PALUBA
June 30, 2022, 03:10:17 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno,
Obaveštenje o dopunama pravilnika foruma
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 155757 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #225 on: April 27, 2014, 11:19:48 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sajamski prostor sa izloženim brodovima ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 11.JPG (241.89 KB, 681x1024 - viewed 277 times.)

* 12.JPG (285.05 KB, 681x1024 - viewed 127 times.)

* 13.JPG (315.3 KB, 681x1024 - viewed 143 times.)

* 14.JPG (304.48 KB, 1024x681 - viewed 314 times.)

* 15.JPG (307.03 KB, 1024x681 - viewed 316 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #226 on: April 27, 2014, 11:22:23 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ovaj se meni svidio Smiley

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Naši drveni brodovi ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 16.JPG (313.56 KB, 1024x681 - viewed 115 times.)

* 17.JPG (309.41 KB, 681x1024 - viewed 135 times.)

* 18.JPG (257.09 KB, 681x1024 - viewed 152 times.)

* 19.JPG (315.85 KB, 1024x681 - viewed 588 times.)

* 20.JPG (279.83 KB, 681x1024 - viewed 132 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #227 on: April 27, 2014, 11:26:03 am »

Razni drugi brodovi ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

A evo i "DJČ" odnosno nekakva varijacija na temu  Tongue

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za one s dubljim đepom ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* 21.JPG (288.74 KB, 1024x681 - viewed 163 times.)

* 22.JPG (221.72 KB, 1024x681 - viewed 142 times.)

* 23.JPG (234.71 KB, 1024x681 - viewed 232 times.)

* 24.JPG (237.34 KB, 681x1024 - viewed 190 times.)

* 25.JPG (259.79 KB, 1024x681 - viewed 152 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #228 on: April 27, 2014, 11:28:56 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ništa bez njih , vodena linija piturana u zeleno  Wink ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

I za kraj Split u daljini ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]





* 26.JPG (249.85 KB, 1024x681 - viewed 148 times.)

* 27.JPG (290.14 KB, 1024x681 - viewed 215 times.)

* 28.JPG (305.18 KB, 681x1024 - viewed 149 times.)

* 29.JPG (236.21 KB, 1024x681 - viewed 113 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 358


#vragu i rat#


« Reply #229 on: April 27, 2014, 11:33:35 am »

A evo i "DJČ" odnosno nekakva varijacija na temu  Tongue

Nije DJČ nego

Brzi desantni čamac (BDČ-82)

 Grin  poz.

Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #230 on: April 28, 2014, 11:53:42 am »

28.04.2014.

GASI KOĆARICE
EU: Prestanite loviti ribu, dat ćemo vam milijune


Europska mora, od hladnog sjevera do toplog juga, opasno su opustošena prevelikim izlovom. Globalnom projektu EU birokracije u spašavanju života u morima pridružit će se i njena nova članica Hrvatska.

I dok jedni bespogovorno podržavaju sudjelovanje naše zemlje u tom EU projektu, drugi tvrde da naša malena ribarska flota nije, niti je mogla generirati pustošenje Jadrana, već su to učinili Talijani, pa je suludo pristati na ciljano uništavanje domaćih ribarica. Čak ni uz uvjet popriličnih odšteta koje Bruxelles nudi hrvatskim ribarima.

- Odmah da demantiram one koji pokušavaju domaću javnost uvjeriti kako se radi o ciljanoj eliminaciji hrvatskih ribara. Ni govora. Radi se o sasvim realnoj procjeni da su ribolovni kapaciteti preveliki i da je preveliki izlov ugrozio riblji svijet u svim europskim morima. Na smanjenju tih kapaciteta već više godina rade mnoge zemlje EU-a. Italija na tome radi gotovo 30 godina.

Kao bivši ribar potpuno sam svjestan toga i podržavam takav projekt i u Jadranu. Jer, to je jedini način da zaustavimo daljnje pustošenje Jadrana koje je, zbog svoje raznolikosti, možda ugroženije od ostalih europskih mora - kaže saborski zastupnik Petar Baranović, inače predsjednik Savjetodavnog vijeća za ribarstvo pri Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

- Ovaj put EU našim ribarima nudi prilično izdašne odštete. Ne samo da u cijelosti isplaćuje brodove i ribarsku opremu i alate već ostaje i dovoljno novca za započinjanje nekog novog biznisa. Pored ostalog, sugerira se da se okrenu uzgoju ribe. Ističem da nitko nikog neće na to prisiljavati, već se radi o dobrovoljno odluci svakog ribara i njegovoj procjeni koliko mu se to osobno ili poslovno isplati - kaže zastupnik Baranović.

No, nisu baš svi apriori takvog mišljenja ili barem misle kako Hrvatska ne bi smjela bespogovorno prihvatiti takvu politiku.

Dvije trećine viška

- EU komisija je još 2011. godine objavila da je 62 posto stokova riba u europskom moru Atlantika preizlovljeno, dok je situaciju u Sredozemlju još i gora jer je ovdje 82 posto resursa preizlovljeno. Sukladno tome se došlo i do podatka da je dvije trećine cijele flote EU-a, s obzirom na to koliko se lovi, zapravo viška, te je stoga jasna namjera EU-a da na neki način uravnoteži količinu ulova s ribolovnim naporom, tj. flotom - tvrdi profesor Alen Soldo, stručnjak za ribarstvo Sveučilišta u Splitu.

Uopće ne dvoji da bi u toj priči mogao biti zaobiđen Jadran.

- Jadran, posebice njegova zapadna, talijanska strana također je preiskorišten te se smanjenje flote treba odraditi i u Jadranu.

Talijanska flota, iako na raspolaganju imaju manju površinu mora nego hrvatski ribari, četiri puta je veća od hrvatske. Prema tome, Talijani definitivno trebaju smanjiti svoju flotu, kako prema broju plovila, tako i drugim karakteristikama koje čine ribolovni napor.

Ono što Hrvatska ne smije nikako dopustiti jest smanjenje i hrvatske flote, jer obzirom na resurse, za to nema opravdanog razloga, dokle god postoji višestruko veća talijanska flota.

Ne smijemo dopustiti da se pristane na bilo kakvo smanjenje hrvatske flote koje bi se radilo recipročno s Talijanima, primjerice u istom postotku kao i oni, jer za većinu resursa mi nismo ni uzrokovali prelov, pa stoga ne možemo za njega ni odgovarati.

Murterski ribar Branko Markov kaže da nema pojma o projektu EU.

- Iako se radi o obiteljskom biznisu koji se prenosio s generacije na generaciju, a ja sam u njemu tek pet-šest godina, ozbiljno ću razmisliti o odustajanju. Razloga je i previše. Gorivo je preskupo, a ribe je sve manje.

Država ne uvažava uvjete u kojima poslujemo. Obveze se moraju izmirivati bez obzira na to jeste li zbog lošeg vremena danima bili privezani i niste išli u ribolov - kaže Markov.

Hrvatima 30 miljuna €

Hrvatska će iz Europskog ribarstvenog fonda imati na raspolaganju oko 30 milijuna eura godišnje. Svi hrvatski ribarski brodovi bit će opremljeni satelitskim sustavom nadzora, s ugrađenim tzv. plavim kutijama, uz pomoć kojih će se u svakom trenutku moći ocijeniti položaj svakog broda i njegovo kretanje.

Povlastice

Broj važećih povlastica - 3535
Povlastice s upisanom pridnenom povlačnom mrežom (koćom) - 789
Povlastice s upisanom plivaricom za malu plavu ribu - 487
Ribolovna flota (Gospodarski robolov) - 4270 plovila

Računice sa srdelom

Ribari masovno najavljuju prodaju brodova. Procjene govore da će većina domaćih ribara prodati svoje brodove, uzeti EU novce i zauvijek kazati zbogom ribarenju. Jer, kako tvrde, od ovog posla se ne može više živjeti. Prije 30 godina je kilogram srdele koštao koliko i litra nafte, a danas za litru nafte moraju uloviti tri kilograma srdele koje je, inače, sve manje. Za preživjeti godišnje se mora uloviti barem 12 vagona, dok su prije bila dostatna i dva vagona.

Danas ribarice, sutra turistički brodovi

Kako će se operativno provoditi ovaj EU projekt? Brodove, a s njima i povlastice, otkupljuje država, ribari dobivaju obeštećenje, što se obračunava prema veličini broda, jačini motora i njegovim godinama. Samo za 2013. godinu Europska unija daje pet milijuna eura za uništenje i otkup brodova. Ribar ne može prodati brod, on se uništava bez obzira na to u kakvom je stanju i kada je građen. Oni koji se ne unište, bit će prenamijenjeni u turističke ili u izletničke brodove za lov ribe.

Autor : Marijan Džambo
Izvor : SD
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #231 on: May 07, 2014, 06:49:42 pm »

07.05.2014.

DVIJE TRUDNICE, BEBA...
Hrvati s libijske pučine spasili 117 emigranata!


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Posada japanskog broda “Glory Sky”, pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Gojka Milankovića, prije nekoliko dana spasila je 117 afričkih emigranata koji su plutali u dvjema brodicama na pučini Sredozemnog mora, na 92 kilometra od libijske obale.

Pomorci s broda za prijevoz cementa, izgrađenog 1996. godine, među kojima je bio i Korčulanin Dinko Brčić, upravitelj stroja, uključili su se u višesatnu akciju spašavanja brodolomaca koja je koordinirana iz Rima.

S prve brodice na palubu “cementaša” prebačeno je 105 emigranata, a s druge 10 žena, među kojima su bile i dvije trudnice, te jednu šestomjesečnu bebu.

– Zbog valovitog mora dva člana posade spustila su se u brodicu i pomagala ženama. Djeca i žene su odmah smješteni u prostor za rekreaciju posade, a ostali brodolomci na palubi gdje su svi dobili hranu i piće.

Iako se “Glory Skyu” približio libijski ophodni brod čija je posada zatražila da otplove prema Tripoliju, zapovjednik je postupio po naputku talijanske službe za spašavanje na moru i zaplovio prema Pozzallu na Siciliji gdje su emigranti iskrcani – ističu u Sindikatu pomoraca Hrvatske, koji će posadu predložiti za “Plavu vrpcu Vjesnika”.

Hrvati su na brod ukrcani posredstvom zagrebačke agencije “TA-NA”.

Autor : Gordan Zubčić
Izvor : SD


* 1.jpg (50.89 KB, 680x340 - viewed 173 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #232 on: May 07, 2014, 06:51:26 pm »

07.05.2014.

NIKOTINSKA ‘TARIFA’
Egipćani reketare posade kroz Suez


Devet dana trajala je naša mirna plovidba od engleskog Southamptona prema Sueskom kanalu. Bilo nam je to veliko olakšanje nakon presinga po europskim lukama, osobito kada je riječ o dugim noćnim “manevrima” kao što je devetosatni prilaz Hamburgu po maglom obavijenoj rijeci Elbi. Nekoliko dana prije planiranog dolaska na sidrište Port Said, na sjevernom ulazu u Sueski kanal, primili smo upute iz kompanije da se stanje u egipatskim lukama postaje teže zbog ucjenjivanja tamošnjih službenika koji su u posljednje vrijeme znali čak i namjerno izazvati male požare na nekim brodovima čije im posade nisu htjele dati - cigarete. Politička situacija u Egiptu nije bas ohrabrujuća i zato male organizacije žele napraviti nered koji bi ostavio veliki trag u Sueskom kanalu.

Promislio sam, lako je vama iz direkcije poslati dopis i tražiti da Egipćanima ne dajemo cigarete. Ali, mi ovdje smo sami i nemamo nikoga tko bi nas zaštitio od takvih osoba koji žele na bilo koji način doći do zadovoljštine. Ni policije ni pomorskih vlasti...

Plovidba u konvoju

Kada smo došli na sidrište ispred Port Saida morali smo baciti sidro na poziciju namijenjenu brodovima s velikim gazom, pri čemu je naš gaz bio 13,9 metara, a društvo su nam pravili veliki brodovi poput “Elly Mearsk”, jednog od najvećih “kontejernaša” današnjice, s gazom od 15,4 metara. Nakon što smo dobili obavijest od nadležnih, digli smo sidro i plutajući čekali upute o našem rednom broju u kanalskom konvoju, kao i koji brod moramo sljediti, ali i o brodu koji će nam biti po krmi.

Dobar dio plovidbenog puta morali smo proći sami do pozicije na kojoj smo ukrcali pilota. Plovdiba kroz kanal koji je obilježen bovama koje nisu baš na pozicijama koje su ucrtane na pomorskim kartama predstavlja veliki izazov za svakog kapetana.

Nakon nekog vremena primijetili smo da je brod ispred nas naglo usporio, pa smo se i mi morali “spustiti” ispod devet čvorova kako bismo ostali na sigurnoj udaljenosti. Slušajući radio-vezu doznali smo da su imali malih problema s pogonskim strojem...

Prilazili smo mjestu za ukrcaj peljara koji je, po običaju, kasnio. Nakon nekoliko trenutaka prišao nam je peljarski brod, ali nisu htjeli pristati uz naš brod dok im ne bacimo jedan karton cigareta. Prvi karton pao je u more i bio zauvijek izgubljen, ali drugi pokušaj bio je uspješniji.

Nakon toga peljarski brod je pristao kako bismo ukrcali prvog pilota. Pilot je bio pravi gospodin koji nije tražio nikakve poklone. No, teškoće su nastale nakon nekoliko sati plovidbe kada smo ukrcali drugog peljara koji će s nama ostati do Sueza odnosno do izlaska iz kanala u Crveno more.

Non-stop je nesto pričao o potpuno nevažnim stvarima za navigaciju kroz kanal, nije uopće vodio brigu da drži brod na sigurnoj udaljenosti od broda koji vozio ispred nas, dakle na udaljenosti od milju i pol do dvije, a pravi problem je nastao kada smo se brodu ispred nas približil na opasnih 0,7 kabela.

Korupcija na svakom koraku

To je bio trenutak kada sam se morao suprostaviti, a onda je počela velika drama. Adrenalin je rastao, a s njim i napetost na mostu. Zaustavili smo brod i nakon nekoliko trenutaka smo bili na sigurnoj udaljenosti od broda ispred nas. Pilot me je pozvao vani, na krilo mosta, kako bi me nešto upitao, znajući da se svi razgovoru na mostu snimaju.

– Kapetane, koliko namjeravate platiti (novca) da vas ne prijavim?

– O čemu govorite? – uzvratio sam mu britko i najavio mu da ću prijaviti ja njega zbog neodgovornosti.

Nakon što smo kontaktirali kontrolu kanala zaključili smo da moramo naći mjesta za dijalog i da se prestanemo svađati. Nešto kasnije obratio sam pozornost na koji način pilot maltetira mog časnika zbog kave, jer je vikao na njega zbog navodnog viška šećera u šalici.

Samo nekoliko minuta prije iskrcaja, otvorio je neizbježno pitanje oko broja kartona cigareta. Mislim da sam zaslužio 10 kartona, kazao mi je peljar, pa sam mu uzvratio da se zadovolji s pet. Pregovore smo završili na sedam! Nakon toga smo sretno isplovili prema Singapuru.

Autor : Kapetan Ivica Slavica
Izvor : SD
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #233 on: May 09, 2014, 08:28:44 am »

08.05.2014.

DRAMATIČNA AKCIJA
Dubrovački kapetan Gojko Milanković: Spasili smo 222 afrička očajnika, pa - zapjevali


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dubrovački kapetan Gojko Milanković s posadom japanskog broda “Glory Sky”, kojim upravlja norveški brodar, 29. travnja spasio je 222 afričkih emigranata koji su u dvama gumenim čamcima plutali pučinom Sredozemnog mora, 92 kilometra od libijske obale.

Libijci, Ganci, Nigerijci, Sirijci..., među njima deset žena, dvije trudnice i jedna sedmomjesečna beba, tri su dana plovili u natrpanim čamcima i u nehigijenskim uvjetima. Zahvaljujući kapetanu Milankoviću i njegovoj posadi spašeni su bez ijednog incidenta i stradalog čovjeka, unatoč prijetnjama naoružane libijske ophodnje, te su prebačeni na talijansku obalu.

Kasnili s ukrcajem

- U prvom gumenjaku sa 105 ljudi vladali su nevjerojatna euforija i strah, tako da smo najveću muku mučili kako ih umiriti i spriječiti utapanja. Jedan bi se očajnik krenuo penjati uza skale, drugi bi ga vukao natrag. Zato smo najprije iskrcali muškarce. Potom smo opazili i drugi čamac sa 117 emigranata.

- Nije slučajno da su naletjeli na nas, jer se pokazalo kako su znali rutu svakoga broda koji je tuda prolazio. Primijetili smo da su bježali od dva broda koja su u to vrijeme plovila tom rutom. Jedan je plovio za Benghazi u Libiji, a drugi za Aleksandriju u Egiptu. Mi smo kasnili s ukrcajem tereta u Libiji, za što oni nisu znali i to je vjerojatno razlog zbog kojega su i plovili tri dana - kazuje kapetan Milanković.

Većina je izbjeglica bila u dobrom stanju s obzirom na okolnosti putovanja. U jeku akcije spašavanja stigli su i nepozvani gosti, naoružana libijska ophodnja koja je, uz prijetnju strojnicama, zahtijevala da se brod uputi prema njihovoj obali. Iskusni kapetan odgovorio je potvrdno, ali je potom posadi zapovjedio da “punom parom” zaplove prema Pozzallu na Siciliji. Cijelu akciju koordinirala je središnja agencija za spašavanje u Rimu, a kako su se nalazili u međunarodnim vodama, brod je bio izvan libijske jurisdikcije.

Gumenjaci, kakvim su plovili spašeni emigranti, proizvode se u serijama za uhodani posao organiziranja emigracije. Loše su kvalitete i s pokušajem njihova podizanja na brod došlo bi do pucanja. Emigranti tvrde da su za bijeg gumenjakom plaćali tisuću dolara po osobi. “Paket-aranžman” sadržavao je mjesto u gumenjaku, osigurano gorivo, bočicu vode i malo hrane.

Prema njihovu kazivanju, emigraciju organiziraju pripadnici državnih organa. S obale se otisnu prema plovidbenom redu broda za koji znaju da će ih odvesti u sigurnu talijansku luku. Prema svjedočenju spašenih, ovom su prilikom s obale isplovila četiri gumenjaka, ali se o sudbini preostala dva ništa ne zna.

Neopisivo zadovoljstvo

Milanković preko hrvatske agencije TA-NA već 18 godina plovi za norvešku tvrtku. Među posadom “Glory Skya” bio je i Dinko Brčić iz Žrnova, upravitelj stroja, te 18 Filipinaca. Za sve sudionike akcije kapetan ima samo riječi hvale. Sindikat pomoraca Hrvatske Gojka Milankovića predložit će za Plavu vrpcu “Vjesnika”, nagradu za spašavanje na moru.

- Kad smo iskrcali posljednjeg putnika, posve spontano smo zapjevali na talijanskoj obali, ali emocije su me preplavile tek nakon dolaska kući, tjedan dana nakon akcije. Neopisivo zadovoljstvo i tuga, sve istodobno - ističe dubrovački kapetan hrabrost Gojko Milanković.

Autor : Silvia Rudinović
Izvor : SD


* 1.jpg (32.62 KB, 680x477 - viewed 123 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #234 on: May 09, 2014, 09:30:55 am »

Lešinari su očito zacrtali raskopat i ovo malo mora i zemlje šta nam je ostalo ,s obzirom da mi ne znamo upravljati ni sa osnovnim resursima kao što su voda, zemlja, sunce, ako do ovoga dođe glavnu riječ u svemu će voditi stranci i domaći pohlepni i debelo korumpirani političari ,i da možda je moguć razvoj Mornarice u budućnosti vidimo da se opremaju na veliko, treba netko i zaštititi te puste bušotine     Embarrassed

9.5.2014

KLJUČAN TRENUTAK
Financial Times: Hrvatsku će spasiti nafta i plin iz Jadrana

Financial Times ističe da bi rezerve u Hrvatskoj mogle biti znatne, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini


Hrvatska Vlada nada se da će Hrvatska postati poznata po onome što možda leži ispod njezina mora, a to su milijarde dolara vrijedni nafta i plin, piše Financial Times i najavljuje kako će Hrvatsku spasiti bogatstvo u nafti i plinu. Podsjećaju da su provedena istraživanja i da je otvoren natječaj, a ističu i da očekujemo da ćemo u istraživanje privući 2,5 milijardi dolara ulaganja.

Financial Times, jedan od najuglednijih poslovnih medija u svijetu, konzultirao se i s analitičarima, a jedan od njih – Jim Thomas, potpredsjednik za regulatorna savjetovanja pri IHS-u, koji je pomogao Hrvatskoj izraditi proces nadmetanja – tvrdi da je projekt potencijalno vrlo pozitivan za Hrvatsku, a vjerojatno i za cijelu regiju te napominje da je bilo oko 40 naftnih tvrtki na konferenciji za pokretanje natječaja.

Hrvatska trenutačno ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina, prema podacima US Energy Information Administrationa, napominje FT, a ističe da bi se potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle pokazati znatnima, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini. Prošle je godine u Velikoj Britaniji Sunday Times izvijestio da istraživanje norveške tvrtke Spectrum procjenjuje da bi Hrvatska mogla imati rezerve do tri milijarde barela sirove nafte, što su druge najveće rezerve u EU. Šanse su velike, kaže analitičar Thomas za FT.

Autor : Marina Šunjerga
Izvor : VL
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #235 on: May 12, 2014, 08:04:36 am »

11.05.2014.

TA DIVNA STVORENJA
Otvorio akvarij u Vranjicu jer sa Splitom nije htio imati posla


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tipična starinska dalmatinska kuća iz 19. stoljeća na južnoj vranjičkoj rivi ničim ne odaje kakav se čudesni svijet krije unutra. Poznata je, u njezinu prostranu dvoru na balote je igra dotur Luigi iz Maloga mista, a uz fasadu načelniku je Roko Prč dostavlja biru. Kad – hop s lijeve strane u bazenu se hladi – velika glavata želva.

Čim priđeš prag, pozdrave te golubi i raže. To je ulaz u najveći morski akvarij u državi, koji je u Vranjicu uredija Komižanin Kuzma Mariani i njegovo sedmero dice. U dišpet Oceanografskom institutu na Marjanu koji je dičici i fureštima zatvorija vrata prije četrdesetak godin, a bazene pretvorio u mrjestilište. Kako tamo građani više ne ulaze, tko zna šta je unutra...

Veliki Split nastavija je s velikin ambicjunima, pa je u kupališnoj zgradi na Bačvicama ostavija prostor za golemi gradski akvarij. I doslovno ostavija jer je taj prevridni prostor i danas, dvadesetak godin nakon gradnje, prazan i nikakav. Nije bilo političke volje. A nismo se baš razbacivali ni pažnjom za djecu i goste.
No, šjor Kuzma je uspija, tri godine je radija ka crv, uložija ko zna koliko. A možda je moga proći i jeftinije da je zatražija koncesiju za splitski akvarij?

– Sa Spliton imat posla?! Ajme, ne fala. Mislija san najprije na to, ali moraš se uplest u politiku, danas su ovi na vlasti, sutra su oni, a čovik koji bi tija nešto radit nastrada! Ovdje iman svoje kvadrate i miran sam.

– Prostor je ka stvoren za ugostiteljstvo?
– To mi je prejednostavno. Ovde je prava akcija. Ajmo naprid. Imamo obić dvadeset i pet bazena – zove.

Ne zna čovik di bi gleda, rič je o jadranskim ribama i glavonošcima, sve su više-manje poznate vrste, ali kad zaroniš doli se sve to razbiži, gledaju te ka monstruma, a ovde su mirne, već su naučile na ljude. Iz “manjih” akvarija s dvadesetak iljada litara gledaju nas velike murine i ugori, kirnje, škarpine, švoji, saruni, sipe, ubotnice, lubini, trlje, jastozi i hlapi, raci samci vire iz školjaka... Jo koji bi se ovde obid moga učinit! A vidi morske konjiće!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ali najveća atrakcija “Split Aquariuma” je ogromni stakleni bazen s morskin pasima i gofima u sredini, zaprema 100 iljada litara vode, a stijenke od kaljenog stakla debele su pet centimetri! Kako se samo praćakaju lipo unutra, siti i zadovoljni, najveći morski predatori kroz caklo pare dobri ka kućni pasići. U ovome su akvariju potopljena rebra prave drvene gajete.
– To je sve lipo, al dođite vidit motore svega ovoga – poziva Kuzma u strojarnicu.

More se pumpama siše iz podzemlja, prolazi kroz tri preljevna bazena, prvi filter, UV filter, proteinski filter... Ostaje čisto ka s Palagruže, moš ga pit.
– Ka bolnica, sustav ne smi minut ostat bez struje. Zato je ovde automatski generator, pali se čin nestane napajanja, a cili sustav se kontrolira i dojavljuje priko mobitela. More cilo vrime cirkulira kroz bazene, upumpava se zrak, a pod di posjetitelji prolaze je na pajete – kaže Mariani.

– Odakle riba? S peškarije – zafrkavamo.
– Ma kakvi, u kontaktu san s ribarima, iman svoj brod i opremu za privozit ribu.
– Koliko je morskih vrsta?
– Priko 130. A imamo i nešto ričnih, da naša dica vide i to, vodene kornjače i brazilske kajmane, male krokodile...
– Velika stvar za Dalmaciju...
– I je velika. I puno, puno posla i ljubavi.

Autor : Damir Šarac
Izvor : SD


* 1.jpg (45.16 KB, 680x423 - viewed 120 times.)

* 2.jpg (44.78 KB, 632x390 - viewed 144 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #236 on: May 12, 2014, 08:09:31 am »

10.05.2014.

DOK LJULJAJU SE KREVETI...
Split će za koji dan dobiti botel: prvi morski hotel glanca se u škveru


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prvi splitski botel, odnosno ploveći hotel, već će tijekom svibnja primiti prve goste: 120 metara dug putnički brod “Dalmatia” mjesecima se uređuje i sređuje u splitskom brodogradilištu. Meštri u trlišima užurbano zuje brodskim hodnicima i palubama. Tuče se ruzina s brodske oplate, brusi paluba, pituraju saloni... Hodnici i saloni pažljivo su prekriveni najlonom i kartonom.

Nekadašnje putničke kabine, sutra “hotelske sobe” čiste su, sređene, usisane i sve lipo miriše. Samo valja otvoriti vrata, da ne kažemo spustit brodske skale i primiti prve goste.

Booking.com

- Preko Booking.coma već imamo na desetke rezervacija. Pregovaramo s turističkim agencijama koje su zainteresirane za dovođenje gostiju - priča nam poznati splitski poduzetnik Večeslav Mrčelić, vlasnik tvrtke “Botel“ koja je od brodarske tvrtke “Blue Line” unajmila “Dalmatiju“ sa željom da uskoro postane pravi morski hotel u splitskom portu.

- Čujte, s obzirom na sve sadržaje koje imamo na brodu, od VIP kabina, restorana, barova, noćnog kluba, sauna, jacuzzija, do sunčane palube, recepcije, male kapelice i svega ostaloga, mi komodno možemo imati četiri hotelske zvjezdice. Uz to i cijene smještaja više su nego prihvatljive. Recimo, cijena kreveta u četverokrevetnoj kabini morskog hotela je 25 eura, u dvokrevetnoj kabini je 50 eura, a krevet u VIP kabini je 100 eura - kaže naš sugovornik, ponosan na novu splitsku turističku atrakciju.

Botel “Dalamtia“ ima 482 kreveta i 150 kabina, od čega 10 luksuznih. Uza sve to, tu je i velika garaža.

- Pa neće vam valjda gosti spavati u garaži? - pitamo u čudu dok stojimo na palubi broda privezanog uz obalu pokraj hale Brodogradilišta specijalnih objekata u Supavlovoj uvali.

Auton u garažu

- Neće, neće, ha-ha-ha... Ako botel bude privezan u Gradskoj luci, nudit ćemo mogućnost našim gostima da svoje automobile parkiraju u brodskoj garaži - otkriva Mrčelić još jedan detalj nove turističke ponude broda koji ovaj splitski poduzetnik vidi kao svojevrsnu reinkarnaciju nekadašnje “Istranke“, carske jahte austrijske dinastije Habsburgovaca.

- Stara i romantična “Istranka” koja je desetljećima bila vezana na Rivi bila mi je glavni forte za ideju botela. Želimo da splitski botel, poput botela “Marina“ u Rijeci, postane dio društvenog života i đira naših sugrađana.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Plesnjaci, večerice pod zvijezdama, druženje na brodu, domjenci u pravom pomoroskom ambijentu... - kaže Mrčelić, ne skrivajući velike planove za “Dalmatiju“ koja je godinama spajala hrvatsku i talijansku obalu, odnosno Split i Anconu.

Mrčelić je predložio splitskoj Lučkoj upravi da se “Dalamtia“ priveže s unutrašnje strane vrha Gata svetog Petra u Gradskoj luci. Kako kaže Mrčelić, na tom vezu brod nikome ne bi smetao.

Apel za dogovor

- Predložili smo tu lokaciju jer “Dalmatia” - prema svim procjenama - ni na koji način ne bi ometala promet većih brodova koji uglavnom pristaju na drugim vezovima u istočnom i južnom dijelu luke. S pola dužine brod bi bio privezan za gat, a drugom polovicom bi virio van.

U slučaju potrebe lako bismo se nakratko izmjestili izvan luke. Međutim, nismo naišli na razumijevanje Lučke uprave, gdje smatraju da nema mjesta za botel. Ako ne postignemo dogovor, bit ćemo prisiljeni usidriti se negdje izvan luke, ispred Sustipana, što će znatno povećati troškove dolazaka gostiju, ali i svakodnevnu dostavu goriva, vode i hrane koju ćemo, u tom slučaju, na botel morati dostavljati malim tenderima.

Imam dojam da su lučki predstavnici odlučili u startu srezati ideju da u portu dobijemo prvi splitski botel. Uopće nisu pokazali želju da pomognu. Zbog toga mi je jako žao. Apeliram na dogovor u interesu grada, ali i županije - kaže poduzetnik Mrčelić.

Feribot “Dalmatia“ izgrađen je 1978. godine u Poljskoj kao “Pomerania“. Ovaj lijepi brod preplovio je na tisuće morskih milja. Tukao je valove od Baltika do Jadrana, a sada će - kao morski hotel - uploviti u drugu, mirniju mladost.

BROJEVI

482 kreveta
150 kabina
10 luksuznih
120 metara, dužina broda
1978. godine izgrađen u Poljskoj
25 eura - cijena ležaja u četverokrevetnoj kabini
100 eura - krevet u VIP kabini

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


* 1.jpg (43.08 KB, 680x400 - viewed 133 times.)

* 2.jpg (50.9 KB, 632x354 - viewed 152 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #237 on: May 13, 2014, 08:44:17 am »

13.05.2014.

IZ KLUPA NA PALUBU
Vježbenici će moći stažirati i na jahtama


U posvemašnjem nedostatku mjesta za odrađivanje vježbeničkog staža na domaćim, ali i stranim trgovačkim brodovima mladi pomorci uz potporu Sindikata pomoraca Hrvatske pokrenuli su inicijativu prema Ministatvu pomorstva kako bi im se dopustilo obavljanje kadeture i asistenture i na jahtama.

Njihova nastojanja urodila su plodom, pa je resorno ministarstvo objavilo dodatno tumačenje Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca kojim dopušta obavljanje polovine vježbeničkog staža na jahtama uz dodatno pojašnjenje da budući “makinjišti” moraju ploviti na jahtama čiji strojevi imaju snagu od najmanje 750 kilovata.

Dokument s potpisom Igora Butorca, pomoćnika ministra pomorstva, nesumnjivo otvara dodatne mogućnosti za mlade pomorce kako bi uspjeli odraditi onih nužnih 12 mjeseci kadeture ili asistenture koji su preduvjet za dobivanje temeljnih breveta i nastavak školovanja.

Naime, spomenuti Pravilnik propisuje da vježbenici palube moraju najmanje šest mjeseci prakse odraditi na brodovima u međunarodnoj plovidbi, nosivosti najmanje 500 brutotona ili većima, a tijekom preostalog dijela službe moći će ploviti i na jahtama. Vrlo slični uvjeti propisani su i za strojare koji će ubuduće moći odraditi polovinu asistenture na brodovima čiji motori imaju snagu od najmanje 3000 kilovata, a drugi dio staža na jahtama čiji pogonski strojevi razvijaju snagu od najmanje 750 kilovata.

U svakom slučaju, članovi posada ubuduće će imati veće šanse za stažiranje, pa se pretpostavlja da bi barem polovina aktualnih hrvatskih kandidata na taj način mogla riješiti problem koji muči mnoge mlade pomorce. Smanjivanje domaće flote, orijentacija na i na inozemne članove posada, te velika konkurencija na brodovima inozemnih brodara - tri su ključne prepreke koje su srednjoškolcima i studentima otežale traženje mjesta za obavljanje vježbeničkog staža.

- Nakon pritisaka na Ministarstvo pomorstva napokon smo dobili odgovori na naš upit vezan uz problem priznavanja odrađivanja vježbeničkog staža na jahtama. Reakcija resornog ministarstva napokon ide u korist hrvatskim pomorcima i to je ključni pomak prema stvaranju boljih uvjeta za mlade pomorce, jer odavno su prošla vremena kada su naše kompanije imale po dvadesetak i više brodova i na svakome je bilo mjesta za najmanje dvojicu vježbenika - ističu u Sindikatu pomoraca Hrvatske.

Očekuje se da će već ovog ljeta vladati pojačani interes za ukrcaj kadeta i asistenata na jahte koje tijekom sezone plove Jadranom i Sredozemljem, te da će na takav način Hrvatska dobiti novu generaciju “ljudi od mora” sa specifičnim znanjima koja će moći primijeniti tijekom daljnjeg školovanja i rada na brodovima.

Autor : Gordan Zupčić
Izvor : SD
Logged
Gazda
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 454



« Reply #238 on: May 13, 2014, 09:26:53 am »

Ima tu još jedan problem,a taj je šta svaka ozbiljnija firma traži svih 12 mjeseci na "pravom" brodu(preko 3000 BRT)....
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 140



« Reply #239 on: May 13, 2014, 10:01:32 am »

Nakon što smo prethodno objavili vijest kako Financial Times savjetuje odnosno sudbonosno proriče da će Hrvatsku spasiti Nafta i Plin koja se nalazi u Jadranu ,izgleda da je stigla direktiva da se nečije zamisli o eksplotaciji sprovedu u djelo pa ćemo tako prenjeti ovu po meni jako bitnu vijest ;

12.05.2014.

UZ NAJVIŠE EKO-STANDARDE
Josipović u SAD-u: Hrvatska je mogući važan čimbenik energetske neovisnosti Europe


Predsjednik Ivo Josipović, koji se nalazi u višednevnom radnom posjetu SAD-u, u ponedjeljak je rekao da će američkim gospodarstvenicima iz energetskog sektora poručiti da je Hrvatska stabilna zemlja s izgledima da bude važan čimbenik u energetskoj neovisnosti Europe.

Josipovićev posjet SAD-u, prvo u Washingtonu gdje ga u srijedu očekuje susret s potpredsjednikom Joem Bidenom, a potom i Houstonu, prvenstveno je posvećen energetskoj sigurnosti i energetskim projektima koje Hrvatska razvija.

"Moje poruke su i politici i naftnom biznisu ovdje da je Hrvatska stabilna zemlja, zemlja koja ima znanja i prirodnih resursa i koja je tako pozicionirana na mapi Europe da može biti jedan od najvažnijih čvorišta energetske sigurnosti Europe", izjavio je za HTV predsjednik Josipović prvog dana posjeta tijekom kojeg se sastaje s hrvatskom dijasporom. Izrazio je zadovoljstvo dokumentacijom koju je vlada izradila o mogućim nalazištima nafte i plina u Jadranu za čime američke kompanije pokazuju interes.

Također je kazao da je ukrajinska kriza "potencirala značaj Hrvatske u projektu energetske sigurnosti Europe".

"Hrvatska svojom infrastrukturom, LNG-om, naftovodom i plinovodom, koju tek treba izgraditi može biti onaj faktor koji osigurava energetsku sigurnost Europe od Rusije i ostalih zemalja", ustvrdio je Josipović.

Osvrnuo se u tom kontekstu i na INA-u koja je, kako je rekao, "bez obzira na vlasničke udjele ključna hrvatska kompanija", s kojom se nažalost nije upravljalo "onako kako smo željeli". U razgovoru za Novu TV izrazio je uvjerenje da će vlada, koja vodi pregovore s mađarskim MOL-om, štititi interese Hrvatske, ali imati i razumijevanja za opravdane interese druge strane.

"Dogovor je, uostalom, uvijek bolji od parničenja i vođenja sporova", ocijenio je predsjednik. Izrazio je uvjerenje da će vlada na najbolji mogući način pronaći jedan zajednički dogovor s Mađarima.

Predsjednik Josipović je ranije za Financial Times napisao članak upravo o o energetici i kazao kako nedavno snimanje podmorja Jadrana ukazuje na to da Hrvatska ima znatne rezerve plina i nafte za istraživanje.

"Međutim, čistoća Jadrana je dragocjena za važan turistički sektor u Hrvatskoj koji mora biti zaštićen. Zbog toga se Hrvatska, dok nastavlja razvijati energetske rezerve, mora pobrinuti da se to radi uz najviše ekološke standarde, istaknuo je krajem travnja Josipović.

Što se gospodarske politike tiče, Josipović je potvrdio da će s potpredsjednikom Bidenom su srijedu svakako razgovarati o ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer "američka administracija sklapa takve ugovore kada prepozna da je takav interes ulagača i SAD-a u pojedinu zemlju"

"Mi smo sada u fazi kada se konzultiramo s ulagačima koji jesu u Hrvatskoj i siguran sam da će oni iskazati interes da se takav interes sklopi. To će zasigurno imati i odličan povratan efekt", rekao je Josipović, izrazivši uvjerenje da će to pomoći u povećanju broja američkih ulagača u Hrvatsku.U Hrvatskoj trenutno djeluje 101 predstavništvo američkih tvrtki.

Vizni režim također je jedna od bilateralnih tema i tu je šef hrvatske države "prilično optimist".

"Očekujem da bi moglo doći do ukidanja viznog režima... brojke i oni kriteriji koji govore o tome da li neka država zaslužuje ili ne zaslužuje ukidanje viznog režima idu nama u prilog", kazao je Josipović.

Prema njegovim riječima, nezaobilazna tema u razgovorima s Bidenom biti će i BiH. Ne samo SAD već i Europa, objasnio je Josipović, zainteresirani su za odnose u regiji.

"Potpuno je jasan interes SAD-a, Europe i naravno i nas da imamo stabilno okružje i da države iz tog okružja ispune kriterije za članstvo u EU, a neke i za NATO, i da se priključe europskom klubu", rekao je Josipović. Ustvrdio je da za stanje u BiH "još nema nekog rješenja i da ga neće biti bez suglasja u samoj BiH bez obzira koliko se upirala Europa", izrazivši uvjerenje da će SAD i EU, prije nego reagiraju, zasigurno prvo pričekati izbore. Potvrdio ja i da Hrvatska ima "neke inicijative" po pitanju rješavanja stanja u nama susjednoj državi.

Josipović službeni dio posjeta počinje u ponedjeljak navečer (utorak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu) prijemom za diplomatski zbor i hrvatsku zajednicu u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu. Drugoga će se dana boravka u SAD-u sastati s predstavnicima Kongresa, američkih nevladinih institucija i 'think-tankova', a u srijedu će u Bijeloj kući razgovarati s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom. "Gotovo sigurno" će se tom sastanku pridružiti i predsjednik Barack Obama.

Posjet SAD-u Josipović nastavlja u četvrtak i petak Houstonu, u Teksasu, na energetskom forumu na kojem će biti okupljeno tridesetak naftnih i plinskih tvrtki, a razgovarat će se o ulaganjima u energetske projekte u Hrvatskoj.

Hrvatska iz SAD-a najviše uvozi upravo naftu, a potom i plin. Predsjednik Josipović će se također sastati i s američkim investitorima iz drugih sektora koji s iskazali interes za ulaganja u Hrvatskoj.

Izvor : SD

Kako smo već primjetili u svemu će opet voditi glavnu riječ SAD koji do crnog zlata dolazi na sve načine, kako će Jadran izgledati u budućnosti hoće li promjeniti naziv u Crno/Mrtvo more? S obzirom na najave o jačanju mornarice tj. njenih postojećih kapaciteta ,izgradnja ophodnih brodova opremljenih Američkim/Izraelskim sistemima neke stvari ako ćemo povući paralelu s ovim najavama postaju očite, biti će zanimljivo pratiti kako će se stvari razvijati u budućnosti koja bi mogla biti "crna".
Logged
Pages:  1 ... 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

Gold Charm by Shadow82x
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 22 queries.