Vijesti s mora i kraja

[Solaris]

Međunarodni brodar "Blue Line" traži pomoć hrvatske Vlade zbog linije Split-Ancona.

Vodstvo međunarodne brodarske kompanije Blue Line, koja je registrirana u Panami i s dva trajekta prometuje na liniji Split-Ancona, na današnjoj je konferenciji za novinare zatražilo pomoć hrvatske Vlade kako bi se tu tvrtku, koja plaća usluge peljarenja pri uplovljavanju i isplovljavanju iz splitske Trajektne luke, tretiralo na jednak način kao i Jadroliniju koja ne rabi usluge peljarenja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Blue Line javno apelira na novu Vladu RH i ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišu Hajdaša Dončiča da omoguće ravnopravan položaj svih brodara na međunarodnoj liniji Split-Ancona. Najteži uteg poslovanja brodara je monopolistički položaj privatne tvrtke Split Pilot d.o.o., kojoj su dosadašanji ministri, pretpostavljamo iz osobnih interesa, osim monopola osigurali i višemilijunske prihode za usluge peljarenja brodova u splitskoj luci, navodi se u priopćenju podijeljenom novinarima.

Pritom navode kako su cijene usluga peljarenja u splitskoj trajektnoj luci dvostruko veće nego u Italiji.

"Za 500-tinjak isplovljavanja tijekom jedne godine brodar (Blue Line) plati 100.000 eura više nego u Italiji. Kada se u obzir uzme da Blue Line već 19 godina plovi na liniji Hrvatska - Italija, evidentno je da smo splitsku peljarsku službu preplatili za gotovo dva milijuna eura", ističe se u priopćenju.

Direktor kompanije Blue Line Henry Jorgensen, na upite novinara, naveo kako Blue Line godišnje za usluge pilota za peljarenje u splitskoj trajektnoj luci plati 220.000 eura, a hrvatski brodar Jadrolinija ne plaća ništa.

Pojasnio je kako se pretpostavlja da zapovjednici Jadrolinijinih brodova poznaju splitsku trajektnu luku te nemaju potrebe koristiti usluge pilota za peljarenje. Naglasio je kako i zapovjednici trajekata Blue Line također poznaju splitsku trajektnu luku te nemaju potrebe koristiti usluge pilota za peljarenje od samo desetak minuta pri uplovljavanju ili isplovljavanju.

Osim toga u Italiji se naplaćuje samo ulaz u luku, a ne i isplovljavanje, a u luci Ancona postoji mogućnost da kapetan broda dobije certifikat nakon 20-ak uplovljavanja, dodao je.

Naveo je kako je Blue Line za trajekte na liniji Split-Ancona investirao 15 miljuna eura te da je njima prošle godine prevezeno više od 200.000 putnika i oko 30.000 vozila. Na njegovim je brodovima zaposleno oko 40 Hrvata.

Kapetan na trajektima Blue Line na liniji Split Ancona Davor Begović kazao je kako veće 15 godina plovi na toj liniji i da godišnje ima oko 300 uplovljavanja u splitsku trajektnu luku i poznaje tehniku upravljanja brodova te mu nisu potrebni piloti za peljarenje.

  SD

[duje]

"Porez plačam državi koju volim"

Uvjren sam da, ako bi bili brodovi registrirani u HR (plovili pod zastavom Hrvatske), pilota nebi trebali.

[croships]

A na toj konferenciji nije spomenuto da su:
1)dozvolu za plovidbeni red dobili na ''lipe oći'' jer jedan brod je već plovio, ali drugi brod još uvijek nije bio kupljen.
2)svi brodovi su pod zastavom Paname, znači podliježu peljarenju
3)brodar plaća poreze svima, ali definitivno ne RH
4)plovili u kabotaži za Stari Grad i ja mislim Vis iako su znali da kabotažu na tim prugama ima pravo obavljat samo Jadrolinija ....

[Solaris]

Evo je izgleda ovaj brodić doveden u red, već smo ga spominjali > ovdje <

----------------

‘Sv. Salvestar’ plovit će uskoro na ruti za Biševo

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Do sredine svibnja u Komižu bi trebao uploviti putnički brod “Sv. Salvestar” i preuzeti državnu liniju 612 Komiža-Biševo-Komiža od dotrajalog drvenog broda “Pruga Biševo”, izvijestio je komiške gradske vijećnike Pjerino Ivčević, predsjednik Nadzornog odbora Nautičkog centra “Komiža”, i sam gradski vijećnik.

O trošku izvođača uklonjeni su svi nedostaci na brodu uočeni tijekom pokusne plovidbe u rujnu 2011. od Splita, preko Biševa do Komiže, zbog čega je naručitelj, komiški Nautički centar, vratio brod izvođaču radova, brodogradilištu “Poseidon” u marini Kaštela.

Kako doznajemo, “Sv. Salvestar” ovih je dana porinut u more, obavljena je pokusna vožnja u nazočnosti članova posade, predstavnika izvođača i naručitelja, tijekom koje se pokazalo da je brod vrlo upravljiv, da pogonski stroj postiže plovidbeni broj okretaja, te da je i trim broda zadovoljavajući.

Čeka se još da Hrvatski registar brodova (HRB) obavi provjeru nagiba i izračun trima i stabiliteta broda, te za to izda potrebnu dokumentaciju kako bi se i službeno obavila primopredaja broda između komiškog Nautičkog centra i brodogradilišta “Poseidon”, a brod “Sv. Salvestar” nakon tri godine i četiri mjeseca od svečanog postavljanja kobilice konačno zaplovio.

Novac za izgradnju broda, vrijednog 2,6 milijuna kuna, osigurao je najvećim dijelom komiški Nautički centar, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Grada Komiže, kreditnim sredstvima poslovne banke, te manjim dijelom iz poticaja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH (600.000 kuna nepovratnih sredstava i 85.000 kuna poticaja za gradnju trupa broda).

Brod “Sveti Salvestar” dug je oko 15 metara, širok 4,7, visine 1,5 metara, kapaciteta 56 putnika. Ima dva člana posade, a zahvaljujući glavnom motoru snage 214 kilovata postizat će prosječnu brzinu od 8,5 (maksimalna 11) milja na sat.

BOGOLJUB MITRAKOVIĆ    SD

[ML]

Ružno pače.
Ima lijepih tradicjonalnih brodskih linija koje pripadaju ovom podneblju, pljene lijepotom, a i sami su turistička atrakcija, zašto onda uvođenje ovakvih linija?

[Gazda]

A na toj konferenciji nije spomenuto da su:
2)svi brodovi su pod zastavom Paname, znači podliježu peljarenju

Upravo tako.Da plove pod HR zastavom nebi imali takvih problema...

[Solaris]

SKROMNE IM SUBVENCIJE

‘Jadroliniju’ ne zanimaju Lastovo i Ugljan?

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tri kompanije, “Jadrolinija”, “Linijska nacionalna plovidba” (LNP) iz Splita i “Rapska plovidba”, dostavile su ukupno 23 ponude u sklopu prvog velikog koncesijskog natječaja za održavanje 24 trajektne pruge na Jadranu koji je jesenas raspisala Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Već na prvi pogled iznenađuje činjenica da nijedan brodar nije pokazao zanimanje za plovidbu između Zadra i Preka na Ugljanu, jednom od najisplativijih pravaca, te za cjelogodišnju liniju Split−Vela Luka−Lastovo i sezonsku Vela Luka−Lastovo.

Takav rasplet javnog nadmetanja neće ugroziti putnike, jer će “Jadrolinijini” brodovi i dalje ploviti na tim prugama, dok bi se novi natječaji za potencijalne koncesionare, kako neslužbeno doznajemo, mogli raspisati nakon završetka turističke sezone.

Naši izvori tvrde da državna kompanija nije dostavila svoje ponude jer su sigurni da neće imati konkurenciju ni na ponovljenom natječaju, ali još više zbog nezadovoljstva visinom godišnje subvencije koja za cjelogodišnju i sezonsku liniju prema Veloj Luci i Lastovu može ukupno iznositi najviše 38,9 milijuna kuna.

Za razliku od dalmatinskog područja, gdje se nisu natjecali za tri pruge gdje sada rade, čelnici “Jadrolinije” dostavili su ponudu i za trajektnu liniju između Jablanca i Mišnjaka na Rabu, na kojoj od uspostavljanja te veze 1963. godine plove brodovi “Rapske plovidbe”, koja je očekivano zainteresirana i za nastavak održavanja te morske veze.

Inače, nacionalni putnički brodar prijavio se za ukupno 20 linija na kojima i sada plove brodovi bijele flote, dok se LNP natječe za tri pruge koje održavaju upravo “Jadrolinijini” trajekti. Riječ je o relaciji Šibenik−Zlarin−Kaprije−Žirje, liniji od Dubrovnika do Suđurđa na Šipanu, te između Prapratna na Pelješcu i Sobre na Mljetu.

Sada su na potezu stručna povjerenstva za svaku liniju koja bi odluku o budućim koncesionarima morala objaviti do početka srpnja. Nakon toga bi se trebali potpisati ugovori s izabranim brodarima koji će vrijediti do kraja 2016. godine, a potom će na novom natječaju prvi put moći ravnopravno sudjelovati i svi zainteresirane kompanije iz država članica Europske unije.

GORDAN ZUBČIĆ,  SD

[duje]

"Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

12.05.2012.

KALVARIJA BEZ KRAJA

Pomorci ostali zatočeni u Jemenu i Togou
 
I dalje je, na žalost, neizvjesno kada će se završiti višemjesečna drama posada brodova „Katina“ i „Verzina“ šibenskog Brodarstva koji su od 1. rujna prošle godine u svojevrsnom „zarobljeništvu“ u jemenskoj luci Hodeidah, odnosno u luci Lomo u Togou.

Kalvarija pomoraca na brodu „Katina“, na čelu s kapetanom Davorom Brozičevićem iz Rijeke, među kojima su i Hrvati Branko Mičetić, Giovani Senčić, Vlado Podobnik i Denis Malnar, te dvojice Hrvata, Gorana Stepanovića i Ante Zore, kapetana i upravitelja broda „Verzina“u Togou se nastavlja unatoč javnim obećanjima Vitomira Jurage, vlasnika šibenske tvrtke Brodarstvo, u čijem su vlasništvu spomenuti brodovi, da je na pomolu rješenje i sretan povratak pomoraca u domovinu. -U proteklih osam mjeseci Juraga se nadavao obećanja, ali od toga ništa nije ispunio.

Niti im je, kako je vama javno obećao, isplaćena jedna od više zaostalih plaća, niti su se pomorci vratili svojim kućama. U posljednjih 14-tak dana nisam uspio s njim razgovarati, ali smo razmijenili više poruka. Vjerujući da će ih moći izvući iz Togoa, za Stepanovića i Zoru Sindikat pomoraca Hrvatske je kupio zrakoplovne karte, ali ih ne puštaju tamošnje lučke vlasti jer ih nema tko zamijeniti na brodu. Već smo jednom morali mijenjati termin leta, a posljednji je bio za 22 sata u četvrtak.

Na žalost, ni taj let nije iskorišten, pa smo do sada u dva navrata morali na 24 tisuće kuna, koliko stoji karta, morali doplaćivati po 1700 kuna zbog promjene termina. Kako ni ovaj posljednji termin nije iskorišten, nećemo više ugovarati novi dok se situacija potpuno ne razriješi, kazao nam je Predrag Brazzoduro, tajnik SHP-a. Jedina utješna stvar u ovom trenutku je, kaže Brazzoduro, da pomorci nisu ni žedni, ni gladni.

Novi kupac

-Navodno se pojavio novi kupac brodova koji je zatočenim pomorcima za narednih sedam dana osigurao hranu, vodu i gorivo za rad pomoćnog motora. Na žalost, u najboljem slučaju, kupoprodaja brodova bi se mogla okončati za mjesec dana, kaže Brazzoduro. Inače, on ne vidi razlog zašto pomorci Katine sve ove mjesece ne žele napustiti brod dok im se ne isplate plaće. -Bili na brodu ili ne, nema nikakve garancije da će dobiti plaće.

Pogreška je što vlasnici brodova uopće zadržavaju posadu na tako „zarobljenim“ brodovima. Čim se pojavi problem, a ne riješi se u roku sedam dana, treba iskrcati teret i posadu, te tako izbjeći, i za vlasnika, i za posadu, ovu mučnu situaciju i kalvariju, smatra Predrag Brazzoduro.

[leut]

ZAGREB, 27.04.2012.

Vlada: Ukrcaj naoružane pratnje na hrvatske brodove zbog zaštite od pirata

Vlada je na današnjoj sjednici uputila u saborsku proceduru konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka kojim se stvara pravni temelj za ukrcaj naoružane pratnje na brodove hrvatske državne pripadnosti.

Zbog sve učestalijih napada pirata na trgovačke brodove, posebice u području Adenskog zaljeva, sjevernog i zapadnog dijela Indijskog oceana, te informacija o efikasnosti ukrcaja naoružane pratnje na brodove, bilo je potrebno razmotriti usvajanje odgovarajućih izmjena u hrvatskom zakonodavstvu u skladu sa smjernicama i preporukama Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

Prema podacima IMO-a,  tijekom 2011. registrirano je 266 piratskih napada i oružanih pljački brodova, te 270 pokušaja. Prema dostupnim podacima, nijedan brod s ukrcanom naoružanom pratnjom još nije otet.

Naoružana pratnja najčešće se ukrcava u lukama prije ulaska u zonu povećanog rizika, a iskrcava se po isplovljavanju iz takve zone.

Valja naglasiti da je ovo tek jedna od mjera, točnije posljednja u nizu preventivnih mjera, koje temeljem procjene rizika brodar poduzima radi sprečavanja napada pirata. Pri tome, posebno valja voditi računa o pravima pomoraca, što je također uređeno ovim zakonskim prijedlogom.

Slična zakonska rješenja već su uvedena u nekim zemljama EU (Velika Britanija, Grčka, Danska), Norveška (van EU), a u nekim zemljama se razmatra ili je u izradi odgovarajući propis (Nizozemska, Italija).

Zakonskim prijedlogom se uređuju i pitanja vezano za identifikacijske iskaznice za osobe i vozila koji obavljaju određenu djelatnost ili se stalno ili povremeno zadržavaju na području luke.

Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

[Solaris]

TRAŽILI IH CIJELU NOĆ
Trojica ronioca pronađeni pothlađeni jutros kod rta Jelinak - u avanturu krenuli bez dozvole i neregistriranim brodom.

Trojica prijatelja iz Primorskog Doca zadala su svojim nestankom velike brige roditeljima i prijateljima te splitskoj policiji. Njih trojicu, i to Josipa B. (22),Blaža K. i Duju M. je u ponedjeljak oko sedam sati ujutro na rtu Jelinak pronašla posada službenog policijskog plovila Sveti Dujam dok su u ronilačkim odjelima, poprilično pothlađeni i dezorjentirani doslovce "čamili na pustoj hridi".

Mladiću su iz Doca krenuli u subotu oko 11 sati u smjeru Trogira,a svojima su rekli da se idu malo zabaviti i roniti u trogirskom akvatoriju. Na put su krenuli teretnim vozilom marke opel, a na trajleru-prikolici nalazio se i njihov plastični brod dužine oko tri metra i vanbrodski motor tomos.

No kako se do deset minuta prije ponoći nisu nikome javili ,niti je itko od njihovih prijatelja znao što je s njima, roditelji trojice mladića su alarmirali policiju prijavivši nestanak. Odmah po dojavi obavljen je obilazak ceste od Planog do Labina a pročešljana je i obala uz Divulje do Kaštela,ali bez rezultata.

Policijski brod Sveti Dujam isplovio je zbog nevremena tek u ponedjeljak ujutro oko pet sati i već za dva sat uspio pronaći izgubljene mladiće.

Oni su svojim neregistriranim brodom i bez ikakvih dozvola za ronjenje nekako došli od Trogira gdje su isplovili do rta Jelinak, ali je problem nastao kada se brodić okrenuo i potopio.

Mladići su nekako doplivali do obale, a šta se sve događalo, zašto je brod potonuo još nitko ne zna.

Policija još nije sitgla razgovarati sa mladićima koji su odmah po dolasku na kopno hospitalizirani radi pothlađenosti.


MARKO DIDIĆ  SD