Vijesti s mora i kraja

[kilezr]

Škver na nogama



Inače, radi veće tržišne konkuretnosti nacionalni brodar “Jadrolinija” prošle se godine odlučio na izgradnju 4  purnička RO-RO broda, svaki kapaciteta 145 vozila i 600 putnika.

Zanimljivo je kako se na prvi natječaj javilo brodogardilište “Shipyard Bomex 4M“ iz Zrenjanina u Srbiji sa ponudom od 33,5 milijuna eura.

D. Krnić  SD

 Da li se o poslednjoj rečenici iz teksta može saznati nešto više? Bomex je dao ponudu za ribarice i dobio ih, sada su u fazi gradnje uz ogromne poteškoće pošto nema zaposlenih majstora.

[Solaris]

Kad poslovi stoje
‘Sveti Liberan’ u crnogorskoj floti

Brod ‘Sveti Liberan’ u crnogorskoj luci Zelenika / FOTO: Ahmet Kalajdžić
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brojne su dubrovačke građevinske tvrtke, pritisnute recesijom i poslovnom neizvjesnošću, pokrenule postupak predstečajne nagodbe te su radi očuvanja egzistencije radnika i pokrića dugova na poslovne obveze prisiljene na prodaju imovine i osnovnih sredstava za rad.

Opsegom to podsjeća na rasprodaju budzašto jer mnogi, po osjetno nižim cijenama od stvarnih, moraju rasprodavati skupo kupljenu tešku građevinsku mehanizaciju kojom su željeli pridonijeti boljitku tvrtki te svoje radne i životne sredine.

Rasprodaja voznog parka

Vlasnik jedne od nekad vodećih dubrovačkih građevinskih tvrtki, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman, navodi kako je zbog pukog preživljavanja bio prisiljen rasprodati skoro cijeli veliki vozni park kamiona, kao i dio bagera, kompresora, osobnih vozila i teške mehanizacije, ukupne vrijednosti od oko 4 milijuna kuna.

S druge strane, svi građevinari koje smo kontaktirali uopće ne kriju kako bi “bilo mnogo ljepše kada bi aktualni gospodarski proces zadobio suprotan tijek i kada bi se na jugu domovine konačno pokrenuo željeni investicijski zamah”. Naš sugovornik podsjetio nas je na ugovor koji su južnohrvatski građevinari koncem 2011. potpisali s investitorom golf-resorta na Srđu koji se time obvezao u izgradnji terena i brojnih pratećih sadržaja angažirati svu raspoloživu južnohrvatsku građevinsku operativu:

- Mi građevinari uopće ne sumnjamo kako bi početak izgradnje na Srđu značio početak pravoga gospodarskog oporavka juga domovine. Ne ulazeći u razloge protivljenja aktivista “Zelenih”, želim samo naglasiti kako nam treba jedan tako veliki projekt da se “dignemo iz pepela” - ističe naš sugovornik i kao još jedan primjer kucanja možda posljednjeg čavla u mrtvački lijes građevinarstva juga RH ističe prodaju broda “Sv. Liberan” kojeg je “Obšivač” iz Metkovića bio prisiljen prodati kako bi si olakšali nezavidnu situaciju.

Upis u registar

Trajekt „Sv. Liberan“ ovih je dana kupila kotorska hidrograđevna kompanija „Yu Briv“ i trenutačno u luci Zelenika čeka na dovršetak uvozne carinske procedure i upis u CG-registar brodova.

Posrnuli metkovski građevinski div “Obšivač” dvije godine koristio je „Sv. Liberana“ kao plovilo za prijevoz građevinske operative na otoke gdje su izvodili građevinske radove. Toj ulozi trajekt je prilagođen kada ga je „Mediteranska plovidba“ kao bivši vlasnik zbog zastare povukla iz redovnog prometa na liniji Dominče-Orebić preko Pelješkog kanala.

Brod je izgrađen još 1962. u Njemačkoj kao „Pidder Lyng” te je plovio Sjevernim morem povezujući Frizijsko otočje s kopnom. “Mediteranska” je brod kupila 1971. te je s 296 BRT te 41,6 m dužine i 11 m širine pod imenom “Zamošće”, uz kapacitet od 36 vozila i 200 putnika, plovio 39 godina. Nakon toga je prodan i dobiva ime “Sv. Liberan” ploveći za Metkovce, ali ne zadugo.

Ahmet KALAJDŽIĆ

Brod s ‘filmskom karijerom’

Zanimljivo je da je brod “Sv. Liberan” prije godinu i pol dana korišten pri snimanja filma “Venuto al Mondo” u našoj zemlji. U filmu je glumila slavna španjolska glumica, oskarovka Penelope Cruz uz rame s Jane Birkin, Miru Furlan, Branka Đurića i Sanju Vejnović. Naime, doznali smo kako su završne scene tog filma pod redateljskom palicom Sergia Castellitta snimljene upravo na palubi tog trajekta koji ovih dana kreću u “novu životnu epizodu”, i to u floti kotorskih (hidro)građevinara, a radit će na poslovima izgradnje nove faze tivatske marine “Porto Montenegro”, zbog koje su se, čudnom koincidencijom, također svojedobno bunili “zeleni” Crne Gore.

  SD

[Solaris]

Već smo negdje pisali o problemima sa ovim brodićem. 

------------------

LINIJA KOMIŽA - BIŠEVO
Pokrenut postupak prisilne naplate jer isporučeni brod ne služi za plovidbu

Na temelju izvješća ovlaštenoga sudskog vještaka (t.d. CONMAR d.o.o. Split), odnosno ocjene plovidbenih karakteristika broda broda “Sv. Salvestar” na izvanrednoj tematskoj sjednici članovi Nadzornog odbora i Skupštine društva Nautički centar “Komiža” d.o.o. donijeli su odluku o pokretanju postupka prisilne naplate potraživanja od brodograditelja, tvrtke “Poseidon” iz Kaštel Štafilića i vlasnika obrta Gorana Nuića (radi ispunjavanja potraživanja u slučaju raskida ugovora i nepreuzimanja broda, brodograditelj i Goran Nuić kao jamac-platac izdali su naručitelju - Nautičkom centru “Komiža” - šest bjanko zadužnica po pola milijuna kuna, op.p.). Na sjednici je također odlučeno da se ide u javnu nabavu drugog broda zbog osiguranja kontinuiteta plovidbe na državnoj liniji 612.
Nedostaci nisu uklonjeni

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kada su početkom prosinca 2008. godine u marini Kaštela u nazočnosti tridesetak uzvanika, na čelu s komiškom gradonačelnicom Tonkom Ivčević, djelatnici brodograđevne tvrtke “Poseidon”, brodogradilišta koje je izgradilo niz kvalitetnih brodova, položili kobilicu za gradnju broda “Sveti Salvestar”, za naručitelja NC “Komiža”, nitko nije ni slutio da taj brod neće zaploviti na državnoj liniji 612 Komiža-Biševo-Komiža. Istina, prilikom privremenog preuzimanja broda 22. rujna 2011. godine obavljena je plovidba na ruti Split-Biševo-Komiža po skoro idealnim uvjetima, ali se pokazalo da brod nije upravljiv, ne postiže očekivanu brzinu, da je prova u pretezi, a da na krmi za vrijeme vožnje prodire more kroz otvore za ispuštanje mora.

Stoga je brod vraćen brodograditelju koji je u međuvremenu pronašao novu tvrtku koja se bavi projektiranjem brodova s kojom je dogovorio kako će projektant načiniti prijedlog kako razriješiti problem upravljivosti, stabiliteta i trima broda, te da će se nakon odobravanja projektne dokumentacije od Hrvatskog registra brodova (HRB) početi s rekonstrukcijom koja je trebala biti dovršena do kraja ožujka prošle godine, te kako će HRB zatim ponovno izvršiti pregled broda.

I kada se krajem svibnja prošle godine napokon činilo da je sve u redu i “Sv. Salvestar” preuzeo državnu liniju 612 Komiža-Biševo-Komiža, od dotrajalog drvenog broda “Pruga Biševo”, ponovno su uočeni nedostaci koje brodograditelj ni nakon obavljene rekonstrukcije nije otklonio i naručitelju isporučio brod prema ugovornoj dokumentaciji i, što je još važnije, nije osigurao trajnu svjedodžbu za plovidbu. Brod “Sv. Salvestar” prestao je ploviti 1. rujna prošle godine i od tada do danas vezan je u komiškoj luci.

Bogoljub Mitraković

Prigovor vještacima

Goran Nuić, vlasnik obrta POSEIDON, zastupan po punomoćniku, Trgovačkom sudu u Splitu uputio je pisani prigovor na  vještvo  načinjeno od vještaka iz CONMAR-a u kojem stoji da je postupak osiguranja dokaza proveden pet mjeseci nakon izvršene primopredaje broda 22.5.2012. što nije sukladno zakonu jer je brod bio u eksploataciji oko 5 mjeseci, pa je moglo doći do određenih oštećenja kojih nije bilo pri izradi broda. Nadalje, spominje  da je u  posjedu dokaza o neprimjerenoj eksploataciji broda, te da mu je  NC “Komiža” dužan 305 tisuća kuna sa zateznim kamatama.                                             

Vještaci: Brod ne udovoljava

U izvješću vještaka Mire Radunovića i Ive Makjanića stoji: “Za linijski prijevoz, preko cijele godine 56 putnika na relaciji Komiža-Biševo-Komiža zahtijeva se da brod mora odgovarati uvjetima nacionalne plovidbe, a kako je navedeno i u važećem ugovoru između NC-a Komiža i obrta “Poseidon”. Iz privremene svjedodžbe  HRB-a o sposobnosti broda za plovidbu izdane 11.10.2011. u Splitu, brodu je dodijeljena nacionalna obalna plovidba što ne udovoljava zahtjevima ugovora za linijsku plovidbu na ugovorenoj relaciji.

Vrijedan 2,6 milijuna kuna

Vrijednost broda je 2,6 milijuna kuna s PDV-om, od čega je Nautički centar, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Komiže, osigurao 1,91 milijun kuna kreditom kod poslovne banke (hipotekom na dio zgrade Spomen-doma) i vlastitim sredstvima, a ostatak od 685 tisuća kuna nepovratna su sredstva Ministarstva mora RH.

  SD

[Solaris]

UOČI ULASKA U EU
Greenpeaceov brod dolazi dati potporu hrvatskim ribarima

Greenpeaceov brod Arctic Sunrise sredinom travnja dolazi u Hrvatsku u okviru kampanje za očuvanje morske bioraznolikosti od industrijskog ribolova. Ploveći kroz devet europskih zemalja, Greenpeace nastoji osvijestiti javnost, političare i ribare o potrebi obuzdavanja prekomjernog izlova radi obnove ugroženog ribljeg fonda. Arctic Sunrise bit će u Rijeci od 14. do 16. travnja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zoran Tomić, predstavnik Greenpeacea u Hrvatskoj, tvrdi da se šezdeset posto europskih ribljih vrsta prekomjerno izlovljava i ne uspijevaju se obnoviti. Europsko industrijsko ribarstvo toliko je moćno, kaže Tomić, da je u stanju izloviti dva ili tri puta više ribe od onoga što se može obnoviti u moru.

'S druge strane, imamo male ribare koji love održivo i odgovorno. Vrijeme je da se promijeni smjer europske politike ribarstva i osigura budućnost ribe i ribara', poručuje Tomić.

Greenpeaceov brod Arctic Sunrise započeo je u Constanti u Rumunjskoj turneju davanja potpore malim europskim ribarima koji love na održiv način u trenutku dok pregovori o reformi europske Zajedničke ribarske politike (CFP) ulaze u završnu fazu. CFP je već desetljećima naklonjen industrijskom ribarstvu koje ugrožava budućnost ribe i naših mora, zbog čega posljedice trpe priobalne zajednice koje ovise o ribarstvu.

Danijel Strugar, predsjednik Koordinacije malih ribara Hrvatske, kaže da su zbog takvih kretanja u Europi hrvatski ribari i osnovali tu inicijativu. 'Održivo ribarstvo od životnog je interesa za naše priobalje jer, izravno i neizravno, priobalno ribarstvo kod nas zapošljava više od 10.000 ljudi', upozorava Strugar.

U Greenpeaceu ističu da CFP prolazi kroz važnu reformu. U tijeku su pregovori između Europskog parlamenta, koji se zalaže za stvarne promjene, i vlada zemalja članica EU-a. Velike ribarske zemlje kao što su Španjolska i Francuska do sada su se redovito priklanjale kratkoročnim interesima industrijske ribarske flote, iako većinu ribarskog sektora u tim zemljama čine mali ribari.

'Europske vlade trebale bi se ugledati na Europski parlament i dovesti u ravnotežu veličinu ribarske flote s količinom ribe u moru. Najprije bi trebale krenuti s uklanjanjem brodova koji čine najveću štetu okolišu, a istovremeno priobalnim sredinama nude najmanji broj radnih mjesta. Vlade trebaju podržati ribare koji love na održiv način i čuvaju brojna radna mjesta', dodaje Tomić.

Arctic Sunrise skupljat će u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji potpise na brodovima od papira u znak podrške ribarstvu niskog utjecaja na okoliš. Greenpeace će pozvati europske ministre da takvim ribarima daju prednost u pristupu ribolovnim zonama.

U Greenpeaceovoj kampanji sudjeluje i organizacija ribara LIFE (Low Impact Fishers of Europe). 'Mi činimo 80 posto europske ribarske flote i većinu zaposlenih u tom sektoru. Mi smo krvotok mnogih ribarskih sredina. Ipak, dobivamo tek malen postotak ribolovnih kvota. Kako bi se osigurala budućnost ribarenja, ovakvo stanje mora se promijeniti. Trenutni sustav koji nagrađuje plovila s najvećim štetnim učinkom očito je nepravedan i šteti onima čiji je utjecaj na more i ribu minimalan, a korist za društvo velika', poručio je glasnogovornik LIFE-a Jerry Percy.

  tportal

[Solaris]

Nakon duga dva desetljeća
‘Katalinko’ će opet svitlit pomorcima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Od 3. travnja svijetlit će svjetionik s Katalinića briga! Nakon duga dva desetljeća “Plovput” je odlučio oživiti jedinstveni svjetionik koji je do pogotka granate s brodova JRM-a 1991. godine našim pomorcima desetljećima bio siguran orijentir, ali i dobri čuvar u noćnoj plovidbi kroz Brački ili Splitski kanal.

– Projekt Lučke uprave o izgradnji vanjskih vezova u Gradskoj luci požurio je priču o obnovi svjetionika – kaže nam Darko Meštrović, direktor “Plovputa”.

– Svjetionik na Katalinića brigu nužan nam je kao važan sigurnosni element, ne samo u plovidbi kanalom ispred Splita, nego i zbog kruzera koji dolaze, ali i kruzera koji će se vezivati na budućim vanjskim vezovima.

Dakako, sve radimo u dogovoru s Lučkom kapetanijom.

Trenutačno signalizacija svjetionika radi probno, a od 3. travnja za stalno, u punoj funkciji – kaže nam direktor Meštrović, najavljujući i skoru sanaciju i obnovu cijelog svjetionika-kompleksa “Spomenik palim pomorcima”.

Sanacija do Sv. Nikole

– U tijeku je i izrada elaborata statičke analize svjetionika koji će poslužiti za izradu elaborata o sanaciji.
Uvjeren sam da ćemo do kraja godine, odnosno do blagdana svetog Nikole, imati svjetionik obnovljen u punom sjaju – najavio je direktor “Plovputa”.

Spomenik palom pomorcu otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice. Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa. Arhitektonsko rješenje izradili su arhitekti Paško Kuzmanić, Budimir Prvan, Branko Franičević i Ivan Carić.

Reljef je djelo čuvenoga splitskog kipara Andrije Krstulovića, učenika i suradnika velikog Ivana Meštrovića. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.

DENIS KRNIĆ  SD

[Rade]

Može li Denis da napiše članak a da ga ne...

Spomenik palom pomorcu otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice.

Zar 10.09.1942. nije formirana JRM? Hrvatska mornarica (od 1943, do tada Mornarica NDH) je formirana 12.04.1941 tako da 10.09.1958. nikako nije mogla biti obeležena 16. godišnjica hrvatske već jugoslovenske mornarice...

[Solaris]

 

Članak za domaću upotrebu, radit će svjetionik dok ne prođu lokalni izbori. 

poz.

[Rade]

Ma sve OK, treba svetionika. Što više svetionika - sigurnija je plovidba. Malo mi smetaju novinari - amateri.

[Jester]

Da im nije zatrebao kao svjetionik ne vjerujem da bi ga obnovili do sudnjeg dana ,ipak je to samo jedan spomenik partizanima koji više u Splitu ne predstavlja ništa osim nekolicini kao i većina ostalih spomenika NOB-a ,zadnjih godina je to idealno mjesto za noćna pijanstva i mokrenje...u svakom slučaju dobra vijest vrijeme je da se nešto pokrene i taj lokalitet zasluženo obnovi pa makar zbog turista da ostavi jednu lijepu sliku.
Jedna iz vremena dok je bio u funkciji...
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Može li Denis da napiše članak a da ga ne...

Spomenik palom pomorcu otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice.

Zar 10.09.1942. nije formirana JRM? Hrvatska mornarica (od 1943, do tada Mornarica NDH) je formirana 12.04.1941 tako da 10.09.1958. nikako nije mogla biti obeležena 16. godišnjica hrvatske već jugoslovenske mornarice...

Mornarica NOVJ i POJ.