnjem dijelu glavnog lukobrana Gradske luke. Riječ je o vezovima koji su među najfrekventnijima u luci i na kojima se uglavnom vezuju putnički kruzeri, ali i brodovi domaćih redovnih linija, opskrbni brodovi, te brodovi stranih ratnih mornarica. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Očekuje se kako će prije ljeta sljedeće godine u “punom pogonu” biti dva nova dužobalna veza, svaki duljine po 140 metara, te dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine po 30 metara. Isto tako, zaobalni plato proširuje se za 15 metara prema moru, te se tako manipulativna površina same luke povećava za novih 2700 metara četvornih površine. Ukupna vrijednost radove je 38 milijuna kuna iz budžeta Lučke uprave, a za izvođača radova izabran je splitski „Pomgrad“. Prva faza proširenja vezova predviđa sanaciju oštećenog i podlokanog dijela obalnog zida, a u drugoj fazi slijedi izgradnja konstrukcije nove obale. DENIS KRNIĆ SD
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:April 24, 2022, 02:45:13 pm
Posts: 12 386
#vragu i rat#
|
|
« Reply #117 on: January 10, 2013, 07:13:10 pm » |
|
National Geographic Traveler Zadar izabran za jednu od šest najboljih europskih malih lukaPrema časopisu National Geographic Traveler Zadar je jedna od šest najboljih europskih malih luka u 2013. godini, prenosi Turistička zajednica grada Zadra. Novi broj časopisa National Geographic Traveler za veljaču i ožujak 2013. godine udarnim naslovom „Europe's Best Small Ports“ na svojoj naslovnici poziva u otkrivanje šest najboljih europskih malih luka. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] U to elitno društvo šest europskih luka, koje se trebaju posjetiti u 2013. godini, National Geographic Traveler je uvrstio gradove Ålesund (Norveška), Tallinn (Estonija), Gdańsk (Poljska), Ajaccio (Francuska), Valletta (Malta) i Zadar u Hrvatskoj. Časopis ističe kako je Zadar, hrvatska luka na sjeveru Dalmacije, grad star gotovo 3.000 godina koji je usvojio naslijeđe svih stranih sila koje su njime vladale i ostavile vidljive tragove u staroj gradskoj jezgri s raznolikom arhitekturom. Pred Zadrom se prostiru idilični jadranski otoci, a za manje od jednog sata vožnje može se stići do čak pet nacionalnih parkova. Prirodne ljepote koje ga okružuju usporedive su samo s epskom poviješću grada, koji se u gotovo 3.000 godina postojanja suprotstavljao stranim osvajačima s promjenjivim uspjehom. Arhitektonsko naslijeđe raznih osvajača vidljivo je i danas na Rimskom forumu i mletačkim utvrdama oko grada. Povijesna jezgra smještena je na malom poluotoku, no najveći dio grada nalazi se na kopnu. Suvremene urbane instalacije i živa kavanska kultura čine Zadar vrlo modernim gradom 21. stoljeća, stoji u opisu članka National Geographic Travelera, koji je posljednjih godina često pisao o Zadru, a uvrstio ga je i među najromantičnije gradove na svijetu. M. K. SD
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:April 24, 2022, 02:45:13 pm
Posts: 12 386
#vragu i rat#
|
|
« Reply #118 on: January 10, 2013, 07:24:34 pm » |
|
Našli zlatnu koku Šibenčane izvukli norveški ribari: za Oslo ide još deset katamaranaRemontno brodogradilište Nautičkog centra Prgin do kraja ove godine izgradit će još deset katamarana za norvešku ribarsku flotu i inkasirati oko sedam milijuna eura. Nastavak je to izvanredne poslovne suradnje započete još 2009. godine kada su Prginovi brodograditelji, u jeku krize i u jakoj konkurenciji s Kinezima, dobili priliku da za skandinavsku tvrtku “Nordic Aqua Boats AS” izgrade prva dva aluminijska katamarana. Tom prigodom položili su vrlo zahtjevan ispit i udarili temelje serijske proizvodnje ovih plovila u brodogradilištu u Mandalini. Predstavnik norveške tvrtke Olaf Nederland i Roko Vuletić iz NCP-a / Foto: Nikša Stipaničev / CROPIX [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Remontno brodogradilište Nautičkog centra Prgin do kraja ove godine izgradit će još deset katamarana za norvešku ribarsku flotu i inkasirati oko sedam milijuna eura. Nastavak je to izvanredne poslovne suradnje započete još 2009. godine kada su Prginovi brodograditelji, u jeku krize i u jakoj konkurenciji s Kinezima, dobili priliku da za skandinavsku tvrtku “Nordic Aqua Boats AS” izgrade prva dva aluminijska katamarana. Tom prigodom položili su vrlo zahtjevan ispit i udarili temelje serijske proizvodnje ovih plovila u brodogradilištu u Mandalini. Do sada je Remontno brodogradilište NCP-a Norvežanima isporučilo deset ribarskih katamarana, tako da će do kraja godine premašiti prvotne planove prema kojima se očekivalo da bi Šibenčani za norveške ribare izgradili 15 takvih plovila. Podsjetimo, riječ je o aluminijskim katamaranima dužine 13,5 metara, širine 7,5 metara, s gazom od 2,5 metara, spremnicima goriva 2x2000 litara i spremnikom vode od 2000 litara, koji se koriste za rad u ribogojilištima. K arakterizira ih velika radna površina opremljena dizalicom jer je namijenjen opskrbi i održavanju ribogojilišta za norveško tržište, a u Norveškoj je uzgoj ribe jedna od najbrže rastućih industrijskih grana koja godišnje donese više od osam milijardi eura. Inače, ovaj put katamarane grade za norveškog naručitelja “Moenmarin”, sljednicu tvrtke “Nordic Aqua Boats AS”. Pojedinačna vrijednost svakog plovila je oko 700 tisuća eura, a na njihovoj gradnji stalno će biti angažirano 40-ak brodograditelja. Dobar znak - Ovi novi ugovori s Norvežanima dobar su vjetar u leđa Remontnom brodogradilištu, koje se još uvijek nije oporavilo od krize koja ga je pogodila 2008. godine, čiji se gubici polako saniraju. Ohrabrujuće je da smo prošle godine ipak ostvarili rast od 13-ak posto, a ove godine gotovo je sigurno da neće biti ispod 15, a nije isključeno ni 20 posto. Još nas pritišće kriza, ali ovo je dobar znak. Ako se ostvare još neki ugovori, pred čijim smo zaključenjem, onda ćemo sasvim sigurno ovu godinu financijski poslovno završiti u plusu - uvjeren je vlasnik Goran Prgin. Roko Vuletić, direktor Remontnog brodogradilišta, mnogo očekuje od upravo aktualne predstečajne nagodbe koju je Vlada ponudila svojim dužnicima. - Naše obveze, što na temelju koncesije, što poreza i drugih davanja prema državi, u ovom trenutku dosegnule su 30 milijuna kuna. Ne tražimo ni kune od države, nego da se ta potraživanja reprogramiraju. Ako to napravi, sasvim je sigurno da ćemo godinu završiti u plusu. Pogotovo ako se realiziraju pregovori s još jednim partnerom iz Norveške za kojeg bismo gradili ribarske brodove od oko 25 metara - kaže Vuletić. Inače, za ovu vrlo uspješnu poslovnu priču s Norvežanima velike zasluge ima tvrtka “CroNomar” koja je, na neki način, produžena ruka norveških poduzetnika i koja je najzaslužnija što je Šibenik, zajedno s Vladom Kraljevine Norveške, u bivšoj vojarni izgradio Pomorski inovacijski centar iNavis i tako širom otvorio vrata suradnji šibenskih i norveških poduzetnika. Za sada se sa šibenske strane kao najozbiljniji i najpouzdaniji igrač pokazao Goran Prgin i njegovo Remontno brodogradilište, koje je definitivno otključalo norveško tržište koje zna cijeniti i spremno je platiti kvalitetu koju mu nude brodograditelji iz Mandaline. MARIJAN DŽAMBO ‘Drugima utukli milijarde, a nama ni kune’Direktor Roko Vuletić tvrdi da je Remontno brodogradilište NCP-a najuspješnije u zemlji.
- Dok su u druga brodogradilišta utučene milijarde i milijarde iz državnog proračuna, mi od države nismo dobili ni kune. Sve donedavno država je za svaki novoizgrađeni brod brodogradilištima davala deset posto vrijednosti broda u vidu subvencija. Mi nismo dobili ni kune. Naprotiv, 2004. godine Prgin je preuzeo brodogradilište uz obvezu da u njega uloži 30 milijuna kuna. Sve do 2008. godine imali smo stalni rast i zapošljavanje, a onda je došla kriza. No, bez obzira na sve, najuspješnije smo brodogradilište u zemlji - kaže Vuletić.
Uspješni jedino još Korčulani
U “sedlu” su i za sada dobro brode dva korčulanska brodogradilišta: “Greben“ i “Leda”. “Greben” je u punom pogonu zahvaljujući brodovima koje gradi za obalnu stražu i Crnogorce, a “Leda” i njezinih 70-ak zaposlenih, nasljednica “Inkobroda u stečaju”, radi stometarske “gole” brodove za partnera iz Nizozemske koje poslije tegle do Nizozemske i tamo opremaju. SD
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Last Login:April 24, 2022, 02:45:13 pm
Posts: 12 386
#vragu i rat#
|
|
« Reply #119 on: January 18, 2013, 12:01:10 pm » |
|
Spajanje dviju obala Eu-a Stalna katamaranska veza Pescara-Komiža-Hvar-SplitNa sav značaj takozvanih morskih autocesta ili “Motorways of the Seas” (MOS) ukazala je konferencija “Planiranje promišljenog, održivog i uključivog rasta na Jadranskom i Jonskom moru”, nedavno održana u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Europske komisije i hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Poznato je da na našoj obali završavaju prometni pravci iz srednje Europe i Baltika, a “morskim autocestama” produžavaju se prema Mediteranu kroz Otrant ili prema obali Italije. Veza srednje Europe i Baltika sa Suezom ili Magrebom najlakša je kroz hrvatske luke. Sve to očito je shvatila i komiška gradonačelnica i saborska zastupnica Tonka Ivčević koja je, zajedno s komiškim gradskim vijećnikom Pjerinom Ivčevićem, boravila u Pescari gdje je razgovarala s tamošnjim čelnicima o uspostavljanju katamaranske linije koja će povezivati tu luku s otocima Visom i Hvarom. Inače, suradnja Komiže i Pescare počela je prije sedam godina kada je grad Pescara Komiži donirao komunalno vozilo. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Komiško izaslanstvo dočekano je u Italiji srdačno i s velikim zanimanjem, kao i prošle godine u travnju kada su također bili gosti grada Pescare. Primio ih je gradonačelnik Luiggi Albore Mascia te čelnici Gospodarske komore Daniele Becci i Bruno Santori, a na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici turističkih operatera, gradskih tvrtki i gospodarstvenika Pescare. ‘Jadranska morska autocesta’- Ovaj posjet je rođen iz želje da se, što je prije moguće, poboljšaju prometne veze između Pescare i otoka Visa, ali i dalje, otoka Hvara i hrvatskog kopna, a s obzirom na važnost koju ta povezanost ima za gospodarski i infrastrukturni razvoj ovih dviju obala u svjetlu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U tom kontekstu Talijani su izrazili želju da grad Pescara od svojih sredstava kupi katamaran koji bi održavao stalnu vezu na relaciji Pescara - Komiža - Hvar – Split - kazala nam je po dolasku u Komižu gradonačelnica Ivčević, te dodala: - Za Komižu je ova brodska veza izuzetno važna, jer bi se njome omogućio redovit dolazak talijanskih turista na naš otok. A da Talijani doista misle ozbiljno, pokazuje njihov interes da odmah krenu u nabavku katamarana, koji bi već u sljedećoj turističkoj sezoni mogao zaploviti na ovoj ruti. Prema tome, prometni pravci o kojima je riječ ulaskom Hrvatske u Europsku uniju preko “Jadranske morske autoceste” dobivaju jednu sasvim novu važnost - jer spajaju dvije obale EU-a - kao one koje spajaju Igoumenitsu s Tarantom, Tallin s Helsinkijem ili Kopenhagen s Gdanjskom. U svim tim slučajevima “morskim autocestama” skraćuje se kopneni put i izbjegavaju prometna zagušenja. I Lijepoj našoj i Italiji mora biti stalo do prekojadranskih morskih autocesta – do Pescare, Ancone i Barija, jer će one u prvom redu pridonijeti razvoju turizma, ali i gospodarstva općenito u obje zemlje. - S optimizmom i zadovoljstvom podupirem inicijativu kolegice Tonke Ivčević o uspostavi odnosa suradnje dviju obala Jadrana. Ona se sama po sebi nameće kao logična i zasigurno je obostrano korisna, posebno u svjetlu ulaska RH u Europsku uniju. Otoci Vis i Hvar imaju što ponuditi svojim prekomorskim susjedima. Direktna brodska veza Staroga Grada i Pescare koja je bila uspostavljena i nažalost prošlog ljeta zbog gospodarske krize ukinuta, pokazala je da postoji veliki interes talijanskih turista za naše otoke. Ta veza preduvjet je još konkretnije suradnje građana, poduzetnika i lokalnih uprava na potencijalnim zajedničkim projektima. Bez dobre povezanosti nema ni dobre turističke sezonePodručja moguće suradnje, zajedničkih projekata, te razmjene znanja i iskustva vrlo su široka od turizma, ribarstva, marikulture, investicija do različitih vidova suradnje u području kulture. Grad Stari Grad će se stoga uključiti u daljnje razgovore o uspostavi prijateljstva i čvršćih oblika suradnje jadranskih obala - poručila je Đurđica Plančić, gradonačelnica Staroga Grada i saborska zastupnica. - Bolja povezanost za otok Hvar znači više turista i bolju sezonu. Upravo o tome govorim već dva svoja mandata. Svi smo dobro upoznati kako smo se borili s “Jadrolinijom”, koja je svojim suludim načinom poslovanja direktno nanijela veliku štetu cjelokupnom turizmu na kojem počiva cijelo hrvatsko gospodarstvo. Mi smo tek prošloga ljeta teškom mukom uspjeli dobiti dodatnu liniju, ali to još uvijek nije niti približno dovoljno, još uvijek zbog loše povezanosti na Hvar ne mogu doći svi koji bi to htjeli, da ne govorim o tome da još uvijek morate stajati u redu i po dva sata da kupite kartu, što je možda više neće ni biti kada vi dođete do šaltera. Zbog svega toga oduševljen sam ovom viješću. Mi znamo da svaki gost na Hvaru donosi dobrobit Visu i obratno, jer gotovo da nema gosta koji barem na jedan dan neće posjetiti drugi otok. Opet ponavljam, toga bi bilo i puno više kada bi bili bolje povezani. Nadam se da će ovo biti samo početak boljega povezivanja naših otoka – rekao je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić. Pišu Mirko Crnčević i Bogoljub Mitraković Snimio MirkoCrnčevićInteres za obnovu gajete falkušeOsim Pescare, članovi komiškog izaslanstava posjetili su i talijanski grad Lanciano, gdje su također srdačno dočekani, a u razgovorima je posebno izražena velika zainteresiranost za kulturnom suradnjom. Naime, grad Lanciano pokrenuo je projekt “Drevnim putovima: prema kulturnom identitetu Jadrana”, kojim želi obnoviti kulturne veze između naših dviju obala, a Talijani su posebno zainteresirani za komiški projekt obnove gajete falkuše. SD
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|