Da se malo nadovežem na Hrundievo razmišljanje, priložit ću jedan članak iz "Privrednog vijesnika" u kojem o ovoj tematici govore vodeći ljudi naših brodara.
14. listopada 2011.
Linijski brodari spremni dočekuju inozemnu konkurenciju
Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja. Od početka 2016. godine na natječajima će moći sudjelovati i strani linijski brodari, ali hrvatski brodari smatraju da mogu konkurirati, jer imaju brodove i pomorce, a i upitno je žele li europski brodari ući na naše tržišteSustavom javnog linijskog prometa obuhvaćena su 43 hrvatska otoka. Sustav čine 53 državne linije - 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija. Temeljem koncesijskih ugovora održava se trenutačno 19 linija, od kojih najviše, ukupno 10, održava nacionalni brodar Jadrolinija iz Rijeke, a po tri linije Linijska nacionalna plovidba iz Splita i G&V Line iz Dubrovnika. Ostale linije održavaju se bez koncesijskih ugovora pa je u tijeku postupak koncesioniranja većine tih linija. To je sada glavna zadaća Agencije za obalni linijski pomorski promet. U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu nacionalnoga brodara, Jadrolinije, koja u svojoj floti ima četiri velika putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 33 trajekta u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i četiri klasična broda, ukupnog kapaciteta 3808 vozila i 27.220 putnika. Slijedi Linijska nacionalna plovidba iz Splita sa šest brodova i Rapska plovidba s četiri broda, te ostali brodari.
Liberalizacija tržištaLinijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, priopćila je Europska komisija. Tako će na natječajima od početka 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari što bi umnogome moglo ugroziti poslovanje domaćih tvrtki. Zato je ključno pitanje pripremaju li se i kako naši linijski brodari za dolazak ozbiljnije konkurencije iz inozemstva te u čemu su konkurentni u odnosu na moćne brodare iz Italije, Grčke, Španjolske...
Rapska plovidba održava trajektnu liniju Jablanac-Mišnjak od 1963. godine. Prosječna starost njena četiri trajekta je devet godina.
“Smatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naših prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, otočani. Uz to, tvrtka je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Naš osnovni problem je poslovanje izrazito sezonskog karaktera. U dva sezonska mjeseca ostvari se preko 50 posto ukupnog prihoda pa je godišnja iskorištenost kapaciteta mala, a održavanje hladnog pogona skupo”, istaknuo je
Dragan Andrić, direktor Rapske plovidbe iz Raba.
Kupnjom još jednog trajekta Rapska plovidba planira daljnje pomlađivanje i povećanje kapaciteta flote. “Osim obučenih pomoraca i modernih brodova, za odvijanje trajektnog prometa potrebne su odgovarajuće opremljene trajektne luke kojima gospodare lučke uprave. Stoga je nužno da one u svojim planovima prate planove brodara”, ističe Andrić. Rapska plovidba se, prema njegovim riječima, ne namjerava javiti na natječaj izvan linije koju već održava, a ne namjerava se natjecati ni na tržištu drugih zemalja.
Vrijeme je za mlađeProsječna starost brodova iz flote
Linijske nacionalne plovidbe je oko 30 godina. U skorijoj budućnosti planiraju kupnju novih brodova, mlađe generacije, ponajprije zbog konkurentnosti, ali i radi sudjelovanja na budućim natječajima za trajektne i brzobrodske linije.
Linijska nacionalna plovidba u prošloj godini prevezla je oko 202.000 putnika i oko 27.000 vozila. Do kraja kolovoza ove godine prevezla je oko 200.000 putnika i 30.000 vozila. Riječ je o povećanju broja putnika od 28 posto i 37 posto vozila.
“S obzirom na to da je Linijska nacionalna plovidba prisutna gotovo 15 godina u obalnom linijskom pomorskom prijevozu, te da kontinuirano ulaže u razvoj tvrtke, obuku pomoraca i obnovu flote, neupitan je naš konkurentan položaj u odnosu na europske linijske brodare. Osnovna prednost Linijske nacionalne plovidbe je dugogodišnje iskustvo u obalnom pomorskom linijskom prometu, ali i profesionalan upravljački i pomorski kadar koji je u prvom redu servis putnicima na linijama na kojima plove naši brodovi. Zato se planiramo javiti na natječaj za održavanje još više linija, a očekujemo ravnopravne uvjete za sve brodare, bez pogodovanja bilo kome, a posebno državnom brodaru koji je ionako u financijskoj i tehničkoj prednosti u odnosu na privatne brodare”, istaknula je
Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plovidbe.
Proces raspisivanja natječaja je u tijeku. Tako je 22. kolovoza 2011. raspisan natječaj za koncesije na četiri klasične brodske linije (415 Vrgada-Pakoštane-Biograd, 505 Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik, 614 Orebić-Korčula i 807 Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik). Od 21. rujna 2011. raspisan je natječaj za brzobrodsku liniju 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik, koju je do raskida ugovora održavao brodar Ivante iz Zlarina. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za trajektne linije na Jadranu.
Rast prometaPri raspisivanju tih natječaja potrebno je imati na umu da je tijekom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatska strana izborila odgodu pristupa stranih brodara u sustav javnog obalnog linijskog pomorskog prometa do konca 2016. godine. Točnije, u skladu s usvojenim amandmanima na Direktivu EU 3577/92, svi ugovori o koncesijama vrijede do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će se raspisati novi natječaji na kojima će moći sudjelovati zainteresirani brodari iz zemalja EU-a.
U javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu prvu polovinu 2011. godine obilježio je zamjetan rast prometa i na trajektnim i na brodskim, a posebno na brzobrodskim linijama. Prema podacima koje je obradila Agencija za obalni linijski pomorski promet, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine ukupno je prevezeno više od četiri milijuna putnika i gotovo milijun vozila. Točnije, putnika je bilo 4.120.286 ili 3,2 posto više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine, a vozila 982.522 ili čak 4,6 posto više.
Osobito je impresivan rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je prevezen 431.601 putnik što je 47.587 osoba ili 12,5 posto više nego lani. U ukupnom prometu i putnika i vozila u prvoj polovini 2011. godine Jadrolinija sudjeluje sa 89 posto.
Promet prošle godineNa brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama između kopna i hrvatskih otoka u 2010. godini prevezeno je 11.148.412 putnika i 2.747.363 vozila, što je neznatno manje nego godinu prije. Promet putnika je bio slabiji za 1,3 posto, a vozila za dva posto u odnosu na 2009. godinu. Podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazuju da je to smanjenje bilo posljedica pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama, dok je i na brzobrodskim i na klasičnim brodskim linijama putnika bilo više nego u 2009. godini. Na 26 trajektnih linija prevezen je 9.212.891 putnik i 2.747.363 vozila, što je 2,1 posto putnika i dva posto vozila manje nego u 2009. godini. Dvije su linije i dalje uvjerljivo najprometnije na Jadranu - po broju vozila Split-Supetar sa 314.200 vozila, a po broju putnika Zadar-Preko na kojoj je prevezeno 1.657.065 osoba.
Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinija, Rijeka: Pitanje je mogu li inozemni brodari kod nas održivo poslovati
Kolika je prosječna starost Jadrolinijine flote i koji su vaši planovi za pomlađivanje?- Jadrolinija raspolaže sa 50 brodova prosječne starosti 24,8 godina. U posljednjih sedam godina Jadrolinija je znatno pomladila svoju flotu, i to s osam novih trajekata izgrađenih u našim brodogradilištima te tri trajekta mlađa od pet godina nabavljena u inozemstvu. Jadrolinija i dalje nastoji poboljšati kvalitetu svoje flote te planira nabaviti jedan brod za međunarodnu liniju, a time bi se znatno povećala i uzdužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, te tri trajekta kapaciteta između 100 i 150 vozila za najfrekventnije trajektne linije. Međutim, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Uvelike ovisimo o raspoloživim sredstvima te o natječaju o dodjeli koncesija koji će uskoro biti raspisan.
Kakva je bila ovogodišnja sezona?- Do 31. kolovoza 2011. brodovima Jadrolinije prevezena su 7.470.952 putnika što je 1,6 posto više nego lani, te 1.888.266 vozila ili dva posto više nego lani. Budući da je promet u mjesecu rujnu ove godine bio znatno veći nego prošle, do konca godine očekujemo da ćemo prevesti 9.889.000 putnika i 2.478.000 vozila, ili 2,5 posto više nego prošle godine. Ovogodišnjom smo sezonom vrlo zadovoljni, ali i nismo iznenađeni. Sve prognoze do 15. kolovoza su ostvarene, a nakon toga promet je i pojačan.
Može li Jadrolinija biti konkurentna europskim linijskim brodarima kada uđu na naše tržište? Planirate li vi izlazak na druga tržišta?- Pitanje je hoće li i žele li europski brodari ući na naše tržište. Baš nema puno primjera u Europi da strani brodari održavaju kabotažu. Pogotovo ne u uvjetima gdje je velika većina linija nerentabilna i za čije održavanje država izdvaja sredstva iz proračuna, a koja su iz godine u godinu sve manja. Jadrolinija apsolutno može konkurirati gotovo svim europskim brodarima. Mi smo još uvijek tvrtka u vlasništvu države, pa odluku o tome hoće li konkurirati na stranom tržištu može donijeti samo vlasnik.
Koje su prednosti Jadrolinije u odnosu na druge brodare?- Osim tradicije, znanja i iskustva, najveće prednosti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare je vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote čije je održavanje iznad europske razine.
Što očekujete od najnovijih natječaja koje raspisuje Agencija za obalni linijski promet?- Najnoviji natječaji mogu biti dobro polazište za stjecanje iskustava svih uključenih u ovu djelatnost, te pokazatelj spremnosti brodara za tržišnu utakmicu. (J.V.)
Autor: Jozo Vrdoljak
Izvor:
http://www.privredni.hr/
