PALUBA
December 06, 2024, 10:02:14 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Samohodni raketni sistem 2K12 Kub-M / Kvadrat - Od SFRJ do Srbije", a jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 33   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 193202 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #40 on: November 07, 2011, 11:34:18 am »

Evo i samih lista sa službenih web stranica Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture.

28. 10. 2011 - LISTE POSEBNOG NADZORA BRODOVA, ZAPOVJEDNIKA I BRODARA

LISTA A - BRODOVI  U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZAUSTAVLJENI DVA I VIŠE PUTA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. «CRNA LISTA A» - III / 2011.


LISTA A1 – ZAUSTAVLJENI BRODOVI U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. GOD. – III / 2011.

LISTA B - BRODOVI U DOMAĆOJ PLOVIDBI ZAUSTAVLJENI DVA I VIŠE PUTA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09. 2011. "CRNA LISTA B" - III / 2011.

LISTA B1 – ZAUSTAVLJENI BRODOVI U DOMAĆOJ PLOVIDBI U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. – III/ 2011.

LISTA D – LISTA POSEBNOG NADZORA BRODARA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011.

Izvor: MMPI
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #41 on: November 09, 2011, 03:56:46 pm »

SPLIT, 7. Studenoga 2011.

Raspisan natječaj za 24 trajektne linije

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Najveći koncesijski natječaj u hrvatskome pomorstvu raspisan je temeljem odluke Upravnoga vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet, a obuhvaća praktički cijeli postojeći sustav trajektnoga prometa na Jadranu s ukupno 24 linije. Upravno vijeće je donijelo Odluku o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu za državne trajektne linije:

- 332 Valbiska-Merag
- 334 Brestova-Porozina
- 335 Prizna-Žigljen
- 337 Jablanac-Mišnjak
- 401 Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj
- 431 Zadar-(Ošljak)-Preko
- 432 Biograd-Tkon
- 433 Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Molat-Ist
- 434 Brbinj-Zadar
- 435 Zadar-Bršanj-Rava
- 532 Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje
- 602 Vis-Split
- 604 Lastovo-Vela Luka-Split
- 604a Vela Luka-Lastovo
- 606 Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir-Split
- 631 Split-Supetar
- 632 Drvenik-Sućuraj
- 633 Ploče-Trpanj
- 634 Orebić-Dominče
- 635 Split-Stari Grad
- 636 Split-Rogač
- 638 Makarska-Sumartin
- 831 Dubrovnik-Suđurađ-(Lopud)
- 832 Prapratno-Sobra


Zbog specifičnosti plovidbenoga reda natječaj za koncesioniranje triju linija na zadarskom području – 401 Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj, 433 Zadar-Sestrunj-Žverinac-Molat i 435 Zadar-Bršanj-Rava – obavit će se 'u paketu'. Također će zajednički biti natječaj za linije 604 Ubli-Vela Luka-Split i 604a Ubli-Vela Luka.
Od 24 linije šest je dohodovnih, te će zainteresirani brodari morati ponuditi što veći iznos koncesijske naknade, dok će za održavanje 18 nerentabilnih linija brodarima biti odobrena potpora.
Tekst natječaja bit će objavljen u Narodnim novinama u srijedu 9. studenoga 2011. godine. Zadnji rok za predaju ponuda u Agenciji jest 30. travnja 2012. godine u 15 sati bez obzira na način dostave. Stručna povjerenstva će otvoriti prispjele ponude na sjednici koja će se održati 3. svibnja 2012. s početkom u 11 sati u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu, Ulica grada Antofagaste 6. Odluka o odabiru koncesionara donijet će se u roku od 60 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

Budući da je natječaj za davanje koncesija za trajektne linije za brodare najzahtjevniji ostavljeno je gotovo šestomjesečno razdoblje za pripremu njihovih prijava. Uz nacionalnoga brodara Jadroliniju, koji sada održava 23 od 24 trajektne linije iz natječaja, očekuje se i pojava novih trajektnih brodara. S brodarima čije ponude budu prihvaćene bit će potpisani ugovori koji će, sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92, vrijediti do 31. prosinca 2016. godine. Nakon toga raspisat će se novi natječaji na kojima će ravnopravno moći sudjelovati svi zainteresirani brodari iz Europske unije.

Izvor: www.agencija-zolpp.hr


* Supetar_francois_massard_v.jpg (67.72 KB, 400x300 - viewed 190 times.)
Logged
Hrundi
stariji vodnik
*
Offline Offline

Last Login:September 10, 2012, 05:09:02 am
Posts: 738



« Reply #42 on: November 09, 2011, 04:19:54 pm »


Odabrali su najgoru moguću soluciju. Ovo je uvod u katastrofu sustava trajektne plovidbe na Jadranu.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #43 on: November 09, 2011, 07:28:21 pm »


Odabrali su najgoru moguću soluciju. Ovo je uvod u katastrofu sustava trajektne plovidbe na Jadranu.

Hrundi, možeš li malo pojasniti svoje mišljenje. I koju opciju vidiš kao alternativu ovoj, a da je u skladu s propisima EU u koju ćemo, izvjesno je, ući. Mene zanima što će se dogoditi poslije 2016. kada se u natjecanje uključe i brodari iz EU.

Čitam u "Slobodnoj" da država sufinancira nerentabilne linije s iznosima koji idu i do 39 milijuna kuna (oko 5 milijuna €) godišnje za liniju Split-Vela Luka-Lastovo (604).
Logged
Hrundi
stariji vodnik
*
Offline Offline

Last Login:September 10, 2012, 05:09:02 am
Posts: 738



« Reply #44 on: November 09, 2011, 08:07:32 pm »


Prije svega, u pregovore sa EU ušlo se neznalački i bez konzultiranja pravih stručnjaka za materiju tako da nisu preuzeta rješenja iz članica EU koja su mogla biti vrlo primjenljiva. Drugo, nije se dovoljno čvrsto tražilo izuzeće, traženo je preko one stvari do 2016. zato što se birokratama činilo da je 2,5 godine dosta.

Postoji u EU i promjenjuje se princip koji se zove Public Service Obligation (PSO) koji može ograničiti konkurenciju i dopustiti državi subvencioniranje strategijskih komunikacija koje su ekonomski neisplative. PSO se u pomorskom prometu koristi u mnogim državama koje imaju otoke (Švedska, Finska, Škotska, Francuska, Italija, Grčka) ili dužobalne linije malog intenziteta (Švedska, Finska, Norveška). Dakle, radi se o posve legitimnom i dozvoljenom sredstvu koje je dokazano učinkovito u praksi.

Druga stvar u kojoj je država pogriješila je neuvjetovanje 'vezivanja' profitabilnih linija za neprofitabilne i to će se tek pokazati kao ogroman problem nakon 2016.

Jednostavno rečeno, uz svaku profitabilnu liniju morale su se u paket staviti i po 2-3 neprofitabilne i uvjetovati da se može pristupiti tenderu samo ako se ponudi pokrivanje svake od linija iz paketa. Time se dobija nekoliko prednosti:

1. Eliminiraju se mali brodari bez operativne rezerve koji u slučaju bilo kakve ozbiljnije havarije jednostavno ostave liniju nepokrivenom usred sezone. Ovakvih primjera imali smo dosta i oni su očito ozbiljan problem. Brodar koji pokriva, recimo, 5 linija mora imati barem 3-4 broda a onda je mnogo vjerojatnije da će iz operativnih razloga imati jedan u rezervi (a i financijski ga može pokrit). Ovo ima veze i sa fleksibilnošću, rotacijama posada itd

2. Uvjerovanjem minimalne veličine eliminiraju se neozbiljni, nerealni i špekulantski brodati koji bi željeli zaraditi od subvencija držeći jednu liniju (a takvih već ima dosta na brzobrodskim linijama i vidi se kakvo je tamo stanje)

3. Postojanjem bekoliko većih kompanija stvara se relativno zdrava konkurencija i snižavaju se troškovi te država može, prateći stvarno stanje na terenu i realne troškove, smanjivati subvencije do realno neophodnog nivoa a da time operatera ne otjera u bankrot.

Inače, mislim da je Jadrolinija odličan brodar koji u realnim uvjetima, ekonomskim, prometnim i društvenim, jako dobro radi i da ćemo zažalit što smo je tako olako pošli razbjat radi sumnjivih političkih dobiti koje nam nitko neće priznati.

Ali očito je pobjedila kratka pamet, površnost, lijenost i sitna pohlepa. A dodatno je ovo pokazalo i da je Hrvatska kontinentocentrična država i da vlast ne razumije more a najmanje otoke i otočane.

Ja se sa ovim stvarima borim preko 10 godina i susrećem se sa time svaki dan. Nisam ni očekivao da će se u ovom slučaju pametnije postupiti ali ipak sam optimist i nastavljam se nadat da će nekad netko upotrijebit malo pamet.

Đao mi je što nitko ništa nije naučio iz prijašnjih slučajeva od kojih je najpoučniji bio Buljubašić i njegovo bahato ponašanje glede linije Split-Supetar. (A o međunarodnim linijama brodovima registriranim u Panami sa ukrajinskim posadama - a sve se izdajući za velikog hrvatskog domoljuba i Velomišćanina - da i ne govorimo).
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:April 24, 2022, 02:45:13 pm
Posts: 12 386


#vragu i rat#


« Reply #45 on: November 09, 2011, 09:07:04 pm »

Malo ću uteć o OT ali ipak, štaću taki' san.

Davno dok san često čita knjige došlo mi je do ruke par romana SF tematike.
Mislim da se kompletna serija zove Zadužbina ili sl. ali nije ni važno.

E sad priča, ha šta može biti, nekakvi među galaktički sukobi bla. bla.

I tako jedna mala planeta kao očekuje pomoć carstva, dolazi carski izaslanik svi političari i ostali nametnici prisustvuju dočeku.
Carski izaslanik par dana obilazi sve i svašta, priča priče dribla ljevom, desnom sve bajno.
Ali domaćini kao domaćini opečeni tima pričama snimaju sve njegove izjave, i kad on ode ubace to u komp. da on analizira šta je veleuvaženi rekao.

Komp. ka komp. glup u startu reče istinu : "nije rekao ništa".

Dobar si Hurundi  Wink

poz.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #46 on: November 14, 2011, 01:33:08 pm »

Da se malo nadovežem na Hrundievo razmišljanje, priložit ću jedan članak iz "Privrednog vijesnika" u kojem o ovoj tematici govore vodeći ljudi naših brodara.

14. listopada 2011.

Linijski brodari spremni dočekuju inozemnu konkurenciju

Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja. Od početka 2016. godine na natječajima će moći sudjelovati i strani linijski brodari, ali hrvatski brodari smatraju da mogu konkurirati, jer imaju brodove i pomorce, a i upitno je žele li europski brodari ući na naše tržište


Sustavom javnog linijskog prometa obuhvaćena su 43 hrvatska otoka. Sustav čine 53 državne linije - 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija. Temeljem koncesijskih ugovora održava se trenutačno 19 linija, od kojih najviše, ukupno 10, održava nacionalni brodar Jadrolinija iz Rijeke, a po tri linije Linijska nacionalna plovidba iz Splita i G&V Line iz Dubrovnika. Ostale linije održavaju se bez koncesijskih ugovora pa je u tijeku postupak koncesioniranja većine tih linija. To je sada glavna zadaća Agencije za obalni linijski pomorski promet. U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu nacionalnoga brodara, Jadrolinije, koja u svojoj floti ima četiri velika putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 33 trajekta u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i četiri klasična broda, ukupnog kapaciteta 3808 vozila i 27.220 putnika. Slijedi Linijska nacionalna plovidba iz Splita sa šest brodova i Rapska plovidba s četiri broda, te ostali brodari.

Liberalizacija tržišta

Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, priopćila je Europska komisija. Tako će na natječajima od početka 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari što bi umnogome moglo ugroziti poslovanje domaćih tvrtki. Zato je ključno pitanje pripremaju li se i kako naši linijski brodari za dolazak ozbiljnije konkurencije iz inozemstva te u čemu su konkurentni u odnosu na moćne brodare iz Italije, Grčke, Španjolske...

Rapska plovidba održava trajektnu liniju Jablanac-Mišnjak od 1963. godine. Prosječna starost njena četiri trajekta je devet godina.

“Smatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naših prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, otočani. Uz to, tvrtka je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Naš osnovni problem je poslovanje izrazito sezonskog karaktera. U dva sezonska mjeseca ostvari se preko 50 posto ukupnog prihoda pa je godišnja iskorištenost kapaciteta mala, a održavanje hladnog pogona skupo”, istaknuo je Dragan Andrić, direktor Rapske plovidbe iz Raba.

Kupnjom još jednog trajekta Rapska plovidba planira daljnje pomlađivanje i povećanje kapaciteta flote. “Osim obučenih pomoraca i modernih brodova, za odvijanje trajektnog prometa potrebne su odgovarajuće opremljene trajektne luke kojima gospodare lučke uprave. Stoga je nužno da one u svojim planovima prate planove brodara”, ističe Andrić. Rapska plovidba se, prema njegovim riječima, ne namjerava javiti na natječaj izvan linije koju već održava, a ne namjerava se natjecati ni na tržištu drugih zemalja.

Vrijeme je za mlađe

Prosječna starost brodova iz flote Linijske nacionalne plovidbe je oko 30 godina. U skorijoj budućnosti planiraju kupnju novih brodova, mlađe generacije, ponajprije zbog konkurentnosti, ali i radi sudjelovanja na budućim natječajima za trajektne i brzobrodske linije.

Linijska nacionalna plovidba u prošloj godini prevezla je oko 202.000 putnika i oko 27.000 vozila. Do kraja kolovoza ove godine prevezla je oko 200.000 putnika i 30.000 vozila. Riječ je o povećanju broja putnika od 28 posto i 37 posto vozila.

“S obzirom na to da je Linijska nacionalna plovidba prisutna gotovo 15 godina u obalnom linijskom pomorskom prijevozu, te da kontinuirano ulaže u razvoj tvrtke, obuku pomoraca i obnovu flote, neupitan je naš konkurentan položaj u odnosu na europske linijske brodare. Osnovna prednost Linijske nacionalne plovidbe je dugogodišnje iskustvo u obalnom pomorskom linijskom prometu, ali i profesionalan upravljački i pomorski kadar koji je u prvom redu servis putnicima na linijama na kojima plove naši brodovi. Zato se planiramo javiti na natječaj za održavanje još više linija, a očekujemo ravnopravne uvjete za sve brodare, bez pogodovanja bilo kome, a posebno državnom brodaru koji je ionako u financijskoj i tehničkoj prednosti u odnosu na privatne brodare”, istaknula je Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plovidbe.

Proces raspisivanja natječaja je u tijeku. Tako je 22. kolovoza 2011. raspisan natječaj za koncesije na četiri klasične brodske linije (415 Vrgada-Pakoštane-Biograd, 505 Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik, 614 Orebić-Korčula i 807 Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik). Od 21. rujna 2011. raspisan je natječaj za brzobrodsku liniju 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik, koju je do raskida ugovora održavao brodar Ivante iz Zlarina. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za trajektne linije na Jadranu.

Rast prometa

Pri raspisivanju tih natječaja potrebno je imati na umu da je tijekom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatska strana izborila odgodu pristupa stranih brodara u sustav javnog obalnog linijskog pomorskog prometa do konca 2016. godine. Točnije, u skladu s usvojenim amandmanima na Direktivu EU 3577/92, svi ugovori o koncesijama vrijede do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će se raspisati novi natječaji na kojima će moći sudjelovati zainteresirani brodari iz zemalja EU-a.

U javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu prvu polovinu 2011. godine obilježio je zamjetan rast prometa i na trajektnim i na brodskim, a posebno na brzobrodskim linijama. Prema podacima koje je obradila Agencija za obalni linijski pomorski promet, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine ukupno je prevezeno više od četiri milijuna putnika i gotovo milijun vozila. Točnije, putnika je bilo 4.120.286 ili 3,2 posto više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine, a vozila 982.522 ili čak 4,6 posto više.

Osobito je impresivan rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je prevezen 431.601 putnik što je 47.587 osoba ili 12,5 posto više nego lani. U ukupnom prometu i putnika i vozila u prvoj polovini 2011. godine Jadrolinija sudjeluje sa 89 posto.

Promet prošle godine

Na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama između kopna i hrvatskih otoka u 2010. godini prevezeno je 11.148.412 putnika i 2.747.363 vozila, što je neznatno manje nego godinu prije. Promet putnika je bio slabiji za 1,3 posto, a vozila za dva posto u odnosu na 2009. godinu. Podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazuju da je to smanjenje bilo posljedica pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama, dok je i na brzobrodskim i na klasičnim brodskim linijama putnika bilo više nego u 2009. godini. Na 26 trajektnih linija prevezen je 9.212.891 putnik i 2.747.363 vozila, što je 2,1 posto putnika i dva posto vozila manje nego u 2009. godini. Dvije su linije i dalje uvjerljivo najprometnije na Jadranu - po broju vozila Split-Supetar sa 314.200 vozila, a po broju putnika Zadar-Preko na kojoj je prevezeno 1.657.065 osoba.

Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinija, Rijeka: Pitanje je mogu li inozemni brodari kod nas održivo poslovati

Kolika je prosječna starost Jadrolinijine flote i koji su vaši planovi za pomlađivanje?

- Jadrolinija raspolaže sa 50 brodova prosječne starosti 24,8 godina. U posljednjih sedam godina Jadrolinija je znatno pomladila svoju flotu, i to s osam novih trajekata izgrađenih u našim brodogradilištima te tri trajekta mlađa od pet godina nabavljena u inozemstvu. Jadrolinija i dalje nastoji poboljšati kvalitetu svoje flote te planira nabaviti jedan brod za međunarodnu liniju, a time bi se znatno povećala i uzdužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, te tri trajekta kapaciteta između 100 i 150 vozila za najfrekventnije trajektne linije. Međutim, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Uvelike ovisimo o raspoloživim sredstvima te o natječaju o dodjeli koncesija koji će uskoro biti raspisan.

Kakva je bila ovogodišnja sezona?
- Do 31. kolovoza 2011. brodovima Jadrolinije prevezena su 7.470.952 putnika što je 1,6 posto više nego lani, te 1.888.266 vozila ili dva posto više nego lani. Budući da je promet u mjesecu rujnu ove godine bio znatno veći nego prošle, do konca godine očekujemo da ćemo prevesti 9.889.000 putnika i 2.478.000 vozila, ili 2,5 posto više nego prošle godine. Ovogodišnjom smo sezonom vrlo zadovoljni, ali i nismo iznenađeni. Sve prognoze do 15. kolovoza su ostvarene, a nakon toga promet je i pojačan.

Može li Jadrolinija biti konkurentna europskim linijskim brodarima kada uđu na naše tržište? Planirate li vi izlazak na druga tržišta?
- Pitanje je hoće li i žele li europski brodari ući na naše tržište. Baš nema puno primjera u Europi da strani brodari održavaju kabotažu. Pogotovo ne u uvjetima gdje je velika većina linija nerentabilna i za čije održavanje država izdvaja sredstva iz proračuna, a koja su iz godine u godinu sve manja. Jadrolinija apsolutno može konkurirati gotovo svim europskim brodarima. Mi smo još uvijek tvrtka u vlasništvu države, pa odluku o tome hoće li konkurirati na stranom tržištu može donijeti samo vlasnik.

Koje su prednosti Jadrolinije u odnosu na druge brodare?
- Osim tradicije, znanja i iskustva, najveće prednosti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare je vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote čije je održavanje iznad europske razine.

Što očekujete od najnovijih natječaja koje raspisuje Agencija za obalni linijski promet?
- Najnoviji natječaji mogu biti dobro polazište za stjecanje iskustava svih uključenih u ovu djelatnost, te pokazatelj spremnosti brodara za tržišnu utakmicu. (J.V.)

Autor: Jozo Vrdoljak
Izvor: http://www.privredni.hr/
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #47 on: November 14, 2011, 01:38:26 pm »

SPLIT, 11. studenoga 2011.

Mediteranska i dalje na liniji Orebić-Korčula

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Putnički brodovi 'Lovor' i 'Tamaris' i dalje će ploviti na državnoj brodskoj liniji 614 Orebić-Korčula. Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule službeno je izvjestila Agenciju za obalni linijski pomorski promet da su stvoreni uvjeti za nastavak održavanja linije koju ponajviše koriste učenici i radnici s Pelješca.
Nakon najave Mediteranske plovidbe o obustavi plovidbe na liniji 614, Agencija je, sukladno odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, poduzela mjere za nastavak prometa. Raspisan je žurni pozivni natječaj na koji je do utvrđenoga roka, 8. studenoga 2011., pristiglo pet ponuda, koje su otvorene u četvrtak 10. studenoga. Članovi stručnoga povjerenstva su nakon detaljnoga razmatranja ustvrdili kako nijedna ponuda ne ispunjava tražene uvjete.

Izvor: www.agencija-zolpp.hr


* Lovor_2_v.jpg (61.49 KB, 400x234 - viewed 506 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #48 on: November 19, 2011, 03:08:38 pm »

ZAGREB, 8. studenog 2011.

Kružnih putovanja u devet mjeseci manje, putnika više

Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u prvih devet mjeseci ove godine bilo je 1,3 posto manje nego u nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, ali su ti brodovi u Hrvatskoj boravili 64 dana više te doveli 3,2 posto više putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je kružnih putovanja stranih brodova u prvih devet mjeseci ove godine bilo 663, putnika na njima 900.859, a ukupno su u Hrvatskoj boravili 1.349 dana.

Od ukupnog broja kružnih putovanja najviše je brodova, 70,3 posto, svoj prvi ulazak evidentiralo u lukama Dubrovačko-neretvanske županije.

Luke Splitsko-dalmatinske županije bile su luke prvog ulaska za 14,2 posto stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, a preostalih 15,5 posto stranih brodova svoj prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske evidentiralo je u četiri županije - Zadarskoj (7,5 posto), Šibensko-kninskoj (4,1 posto), Istarskoj (3,5 posto) i Primorsko-goranskoj (0,4 posto).

Prema zastavi broda u devet mjeseci ove godine u Hrvatsku je najviše brodova, 179, bilo sa zastavom Bahama, a slijede Malta pod čijom je zastavom bio 121 brod te Italija s 83 broda. Pod zastavom Paname bilo je 70 brodova, 43 iz Portugala, 38 s Bermuda, a 32 iz Francuske.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, samo u rujnu zabilježeno je 137 kružnih putovanja stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, što je 9,6 posto više nego u rujnu lani. Na tim je brodovima bilo 174.710 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 261 dan, što je u odnosu na rujan prošle godine 13,3 posto više putnika, a 11,1 posto više dana boravka. (Hina)

Izvor: www.mmpi.hr
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:August 11, 2024, 10:15:35 pm
Posts: 10 731



« Reply #49 on: November 19, 2011, 03:11:46 pm »

RIJEKA , 8. studenog 2011.

O projektu Delte i Porto Baroša

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Otvoreni dani Lučke uprave Rijeka, na kojima će biti održane prezentacije i rasprave o prenamjeni lučkih područja Delte i Porto Baroša u javno-komercijalne prostore uz more, održavaju se danas i sutra u riječkom Hotelu Bonavia. Delta i Porto Baroš nalaze se na pomorskom dobru kojim upravlja Lučka uprava Rijeka.

Lučka uprava na projektu prenamjene lučkih područja surađuje s Gradom Rijekom i međunarodnim stručnjacima za lučki urbani razvoj, suvremenu arhitekturu i prenamjenu lučkih obalnih područja u urbane sadržaje.

Cilj projekta je da se sadašnje lučke aktivnosti, prije svega manipulacija komadnim generalnim teretom, izmjeste na drugu lokaciju, a područje Delte i Porto Baroša razvije u urbano rezidencijsko, komercijalno i rekreacijsko središte grada.

Uskoro će početi izrada natječajne dokumentacije za međunarodni javni natječaj kojim će s dodijeliti koncesija i odabrati ulagač za Deltu i Porto Baroš, a na Otvorenim danima nastojat će se pronaći odgovori na pitanja u vezi s razvojem tog područja koja se odnose na infrastrukturu, urbanistička rješenja, pravna pitanja, a koja će zanimati potencijalne ulagače.

Prema podacima sa skupa, vrijednost projekta prenamjene Delte i Porto Baroša procjenjuje se na najmanje 200 milijuna eura.

Projekt prenamjene lučkih područja sastavni je dio Rijeka Gateway projekta modernizacije i unapređenja riječke luke koji, među ostalim, predviđa proširenje kontejnerskog terminala Brajdica i izgradnju novog terminala na Zagrebačkoj obali. (Hina)

Izvor: www.mmpi.hr


* b delta i PB RI_11.jpg (32.95 KB, 300x199 - viewed 417 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ... 33   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 22 queries.