Vijesti s mora i kraja

[kumbor]

Uslovi koji dovode do otopljavanja klime i produžavanja perioda navigacije na Sevmorputu mogu biti nova velika šansa Rusije za ekonomski razvoj, naročito arktičkih područja, koja su devedesetih godina bila devastirana i dovedena na rub toga da potpuno opuste. To može doneti veliku korist za sve, imajući u vidu skraćenje plovidbe do Kine za dvadesetak dana. No, to će uticati na smanjenje značaja Sueckog kanala, što će pogoditi mnoge.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

SJEVERNA RUTA

Kinezi za 33 dana stigli do Europe rutom oko Sibira

Predstavnici kineskih pomorskih vlasti pompozno su ispratili svoje pomorce na ‘put oko svijeta’
Plovidba kineskog broda “Yong Sheng”, nosivosti 19.150 tona, sjevernom plovidbenom rutom pretvorila se u priču koja je obišla cijeli pomorski svijet. Kao i mnogo puta do sada, Kinezi su se odvažili na veliki pothvat koji bi trebao pokazati da će se u bliskoj budućnosti morati ozbiljno računati na komercijalne plovidbe oko Dalekog istoka, Sibira i sjeverne Europe zbog topljenja leda u Arktičkom oceanu.

Budući da se više od 75 posto svih tereta prevozi morima, države u arktičkoj regiji, a posebice Rusija, imat će još važniju ulogu u brodarstvu i opskrbi, jer se plovidbom sjevernom rutom ostvaruju velike uštede brodskoga goriva, a taj prostor nema ograničenja u pogledu intenziteta prometa, poput Panamskog i Sueskog kanala. U tom cilju, ruske vlasti u ovoj će godini odobriti plovidbu 370 brodova sjevernom rutom, ali i Island i Velika Britanija (Škotska) već planiraju izgradnju velikih luka koje će biti nezaobilazne tranzitne točke na tom smjeru.

Posada “Yong Shenga” isplovila je 8. kolovoza iz kineske luke Dalian prema nizozemskom Rotterdamu, na putovanje dugo 3300 nautičkih milja, a na odredište su stigli 10. rujna, dakle za 33 dana, odnosno 48 sati ranije od planiranog termina. Iako je globalno zatopljenje uzelo svoj danak i tijekom proteklih 50-ak godina smanjilo ledeni pokrivač na Arktiku za oko 40 posto, plovidba sjevernom rutom još se smatra vrlo rizičnom.

I prije “Yong Shenga”, broda iz flote kompanije COSCO, bilo je vrlo uspješnih plovidbi spomenutim smjerom oko Euroazije, pa je kineska vlada dodatno financijski potaknula tamošnje brodare da se odluče za kraći put prema Zapadu i Europskoj uniji, uz SAD njihovu glavnom tržištu. Kineski motiv vrlo je jednostavan - plovidba Arktičkim oceanom može skratiti putovanje između Azije i Europe za 12 do 15 dana i tako povećati frekvenciju brodova i količinu prevezenog tereta.

“Yong Sheng” isplovio je iz Daliana prema Beringovu tjesnacu i Sjevernome ledenome moru, te su zaobišli Sibir i preko Sjevernog mora stigli do Nizozemske. “Uštedjeli” su oko 2800 milja i oko devet plovidbenih dana u odnosu na klasičnu rutu kroz Malajski tjesnac i Indijski ocean, dvije najopasnije zone na svijetu zbog učestalih piratskih napada.

Naravno, još je otvoreno pitanje hoće li se plovidba sjevernim smjerom isplatiti kompanijama tijekom zimskog razdoblja, jer tim prostranstvima haraju oluje i opasni ledenjaci na moru. No, čak i ako taj “kurs” bude dostupan brodovima samo ljeti, ostvarit će se toliko željene uštede za brodare i vlasnike tereta.

Neki stručnjaci ipak ne podržavaju toliki optimizam jer, unatoč satelitskim snimkama koje pokazuju značajno smanjenje ledenog pokrivača na plovidbenoj ruti oko Sibira, kao i stalno dostupnim uslugama ruskih ledolomaca, smatraju da će sjeverni smjer biti prikladan za plovidbu samo u kratkom ljetnom razdoblju.

Boljom opcijom komentatori smatraju plovidbu kroz novi Panamski kanal, koji bi trebao biti otvoren 2015. godine, te da će taj objekt imati puno veći učinak na globalnu trgovinu.

Povratak korijenima
 
Kinezi su izumili magnetsku iglu za pokazivanje smjera koja je bila temelj za izradu kompasa koje danas poznajemo i koji su svojedobno napravili revoluciju u tadašnjem pomorstvu. Po nekim zapisima, kineski su brodovi već u 4. stoljeću dolazili do indijskih i istočnoafričkih obala, a posade su bile vođene kompasima. Možda i sjeverna ruta ostane zapisana u nekim budućim knjigama kao - kineska ruta.

[aramis]

Riječka Luka, nakon 40 godina, prvi brod sa sojom koji se ne iskrcava na silosu. Soja se iskrcava direktno u kamione i odvozi skladištiti na Škrljevo.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija"

Još jedan brod s hrvatskim pomorcima u arestu, bez hrane i plaća

Dvanaest hrvatskih pomoraca i još četiri člana posade iz Ukrajine, koji plove na tankeru Tiger talijanske kompanije Cryo Gas Med prisilno zaustavljenom u Istanbulu, ostali su bez hrane, vode, goriva i električne energije, a nisu dobili ni plaće za posljednja četiri mjeseca, potvrdio je danas glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Predrag Brazzoduro.
Brod je u Turskoj usidren od listopada, a arestiran je zbog dugovanja.

Brazzoduro je rekao da se problem dostave namirnica vode i goriva rješava, kao i isplate plaća, te da se to nastoji rješiti komunikacijom između posade, njihova odvjetnika, vlasnika broda i Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).

Dodao je da na brodu ima nekoliko bolesnih pomoraca, ali da za sada ne zna o o čemu je riječ i imaju li lijekove.

Brazzoduro je istaknuo da je Sinidkat pomoraca pripravan platiti svim hrvatskim pomorcima, među kojima je samo jedan član sinidikata, repatrijaciju, a da će od vlasnika broda tražiti nadoknadu.

Dodao je da još treba točno utvrditi mogu li pomorci odlaskom s broda izgubiti nešto u ostvarivanju svojih prava te da je sindikat spreman odmah preuzeti bolesne pomorce.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

                                                                                                                          

[Solaris]

Toniju Jončiću, profesionalnom ribaru iz Komiže na Visu, na parangal se prije nekoliko dana uhvatila prava grdosija - gof od 36,36 kilograma!

I ribar se iznenadio veličinom gofa, iako je u karijeri vidio riba svake vrste i veličine. Nakon izvlačenja kapitalca i prigodnog fotografiranja ribetina je prodana jednom komiškom hotelu čiji će gosti uživati u jednoj od najcjenjenijih riba. Gof je plava riba, ali ima bijelo meso i vrlo je zdrava, bogata omega-3 masnim kiselinama kao i sva plava riba. Izuzetno je cijenjeno među gurmanima i sprema se na razne načine.

Najbolji je ipak narezan na fete i bačen na gradele. Gof živi u manjim jatima na otvorenom moru, a u oceanima i otvorenim morima naraste i do 90 kilograma.

Primjerci ulovljeni u Jadranu prosječno su teški oko deset kilograma, iako su hvatali i one teže od 50 kilograma. Zanimljivo je i da gof nema zube. Ipak, hrani se isključivo drugim ribama, a usta su mu stalno otvorena.

Toniju Jončiću ovo nije prvi veliki ulov. Prije nekoliko godina uhvatio je ugora dugog više od dva metra. No Jončićev gof nije najveći ulovljen u Hrvatskoj. Rekorder je Slavko Žunić s Paga koji je prije dvije godine uhvatio pravu mrcinu, gofa od čak 65 kilograma, a iz mora ga je izvlačio tri i pol sata.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

  24sata

[galeb]

Toniju Jončiću, profesionalnom ribaru iz Komiže na Visu, na parangal se prije nekoliko dana uhvatila prava grdosija - gof od 36,36 kilograma!

I ribar se iznenadio veličinom gofa, iako je u karijeri vidio riba svake vrste i veličine. Nakon izvlačenja kapitalca i prigodnog fotografiranja ribetina je prodana jednom komiškom hotelu čiji će gosti uživati u jednoj od najcjenjenijih riba. Gof je plava riba, ali ima bijelo meso i vrlo je zdrava, bogata omega-3 masnim kiselinama kao i sva plava riba. Izuzetno je cijenjeno među gurmanima i sprema se na razne načine.

Najbolji je ipak narezan na fete i bačen na gradele. Gof živi u manjim jatima na otvorenom moru, a u oceanima i otvorenim morima naraste i do 90 kilograma.

Primjerci ulovljeni u Jadranu prosječno su teški oko deset kilograma, iako su hvatali i one teže od 50 kilograma. Zanimljivo je i da gof nema zube. Ipak, hrani se isključivo drugim ribama, a usta su mu stalno otvorena.

Toniju Jončiću ovo nije prvi veliki ulov. Prije nekoliko godina uhvatio je ugora dugog više od dva metra. No Jončićev gof nije najveći ulovljen u Hrvatskoj. Rekorder je Slavko Žunić s Paga koji je prije dvije godine uhvatio pravu mrcinu, gofa od čak 65 kilograma, a iz mora ga je izvlačio tri i pol sata.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

  24sata

    Auuu batoooo. Zanimivo je, da nema cijene ko vrhunska bijela riba a odličan je, možda i ukusniji od bele ribe. Jučer sam jeo brancina i mogu reči, da je mali gof kojeg je slučajno ulovio ribar u Trščanskom zaljevu (jer ih ovde inače nema) svakako bolji bio.

[Jester]

KANAL 16

Na moru glavu čuvaju radiovalovi: "Ljudi misle da su s mobitelom sigurni"

Oni su nevidljivi čuvari pomoraca na Jadranu. Njih se, naime, može samo čuti. Preko brodskih radiostanica šalju brodovima meteorološka izvješća, upozoravaju ako se vrijeme na moru pogorša, javljaju na plutajuće opasnosti koje mogu oštetiti brod u plovidbi, pozivaju na pomoć brodu i pomorcima u nesreći... Ukratko, bdiju nad pomorcima i nećemo pretjerati ako kažemo da su prava produžena ruka svetog Nikole, zaštitnika pomoraca.
Naravno, riječ je o pomorskoj radioslužbi splitskog “Plovputa”, jednoj od najvažnijih karika sigurnosti plovidbe na Jadranu. U splitskoj obalnoj radiopostaji danonoćno dežuraju.

Zimi bonaca

– Ovi zimski dani su za nas bonaca kad nemamo previše posla. Eter kanala 16 je uglavnom tih do travnja, kada počinje ludnica s turističkom sezonom – dočekuje nas Robert Akrap, voditelj smjene u “Plovputovoj” radiopostaji u Spinčićevoj ulici.

Protekla, 2013. godina prošla je, veli voditelj Akrap, dobro, bez značajnih poziva za pomoć. Na svu sreću.

– Nijemci i Šveđani su se pokazali kao pravi znalci mora i radiokomunikacije, svi govore engleski jezik, dok su Talijani ili Slovaci za poluditi. Ni slova engleskoga ne znaju izgovoriti. A ljudi ponekad nisu svjesni koliko je more opasno, posebno novopečeni moreplovci – kaže Akrap.

– Ljudi se ne smiju zavaravati da su s mobitelom sigurni na moru. Na brodu moraju imati VHF stanicu. Mobitel se nakon intenzivnih dvadesetak minuta korištenja isprazni, a akcije spašavanja znaju trajati satima. Osim toga, VHF kanal 16 slušaju svi pomorci, tako da najbliži brodovi, čim čuju poziv za pomoć “may-day”, mogu doploviti u pomoć. Na mobitelu vas ne može čuti nitko osim onog kojeg ste pozvali. Pa ni ispaljena signalna raketa nije od prevelike pomoći. Nije baš jednostavno u mraku locirati brod s kojeg je ispaljena raketa. Ako se raketa uopće uoči na vrijeme, a svaka minuta na moru je bitna. Pa ni radarom nije moguće uvijek pronaći brod, posebno ako su veći valovi, tada je radar gotovo slijep. Radiokomunikacija je ostala nezamjenjiva za spašavanje na moru – pojašnjava nam Akrap, nekadašnji radiotelegrafist koji je plovio na brodovima “Jadroplova”, “Brodospasa”, a u “Plovputu” je ukupno 20 godina.

– Imali smo usred kolovoza slučaj jednog Austrijanca koji je s Visa isplovio brodom prema Italiji. Usred izmaglice otkaže mu GPS. Nije znao kamo plovi, gdje se nalazi, je li na hrvatskoj ili talijanskoj strani Jadrana. Slijep nasred mora. Uz procjenu prijeđenog puta i rute, navodili smo ga radiokomunikacijom i čovjek je sretno došao do Žirja – ispričao nam je jednu do dogodovština Akrap, potvrđujući nezamjenjivost “Plovputove” pomorske radioslužbe, koja s 14 primopredajnika, odnosno antena, pokriva cijeli Jadran.

Mnogi i ne znaju da se sva komunikacija na moru odvija upravo preko te radioslužbe. Upravo “Plovputova” služba ima golemu ulogu u akcijama traganja i spašavanja na moru. Sve se odvija preko te službe, pa se čak prenose i medicinski savjeti kada unesrećenima na moru treba pružiti hitnu pomoć.

’May-day’ u eteru

– Naša je služba primila pozive za pomoć “Nautike 64” i odmah smo obavijestili Talijane o havariji broda s obzirom da je brod bio bliži talijanskoj obali. Primili smo poziv i prije nekoliko godina, kada se kod Istre zapalio veliki turski brod “Und Adryatic”. Svaki poziv koji dobijemo prosljeđujemo nadležnima, Pomorskom centru za traganje i spašavanje u Rijeci ili Državnoj službi zaštite i spašavanja. Prije nekoliko godina primili smo poziv jednog njemačkog bračnog para u šibenskom arhipelagu koje je nevera uhvatila na gumenjaku. U akciji spašavanja spase ženu, a muškarac upadne u more i tijelo mu nikada nisu našli... Kad god dobijemo “may-day” poziv, uvijek me zabode u trbuhu – iskren je Akrap.

U splitskoj obalnoj postaji nalazi se i centar za dojavu alarmnih stanja s objekata pomorske signalizacije.

– Široj javnosti je nepoznato da iz Splita daljinski nadziremo 147 “Plovputovih” svjetionika na cijelom Jadranu. U slučaju kvara odmah se izlazi na teren. Uvijek valja imati na umu da je Jadran more s mnogo hridi, otočiča, pličina i uskih prolaza. Jadranom nije jednostavno ploviti, a ploviti se mora i zato je tu naša služba – kaže na kraju Akrap.

Emitiranje preko sustava NAVTEX

Vremenska izvješća i upozorenja, kao i važna navigacijska upozorenja, Split Radio emitira i preko međunarodnog sustava NAVTEX. Osim NAVTEX-a, obalna radiopostaja Split Radio posjeduje i VHF DSC sustav, koji je isto tako integralni dio GMDSS opreme. Taj sustav služi za obavljanje permanentne službe bdjenja, odnosno odašiljanja i primanja poruka u vezi sa sigurnošću i pogibelji na moru.

Tri postaje

U sastavu “Plovputa” djeluju tri obalne radijske postaje: ORP Rijeka Radio, ORP Split Radio i ORP Dubrovnik Radio, na kojima se radijska služba odvija kontinuirano 24 sata dnevno tijekom cijele godine.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

21.1.2014.

2D SNIMANJE JADRANA

Norvežani objavili rezultate istraživanja: Hrvatska bi mogla postati novi naftni i plinski raj

Ako je suditi po danas objavljenim rezultatima 2D seizmičkog simanja podmorja hrvatske strane Jadrana, Hrvatska bi mogla u bližoj budućnosti postati nova europska meka velikih naftnih i plinskih nalazišta.

Objavi rezultata na velikom istraživačkom brodu „Seabird Northern Explorer“ privezanog u splitskoj Sjevernoj luci, nazočili su Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i Rune Eng, direktor norveške grupacije „Spectrum“ koja je obavila seizmičko snimanje Jadrana. „Spectrum“ je u svijetu poznat kao lider u seizmičkom snimanju čije usluge koriste najveće svjetske naftne kompanije.

- Rezultati petomjesečnog snimanja ukazuju na velike potencijale nalazišta plina i nafte duž cijele hrvatske strane Jadrana. Za sada je rano govoriti o količinama i vrijednostima nalazišta. No, svakako će Jadran zbog svoje male dubine biti zanimljiv globalnim naftnim i plinskim divovima, jer će eksploatacija biti daleko tehnički jednostavnija i jeftinija negoli ekspolatacija u velikim dubinama kakve su, primejrice u Brazilu - kazao je Eng, čelnik grupacije „Spectrum“ koja diljem svijeta ima svoje urede i obavlja složena 2D i 3D seizmička snimanja.

Ministra Vrdoljak nije krio zadovoljstvo rezultatima istraživanja Norvežana. Kako je rekao, „realne su šanse da Hrvatska postane energetski div regije, ako ne i Europe“. Već na proljeće ministar je najavio objavu međunarodnog natječaja za eksploataciju nalazišta.

- Oko 20 svjetskih naftnih i plinskih kompanija izrazilo je interes za natječaj za eksploataciju nalazišta koji ćemo objaviti u travnju. Rezultate koje je prikupio „Spectrum“ upravo će inozemnim kompanijama biti podloga za procjenu potencijala, a uoči raspisivanja natječaja - kazao je ministar  Vrdoljak.

Prema ministrovim riječim, država će, naime, prema podacima dobivenim putem “Spectrumovih” 2D snimanja na terenu od 12 tisuća četvornih kilometara duž Jadrana provesti podjelu terena na blokove i otvoriti javno natjecanje za dobivanje dugogodišnjih koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Prve koncesije međunarodnim naftnim tvrtkama, kaže ministar, bit će dodijeljene 2015. godine.

- Za očekivati je da će na ekspolataciji nalkazišta biti angažirane i domaće tvrtke i domaći ljudi. Dakle, nova ulaganja i nova zapošljavanja slijede - kazao je ministrr gospodarstva.

“Spectrum”, prema ugovoru koji je potkraj srpnja prošle godine sklopljen s Ministarstvom gospodarstva, ima pravo sam naplatiti prvih pet dokumentacija koje proda u paketu, dok će prihod od prodaje svih ostalih podataka dijeliti s državom u omjeru 50 naprama 50 posto. Na taj je način omogućeno pokrivanje troška poslova 2D snimanja “Spectrumu”, koji su, prema istim izvorima, na razini nekoliko milijuna dolara.

Ipka, treba reći da je  naftaškim znalcima i dalje pomalo čudno da javni  natječaj za ovaj vrijedan posao, sukladno novi zakon o ugljikovodicima, ipak nije proveden, a  ugovor sklopljen izravnim odabirom partner.

“Spectrum” je za ovaj posao imao i jaku konkurenciju, od norveškog “Petroleum Geo-Services-a“, francuskog CGGveritasa Schlumbergera do američkog “ION Geophysicala”, koji su očekivali javni natječaj.

Ipak, prevladalo je mišljenje da posao treba prepustiti “Spectrumu” jer će sav trošak tog posla vrijednog desetke milijuna kuna snositi sam, a trošak istraživanja podmiriti prodajom snimki zainteresiranim kompanijama za natječaj za koncesiju.

Dakle, seizmički podaci su vlasništvo Vlade RH, a tvrtka “Spectrum” će tzv. „2D multi client“ snimke prodavati naftnim kompanijama koje će se natjecati za koncesije na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

Kao se može neslužbeno doznati, snimke će među prvima otkupiti „Exxon Mobil“, „Total“, ENI i „Marathon Oil“ koji su već potpisali predugovore o kupnji.

Inače, „Spectrum“ ima veliko iskustvo u istraživanju podmorja ostalih mediteranskih zemalja, poput Egipta, Libanona i Španjolske, a već je seizmički snimio talijanski dio Jadrana.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Jeli 1.4. uranija ove godine? Ako je ovo istina nadam se da će u budućnosti bit duž Jadrana bušotina do bušotine i da će svi živjeti u blagostanju, a nas Hrvate deložirat negdje daleko daleko da ne smetamo ljudima negdje tipa Sibir, Sahara, Saturn,...

[duje]

Ipak sam skeptičan o tim veliko zalihama nafte na istočnoj strani Jadrana. To slušam i čitam od 70-tih godina. Neka to bude i istina, neka nafte, ali onda ovdje nema, barem gdje će biti pltforme, turizma. Sve mi se čini, da je onaj koji je "radio" Jadran Italijanima dao naftu, a Hrvatskoj otoke!

[kumbor]

Eksploatacija nafte, ma kako bila savremena, ubeđen sam da je suprotna visokim ekološkim standardima. Da se crpi, a da se makar malo ne prosipa, mislim da je nemoguće.