Vijesti s mora i kraja

[Solaris]

Brod imena ‘sv. Salvestar’ vraćen, jer nije upravljiv, spor je i na krmi prodire more.

DOBILI NOV BROD PUN MANA
Razočarani Komižani: To vam je isto kao da naručite mercedes, a stigne vam izlupani golf.

Kada su početkom prosinca 2008. godine u marini Kaštela u nazočnosti tridesetak uzvanika, na čelu s komiškom gradonačelnicom Tonkom Ivčević, djelatnici brodograđevne tvrtke “Poseidon“ položili kobilicu za gradnju broda “Sveti Salvestar”, nitko nije ni slutio da taj brod do dana današnjeg neće zaploviti na državnoj liniji 612 Komiža-Biševo-Komiža.

Istina, prilikom privremenog preuzimanja broda 22. rujna 2011. godine obavljena je plovidba na ruti Split-Biševo-Komiža po skoro idealnim uvjetima, ali se pokazalo da brod nije upravljiv, ne postiže očekivanu brzinu, da je prova u pretezi, a da na krmi za vrijeme vožnje prodire more kroz otvore za ispuštanje mora.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brod Sv. Salvestar u kaštelanskom brodogradilištu ‘Poseidon’

Poslije nekoliko dana brod je vraćen brodograditelju koji je u međuvremenu pronašao novu tvrtku koja se bavi projektiranjem brodova s kojom su obavljene potrebne konzultacije u suradnji s Hrvatskim registrom brodova (HRB).

Nadalje, dogovoreno je kako će projektant načiniti prijedlog kako razriješiti problem upravljivosti, stabiliteta i trima broda, te da će se nakon odobravanja projektne dokumentacije od HRB-a početi s rekonstrukcijom koja bi trebala biti dovršena do kraja ožujka ove godine.

HRB će zatim ponovno izvršiti pregled broda. Inače, vrijednost broda je 2,6 milijuna kuna s PDV-om, od čega je Nautički centar, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Komiže, osigurao 1,91 milijun kuna kreditom kod poslovne banke (hipotekom na dio zgrade Spomen doma) i vlastitim sredstvima, a ostatak od 685 tisuća kuna nepovratna su sredstva Ministarstva mora RH.

- Brodograditelj kasni s isporukom, pokušao nam je isporučiti brod koji ne zadovoljava dogovorene kriterije i mi smo doista razočarani.
‘Ne uklone li se nedostaci, brod nećemo prihvatiti’

Kao da ste naručili mercedes, a dobili izlupanog golfa - rekao nam je, ne krijući razočarenje Pjerino Ivčević, predsjednik Nadzornog odbora Nautičkog centra Komiža. Ivčević je nastavio: - Ako nedostaci na brodu ne budu otklonjeni, brod nećemo prihvatiti, raskinut ćemo ugovor i sudskim putem ćemo tražiti naknadu štete.

Ako brod bude u redu, od izvođača ćemo tražiti i isplatu penala, predviđenih ugovorom u slučaju nepoštovanja rokova gradnje (radi ispunjavanja potraživanja u slučaju raskida ugovora i nepreuzimanja broda, brodograditelj i Goran Nuić kao jamac platac izdali su naručitelju - Nautičkom centru Komiža - šest bjanko zadužnica po pola milijuna kuna, op.p.).

Mi smo zadali jasne parametre, po principu ključ, odnosno brod u ruke, hoćemo brod koji će ploviti za Biševo, koji će pokrivati područje plovidbe 5 i koji će zadovoljavati uvjete natječaja. Kao ozbiljna gradska tvrtka uredno otplaćujemo kredit i izvršavamo svoje obveze, ali smo angažirali odvjetnički ured koji je uvidom u ugovore i u ostale dokumente ustanovio da dobro stojimo ako dođe do sudskog spora da dobro pravno stojimo.

S obzirom na dotrajalost dosadašnje pruge Biševo poduzet ćemo korake kako bismo u idućih dvadesetak dana osigurali adekvatan brod koji će ploviti za Biševo dok Sv. Salvestar ne zaplovi - rekao nam je Pjerino Ivčević. Sudbina broda Sv. Salvestar bit će i na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća, iako su oporbeni vijećnici tražili tematsku sjednicu.

napisao i snimio Bogoljub Mitraković

Tonka Ivčević, komiška gradonačelnica:

- To je brod koji je nama trajno rješenje. Znači, ne razmišljamo o dvije-tri sezone, mi doista želimo brod kakav smo tražili za dugoročno razdoblje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Doista smo iznenađeni razvojem situacije, jer se radi o brodogradilištu koje je izgradilo puno dobrih brodova i jednostavno ne znam što bih rekla, osim da je to jedna velika nesreća koja se dogodila i nama i njemu.

Sigurno je da ova situacija nije ugodna i vlasnik brodogradilišta pokušava napraviti sve da izvrši potrebne korekcije.

Izvor : SD

[kilezr]

 Mislim da brodogradilište nije krivo zbog lošeg projekta. Osim ako oni nisu projektanti. Upoznao sam letos Gospodu Nuić, i oca i sina. Delovao mi je da zna posao brodograditelja. Mada, njegovi majstori koji su završavali Ribaricu u Crnoj Gori nisu se proslavili umećem.

[Solaris]

iz priloga sedma kora
PRAZNE ŠTIVE ‘Tržište će stagnirati još barem 12 mjeseci’

Američka financijska kuća “Standard & Poor’s”, koja se posljednjih tjedana često spominjala i u kontekstu procjene kreditnog rejtinga naše zemlje, izdala je vrlo pesimističnu prognozu stanja na brodarskom tržištu koje se neće oporaviti još najmanje godinu dana.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brodovi širom svijeta čvrsto su privezani zbog nedostatka tereta ili ih vlasnici upošljavaju za sitniš / Reuters

Zbog visokih cijena goriva, koje su od 2008. godine porasle više od 250 posto, i prevelikog broja novih brodova na tržištu, pred većinom svjetskih, pa tako i hrvatskih kompanija, nalazi se još jedna, četvrta uzastopna krizna godina koja bi im mogla donijeti gubitke ili, u najboljem raspletu, nisku zaradu.

- Ako cijene goriva nastave rasti, a trenutačno se za tonu nafte plaća 720 dolara, što je najviše u zadnjih pet godina, rast će pritisak na kompanije koje već pristaju na vozarine koje praktički jedva pokrivaju troškove broda i posade.
Ploviti se mora, zaraditi - ne

Budući da je tijekom proteklih pet godina ukupan broj brodova za prijevoz suhih tereta porastao za 80 posto, a broj tankera za 40 posto, brodari ne mogu kvalitetno uposliti svoje flote. Procjenjujemo da do većeg oporavka tržišta neće doći tijekom idućih 12 do 18 mjeseci. Na takvu situaciju negativno su reagirali i kreditori, pa europske kompanije ne mogu doći do “svježeg” novca ili ga dobivaju uz visoke kamate – ističe Izabela Listowska, kreditna analitičarka “Standard & Poor’sa”.

Vodeći ljudi hrvatskih brodara s kojima smo uspjeli razgovarati kazali su nam da nisu iznenađeni negativnim procjenama stanja na tržištu jer su, kako su ustvrdili, analitičke kuće specijalizirane za brodarstvo već objavile svoja viđenja raspleta krize.

Koliko god se ukupna nosivost našeg brodovlja na svjetskoj razini ne čini velikom, stabilnost poslovanja jadranskih kompanija iznimno je važna za domaće financijsko tržište i zaposlenost.

Zbog toga poslovodstva hrvatskih brodara gotovo uglas poručuju kako će, s gubitkom ili niskom dobiti, prebroditi produljenu krizu tijekom 2012. godine, te kako su dio brodova uspjeli ranije uposliti po povoljnijim uvjetima od aktualnih.

No, sve je to daleko od vremena prije pet-šest godina, kada su se, primjerice, brodovi za prijevoz teških tereta, nosivosti oko 100 tisuća tona, upošljavali za oko 100 tisuća dolara dnevno, od čega je više od 80 posto novca ostajalo kompaniji kao čista zarada.

Danas se vozarine za istu kategoriju brodova kreću tek oko 10 tisuća dolara dnevno, pa nije teško zaključiti zbog čega je većina naših brodara na granici “minusa”.

GORDAN ZUBČIĆ

‘Dalmacija’ ponovno traži kupca

Višak novi(ji)h brodova na svjetskim morima utjecao je i na ritam prodaje starijih plovila, pa koliko god naše kompanije uspijevaju u “rezanju” neprofitabilnijih dijelova flote, sve im ne ide glatko.

Dokaz tome je brod “Petka”, izgrađen 1994. godine, za kojeg “Atlantska plovidba” iz Dubrovnika ne može naći kupca iako je brod u odličnoj “kondiciji”, kao i situacija sa zadarskim tankerom “Dalmacija” za kojeg se traži novi vlasnik nakon odustajanja dalekoistočnog kupca od gotovo sklopljenog ugovora.

Izvor : SD

[madmitch]

Mogu potvrditi, tankeri za dizel i ostale derivate stoje prazni, vlastnici maltene mole, da jih nakrcaš, samo da malo pokriju troškove. Prije par godina brez godišnjeg ugovora i svih izvoznih papira na uvid nisu ni mrdnuli, da o akreditivima i performance bondovima niti ne pričamo, danas nit ne pitaju za to, samo da bi vozili. Ako treba, sutra mogu dobiti brod u Novorusyiskem - 60K tona na sidru.

[kilezr]

 Ne odnosi se ovo samo na njih nego i na Brodogradnju. Posredno posle i na kooperantske firme koje posluju sa brodogradilištima(  proizvodnja Opreme)

[leut]

ZAGREB, 3. travnja 2012.

Predstavljen projekt informatizacije obalnog linijskog pomorskog prometa

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je predstavljen projekt  uspostave informatizacijskog sustava obalnog linijskog pomorskog prometa, čiji je cilj povećanje efikasnosti sustava i dostupnosti usluga, smanjenje troškova i efikasniji nadzor sustava linijskog pomorskog putničkog prijevoza. Cjelokupni sustav operativno će provoditi Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Sastanak na temu javnog obalnog linijskog pomorskog prometa okupio je predstavnike Jadrolinije, Agencije za obalni linijski pomorski promet, državnih i županijskih lučkih uprava te brodara.

Govoreći o planu implementacije sustava Maja Markovčić Kostalac naglasila je da se njegovim uvođenjem u pomorski promet želi poboljšati status cjelokupnog infrastrukturnog razvoja luka, čija uspostava nužno mora biti prilagođena razvijenim, ali i lukama u razvoju.

Na zahtjev brodara, a u cilju smanjenja troškova poslovanja brodara koji održavaju državne linije, razmotren je prijedlog ujednačavanja i smanjenja lučkih pristojbi na 6 posto cijene putne karte.

Pomoćnik ministra za pomorsku i unutarnju plovidbu, brodarstvo, luke i pomorsko dobro kap. Nikola Mendrila kazao je kako bi moguće smanjenje pristojbe izravno pogodilo lučke uprave koje ta sredstva koriste za obnovu i održavanje lučke infrastrukture, a od predstavnika lučkih uprava zatražio je dostavu financijskih planova za iduću godinu do kraja tekuće godine.

Na zahtjev brodara najavljeno je skoro upućivanje na Vladu prijedloga o donošenju Zakona o oružanoj pratnji na brodovima u međunarodnoj plovidbi, te izmjene Pomorskog zakonika od kojih su značajnije promjena statusa kabotaže i uvođenje obveznog osiguranja za brodare. Također, s namjerom modernizacije pomorskog prijevoza najavljena je i izmjena Zakona o obalnom linijskom pomorskom prometu.

Također, do kraja godine očekuje se donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

[Solaris]

Ovo možda nekome izgleda kao sitan problem ali nije baš tako.  

--------------------

ZADARSKI ŠKOJI NA MUKAMA

Molat, Silba, Ist: freze i pente ostale bez goriva

Pronalaženje potencijalnih ulagača u ploveće crpke za gorivo ili uvođenje posebnih mjesečnih trajektnih linija za razvoženje naftnih derivata čije bi održavanje sufinancirao Grad Zadar – mogućnosti su koja se nameću kao rješenja za oko 850 stalnih stanovnika i brojne vikendaše s otoka Molata, Silbe, Oliba, Ista i Premude koji su od sredine veljače najviše pogođeni zabranom dugogodišnje prakse unošenja kanti s gorivom na “Jadrolinijine” trajekte u zadarskoj luci.

Sezona proljetnih radova u maslinicima, vinogradima i vrtovima u punoj je snazi, a freze, motorne pile i pente treba “napojiti”, pa je u prvi plan izbio problem dopreme manjih količina goriva na udaljenije otoke koji administrativno pripadaju Gradu Zadru. Žitelji Iža, Rave, Rivnja, Sestrunja i okolnih otoka još se i uspijevaju snaći odlazeći brodicama po gorivo na benzinske postaje na susjedni Ugljan, Dugi otok ili Pašman, ali stanovnici sjevernog dijela zadarskog arhipelaga još uvijek trpe štetu, jer unatoč incijativi gradske uprave nije aktivirana ni mogućnost da se gorivo na otoke prevozi istim brodom kao i plinske boce.

U takvoj situaciji otočani traže i dodatna rješenja, poput dva spomenuta koja nam je prenio Ivo Petrović, predsjednik Mjesnog odbora (MO) Molat, ističući kako je novim mjerama dodatno otežan svakodnevni život bodula.

- Neki “mudrac” je prije nekoliko tjedana anonimno i lažno dojavio zadarskim vatrogascima da se na trajekte unose velike količine goriva u plastičnim kantama i nakon toga su krenuli problemi. Svjesni smo da je to bilo formalno zabranjeno i prije, ali su isto tako i u “Jadroliniji” znali što se radi i gorivo bi se u dogovoru s posadom smještalo na uobičajena mjesta u garaži trajekta. Sada je realno očekivati da će netko pokušati prikriti kantu u nekakvoj kutiji i time napraviti veće zlo – kaže Petrović.

Čelnik molatskog MO-a smatra kako bi se uz kvalitetnu inicijativu s otoka i od strane zadarske gradske uprave moglo privući zainteresirane poduzetnike koji bi nabavili ploveće crpke za gorivo. Budući da se taj dio sjevernodalmatinskog otočja nalazi na nautičkoj ruti između Istre i Kornata kojom tijekom sezone plovi preko 200 jahti i jedrilica dnevno, “pokretna pumpa” brzo bi se isplatila - smatra Petrović.

- Između Zadra i Malog Lošinja ne postoji nijedna benzinska postaja, a treba znati da je riječ o udaljenosti od 40 nautičkih milja ili oko 70 kilometara. Zajedno s predstavnicima ostalih otočnih mjesnih odbora nazočio sam na sastanku u gradskoj upravi gdje nam je rečeno da rade na rješavanju nastale situacije.

Nadam se da ćemo uskoro dobiti mogućnost opskrbe gorivom, jer će se u suprotnom još jedan problem prelomiti preko leđa otočana koji već muku muče s nedostatkom vode, kvalitetnom opskrbom namirnicama, zabranom ribolova... - zaključuje Ivo Petrović.
                                                                                                                                                     

Stroži nadzor u ‘Jadroliniji’

U “Jadroliniji” smo doznali kako su krajem siječnja primili dokument iz zadarske policije kojim ih se upozorava na nepravilnosti u prijevozu naftnih derivata, te zapaljivih i eksplozivnih tekućina. Uprava državnog brodara tada je od posada trajekata zatražila strožiji nadzor prtljage kako bi se onemogućilo unošenje opasnih tvari koje bi mogle ugroziti putnike i brod. No, u “Jadroliniji” napominju kako njihovi trajekti na posebnim linijama prevoze cisterne s gorivom i plinom na otoke, ali i da se na brodove tada ne ukrcavaju putnici.

Brale ‘izbačen iz igre’

Upravo uz obalu otoka Molata tijekom ljeta 2008. godine bio je usidren brod “Gaj”, ploveća crpka u vlasništvu posedarskog poduzetnika Roka Brale. Inspektori zadarske Lučke kapetanije ubrzo su mu zabranili rad zbog neposjedovanja odgovarajuće koncesije, te tehničkih i kadrovskih nedostataka na brodu.

GORDAN ZUBČIĆ,  SD

[Solaris]

VLADA ODUSTAJE OD KONTINUIRANOG NADZORA

Ribarski inspektori ostaju bez brodova

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Iako je u zatvaranju poglavlja o ribarstvu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jedan od uvjeta bio jačanje Ribarske inspekcije, čini se da hrvatska Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo poljoprivrede, odustaje od kontinuiranog nadzora ribolova.

Štoviše, tri su broda Ribarske inspekcije, od ukupno njih pet, izgrađena novcem iz fondova EU-a upravo za tu namjenu, ali Ministarstvo poljoprivrede namjerava ih ustupiti Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) jer je resornome ministarstvu ta inspekcija preskupa.

U sporazumu, koji prema našim izvorima čeka potpise, navedeno je da se brodovi Ribarske inspekcije predaju u vlasništvo MUP-u, a da će MUP pomagati Ribarskoj inspekciji tako što će za inspekciju osigurati posadu i brod. Po satu korištenja MUP će Ministarstvu poljoprivrede naplatiti 1200 kuna, što im je inače uobičajena tarifa.

Šutnja u Upravi za ribarstvo

Iako su na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljeni i Zakon o medijima, kao i Zakon o pravu na pristup informacijama, Slobodna Dalmacija nije dobila odgovor na pitanja o planovima vezanim uz ribarsku inspekciju, kao i uvjetima rada te problemima koji muče ribarske inspektore.

Odgovor ne samo da nije stigao u primjerenim rokovima, nego je sasvim izostao. Pitanje smo elektroničkom poštom uputili glasnogovorniku Ministarstva poljoprivrede te tajnici pomoćnika ministra Ljubomira Kučića, ujedno šefa Uprave za ribarstvo tog ministarstva. Na ponovljeni telefonski upit rečeno nam je da čekaju pomoćnika ministra i da će odgovor stići za koji dan, bili smo strpljivi, ali, eto, prošlo je 20-ak dana.

U međuvremenu ribarski inspektori, njih 17 na moru i kopnu, te skiperi, koji rade na ugovor o djelu, strepe za posao, a ne plaćaju im se ni prekovremeni sati ni troškovi boravka na terenu. Osim toga, poništavaju se i natječaji za već izabrane nove ribarske inspektore, što očito upućuje na to da se o jačanju Ribarske inspekcije ne misli ozbiljno.

A valja znati da je s EU-om bilo dogovoreno da se svake godine otvara pet novih radnih mjesta, pa je tako i lani bio raspisan natječaj za zapošljavanje pet novih inspektora. No, sad su poništeni. Jedan od izabranih inspektora, Hrvoje Vranko, upozorava na nedopustivo ponašanje Ministarstva poljoprivrede.

Poništeni natječaji za nove inspektore

− Izabran sam na radno mjesto ribarskog inspektora na moru, s mjestom rada u Senju. Prije rješenja, dobio sam usmenu obavijest o obvezi obavljanja zdravstvenog pregleda i dostavu potvrde o tome, što sam i učinio u zadanom roku. Početkom travnja dobio sam obavijest da se cijeli natječaj poništava zbog “novog” ustrojstva u Ministarstvu poljoprivrede – kazuje Vranko, koji je o tome tražio očitovanje ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, no dosad ga nije dobio.

O svemu je obavijestio sve relevantne institucije u RH i EU-u, kao i medije. Vranko veli da je u kontaktu s ostalim kolegama koji su dobili rješenja za radna mjesta i usuglasili su se o zajedničkom nastupu u upravnom sporu. Riječ je o tri radna mjesta za ribarske inspektore na moru u Visu, Puli i Senju, kao i dva na kopnu, u Vukovaru i Zagrebu.

− Prije nekoliko dana dobio sam službenu obavijest iz Ministarstva uprave o pokretanju upravne inspekcije, kao i upute o pravnom lijeku. Također sam dobio očitovanje iz Ureda predsjednika RH o ovom slučaju, a iz ureda su dopis uputili u Ministarstvo uprave, ministru Arsenu Bauku. Komunikacija s Ministarstvom poljoprivrede vrlo je loša, na telefone je vrlo teško dobiti nekoga od nadležnih, a e-mailom gotovo i ne komuniciraju, ili ne žele – kaže nam Hrvoje Vranko.

Istaknuti stručnjak za ribarstvo prof. dr. sc. Alen Soldo, sa Sveučilišnog studijskog centra za studije mora u Splitu i član Euromediteranskog foruma, ističe da mu predaja brodova Ribarske inspekcije MUP-u u ovo vrijeme više nalikuje na prvotravanjsku šalu nego na stvarnu ideju koju netko može uopće uzeti u ozbiljno razmatranje.

− Prethodna ribarska administracija baš se i ne može pohvaliti s puno pametnih poteza, ali nabava brodova za Ribarsku inspekciju svakako spada u pozitivne pomake. Svima koji nešto znaju o ribarstvu jasno je da Pomorska policija, uza sve svoje ostale obveze, nema mogućnosti za kvalitetan inspekcijski nadzor ribara i ribolovaca na moru, jer samo ribarski inspektori, opremljeni vlastitim plovilima, mogu poboljšati ribarski red na moru.

Hrvatske obveze prema EU-u

Navedeni razlog predaje ribarskih brodova zbog nedostatka novca u resornome Ministarstvu poljoprivrede smiješan mi je, jer to onda podrazumijeva da MUP, koji prima brodove, ima višak novca, a u krajnjem slučaju znamo da oba ministarstva primaju novac iz iste blagajne – komentira dr. sc. Soldo.

Dodaje da je puno problematičnija činjenica kako ovakva nerazumna ideja, koja je u potpunoj suprotnosti sa stručnim načelima, zbog više razloga može imati ozbiljne posljedice za naš odnos prema Europskoj uniji.

− Koliko mi je poznato, brodovi Ribarske inspekcije izgrađeni su namjenskim novcem EU-a u sklopu programa PHARE, pa ne razumijem kako se namjerava objasniti Europskoj komisiji da se sada ti brodovi predaju MUP-u, kojemu Ribarska inspekcija zasigurno nije prioritet. Nadalje, Hrvatska se obvezala da će u pretpristupnom razdoblju poboljšati rad Ribarske inspekcije, i to zapošljavanjem novih ribarskih inspektora te nabavom novih inspekcijskih plovila, pa je jasno da je trenutačna namjera Ministarstva poljoprivrede u potpunoj suprotnosti s preuzetim obvezama.

- Također, Maria Damanaki, povjerenica EU-a za ribarstvo, nedavno je izjavila da je poboljšanje Ribarske inspekcije ključno za implementaciju Zajedničke ribarske politike EU-a. Slično mišljenje ima i Komitet za ribarstvo Europskog parlamenta, koji je zatražio jačanje izravne inspekcije na moru, a ujedno i sankcije za zemlje članice koje se ne budu pridržavale takve politike. S obzirom na sve navedeno, ne bih se volio naći u koži hrvatskih predstavnika kad budu morali pred tijelima EU-a objašnjavati smislenost takve odluke – ističe prof. Soldo.

LJUBICA VUKO, SD

[Solaris]

ZATOČENI U JEMENU I TOGU

Sedam hrvatskih pomoraca ne može doći kući: Osam mjeseci žive u užasnim uvjetima!

Brod "Katrina" šibenske tvrtke Brodarstvo d.o.o. arestiran je u Jemenu osam mjeseci, a petorica hrvatskih pomoraca od tada žive na brodu u vrlo lošim uvjetima, potvrdili su danas iz Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH).

Tajnik SPH Predrag Brazzoduro kazao je da je brod arestiran zbog dugova, a da posada među kojima su petorica pomoraca iz Hrvatske, nije primila šest plaća, zbog čega su i ostali na brodu, nadajući se da će im plaće ipak biti isplaćene.

Sindikat im može pomoći financijskom potporom, primjerice sa kartama za povratak kući, ali im nije uspio osigurati pravnu pomoć u Jemenu, radi zaštite njihovih interesa, rekao je.

Po riječima Brazzodura, još se dvojica hrvatskih pomoraca nalaze na drugom arestiranom brodu iste šibenske tvrtke. Brod "Verzina" arestiran je u Togu također više mjeseci, a ostatak posade ga je napustio.

Dvojica pomoraca iz Hrvatske trebala su se vratiti ovoga tjedna, sindikat im je kupio karte za povratak, ali su pomorci ostali bez putovnica i drugih isprava, koje su im oduzele lučke vlasti, uz obrazloženje da brod ne smije biti bez posade i da brodar mora osigurati njihovu zamjenu.

Na rješavanju problema i vraćanju isprava pomorcima radi i naše ministarstvo vanjskih poslova, rekao je Brazzoduro.

Brazzoduro je još rekao da svim pomorcima savjetuje da kašnjenje prve plaće odmah jave sindikatu, a da nakon kašnjenja dviju plaća za redom napuste brod. Dodao je da je razumljiv strah pomoraca od gubitka posla, ali i da je posao koji nije plaćen bolje izgubiti.

   JL

[duje]

Katina