PALUBA
March 29, 2024, 02:57:14 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 178395 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #45 on: November 09, 2011, 09:07:04 pm »

Malo ću uteć o OT ali ipak, štaću taki' san.

Davno dok san često čita knjige došlo mi je do ruke par romana SF tematike.
Mislim da se kompletna serija zove Zadužbina ili sl. ali nije ni važno.

E sad priča, ha šta može biti, nekakvi među galaktički sukobi bla. bla.

I tako jedna mala planeta kao očekuje pomoć carstva, dolazi carski izaslanik svi političari i ostali nametnici prisustvuju dočeku.
Carski izaslanik par dana obilazi sve i svašta, priča priče dribla ljevom, desnom sve bajno.
Ali domaćini kao domaćini opečeni tima pričama snimaju sve njegove izjave, i kad on ode ubace to u komp. da on analizira šta je veleuvaženi rekao.

Komp. ka komp. glup u startu reče istinu : "nije rekao ništa".

Dobar si Hurundi  Wink

poz.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #46 on: November 14, 2011, 01:33:08 pm »

Da se malo nadovežem na Hrundievo razmišljanje, priložit ću jedan članak iz "Privrednog vijesnika" u kojem o ovoj tematici govore vodeći ljudi naših brodara.

14. listopada 2011.

Linijski brodari spremni dočekuju inozemnu konkurenciju

Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja. Od početka 2016. godine na natječajima će moći sudjelovati i strani linijski brodari, ali hrvatski brodari smatraju da mogu konkurirati, jer imaju brodove i pomorce, a i upitno je žele li europski brodari ući na naše tržište


Sustavom javnog linijskog prometa obuhvaćena su 43 hrvatska otoka. Sustav čine 53 državne linije - 27 trajektnih, 16 brzobrodskih i 10 klasičnih brodskih linija. Temeljem koncesijskih ugovora održava se trenutačno 19 linija, od kojih najviše, ukupno 10, održava nacionalni brodar Jadrolinija iz Rijeke, a po tri linije Linijska nacionalna plovidba iz Splita i G&V Line iz Dubrovnika. Ostale linije održavaju se bez koncesijskih ugovora pa je u tijeku postupak koncesioniranja većine tih linija. To je sada glavna zadaća Agencije za obalni linijski pomorski promet. U javnom linijskom prometu plovi ukupno 76 brodova, od kojih je 50 u vlasništvu nacionalnoga brodara, Jadrolinije, koja u svojoj floti ima četiri velika putnička trajekta za dužobalnu i međunarodne linije, 33 trajekta u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i četiri klasična broda, ukupnog kapaciteta 3808 vozila i 27.220 putnika. Slijedi Linijska nacionalna plovidba iz Splita sa šest brodova i Rapska plovidba s četiri broda, te ostali brodari.

Liberalizacija tržišta

Linijski brodari bit će do 2016. godine izuzeti iz strogih propisa Europske unije o zaštiti tržišnog natjecanja, priopćila je Europska komisija. Tako će na natječajima od početka 2016. godine moći sudjelovati i strani linijski brodari što bi umnogome moglo ugroziti poslovanje domaćih tvrtki. Zato je ključno pitanje pripremaju li se i kako naši linijski brodari za dolazak ozbiljnije konkurencije iz inozemstva te u čemu su konkurentni u odnosu na moćne brodare iz Italije, Grčke, Španjolske...

Rapska plovidba održava trajektnu liniju Jablanac-Mišnjak od 1963. godine. Prosječna starost njena četiri trajekta je devet godina.

“Smatramo da možemo konkurirati europskim linijskim brodarima jer imamo brodove i pomorce, a jedna od naših prednosti je to što na brodovima plove domaći ljudi, otočani. Uz to, tvrtka je u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Naš osnovni problem je poslovanje izrazito sezonskog karaktera. U dva sezonska mjeseca ostvari se preko 50 posto ukupnog prihoda pa je godišnja iskorištenost kapaciteta mala, a održavanje hladnog pogona skupo”, istaknuo je Dragan Andrić, direktor Rapske plovidbe iz Raba.

Kupnjom još jednog trajekta Rapska plovidba planira daljnje pomlađivanje i povećanje kapaciteta flote. “Osim obučenih pomoraca i modernih brodova, za odvijanje trajektnog prometa potrebne su odgovarajuće opremljene trajektne luke kojima gospodare lučke uprave. Stoga je nužno da one u svojim planovima prate planove brodara”, ističe Andrić. Rapska plovidba se, prema njegovim riječima, ne namjerava javiti na natječaj izvan linije koju već održava, a ne namjerava se natjecati ni na tržištu drugih zemalja.

Vrijeme je za mlađe

Prosječna starost brodova iz flote Linijske nacionalne plovidbe je oko 30 godina. U skorijoj budućnosti planiraju kupnju novih brodova, mlađe generacije, ponajprije zbog konkurentnosti, ali i radi sudjelovanja na budućim natječajima za trajektne i brzobrodske linije.

Linijska nacionalna plovidba u prošloj godini prevezla je oko 202.000 putnika i oko 27.000 vozila. Do kraja kolovoza ove godine prevezla je oko 200.000 putnika i 30.000 vozila. Riječ je o povećanju broja putnika od 28 posto i 37 posto vozila.

“S obzirom na to da je Linijska nacionalna plovidba prisutna gotovo 15 godina u obalnom linijskom pomorskom prijevozu, te da kontinuirano ulaže u razvoj tvrtke, obuku pomoraca i obnovu flote, neupitan je naš konkurentan položaj u odnosu na europske linijske brodare. Osnovna prednost Linijske nacionalne plovidbe je dugogodišnje iskustvo u obalnom pomorskom linijskom prometu, ali i profesionalan upravljački i pomorski kadar koji je u prvom redu servis putnicima na linijama na kojima plove naši brodovi. Zato se planiramo javiti na natječaj za održavanje još više linija, a očekujemo ravnopravne uvjete za sve brodare, bez pogodovanja bilo kome, a posebno državnom brodaru koji je ionako u financijskoj i tehničkoj prednosti u odnosu na privatne brodare”, istaknula je Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plovidbe.

Proces raspisivanja natječaja je u tijeku. Tako je 22. kolovoza 2011. raspisan natječaj za koncesije na četiri klasične brodske linije (415 Vrgada-Pakoštane-Biograd, 505 Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik, 614 Orebić-Korčula i 807 Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik). Od 21. rujna 2011. raspisan je natječaj za brzobrodsku liniju 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik, koju je do raskida ugovora održavao brodar Ivante iz Zlarina. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za trajektne linije na Jadranu.

Rast prometa

Pri raspisivanju tih natječaja potrebno je imati na umu da je tijekom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatska strana izborila odgodu pristupa stranih brodara u sustav javnog obalnog linijskog pomorskog prometa do konca 2016. godine. Točnije, u skladu s usvojenim amandmanima na Direktivu EU 3577/92, svi ugovori o koncesijama vrijede do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će se raspisati novi natječaji na kojima će moći sudjelovati zainteresirani brodari iz zemalja EU-a.

U javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu prvu polovinu 2011. godine obilježio je zamjetan rast prometa i na trajektnim i na brodskim, a posebno na brzobrodskim linijama. Prema podacima koje je obradila Agencija za obalni linijski pomorski promet, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine ukupno je prevezeno više od četiri milijuna putnika i gotovo milijun vozila. Točnije, putnika je bilo 4.120.286 ili 3,2 posto više nego u prvih šest mjeseci 2010. godine, a vozila 982.522 ili čak 4,6 posto više.

Osobito je impresivan rast prometa na 14 državnih brzobrodskih linija na kojima je prevezen 431.601 putnik što je 47.587 osoba ili 12,5 posto više nego lani. U ukupnom prometu i putnika i vozila u prvoj polovini 2011. godine Jadrolinija sudjeluje sa 89 posto.

Promet prošle godine

Na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama između kopna i hrvatskih otoka u 2010. godini prevezeno je 11.148.412 putnika i 2.747.363 vozila, što je neznatno manje nego godinu prije. Promet putnika je bio slabiji za 1,3 posto, a vozila za dva posto u odnosu na 2009. godinu. Podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet pokazuju da je to smanjenje bilo posljedica pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama, dok je i na brzobrodskim i na klasičnim brodskim linijama putnika bilo više nego u 2009. godini. Na 26 trajektnih linija prevezen je 9.212.891 putnik i 2.747.363 vozila, što je 2,1 posto putnika i dva posto vozila manje nego u 2009. godini. Dvije su linije i dalje uvjerljivo najprometnije na Jadranu - po broju vozila Split-Supetar sa 314.200 vozila, a po broju putnika Zadar-Preko na kojoj je prevezeno 1.657.065 osoba.

Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinija, Rijeka: Pitanje je mogu li inozemni brodari kod nas održivo poslovati

Kolika je prosječna starost Jadrolinijine flote i koji su vaši planovi za pomlađivanje?

- Jadrolinija raspolaže sa 50 brodova prosječne starosti 24,8 godina. U posljednjih sedam godina Jadrolinija je znatno pomladila svoju flotu, i to s osam novih trajekata izgrađenih u našim brodogradilištima te tri trajekta mlađa od pet godina nabavljena u inozemstvu. Jadrolinija i dalje nastoji poboljšati kvalitetu svoje flote te planira nabaviti jedan brod za međunarodnu liniju, a time bi se znatno povećala i uzdužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, te tri trajekta kapaciteta između 100 i 150 vozila za najfrekventnije trajektne linije. Međutim, želje su jedno, a mogućnosti drugo. Uvelike ovisimo o raspoloživim sredstvima te o natječaju o dodjeli koncesija koji će uskoro biti raspisan.

Kakva je bila ovogodišnja sezona?
- Do 31. kolovoza 2011. brodovima Jadrolinije prevezena su 7.470.952 putnika što je 1,6 posto više nego lani, te 1.888.266 vozila ili dva posto više nego lani. Budući da je promet u mjesecu rujnu ove godine bio znatno veći nego prošle, do konca godine očekujemo da ćemo prevesti 9.889.000 putnika i 2.478.000 vozila, ili 2,5 posto više nego prošle godine. Ovogodišnjom smo sezonom vrlo zadovoljni, ali i nismo iznenađeni. Sve prognoze do 15. kolovoza su ostvarene, a nakon toga promet je i pojačan.

Može li Jadrolinija biti konkurentna europskim linijskim brodarima kada uđu na naše tržište? Planirate li vi izlazak na druga tržišta?
- Pitanje je hoće li i žele li europski brodari ući na naše tržište. Baš nema puno primjera u Europi da strani brodari održavaju kabotažu. Pogotovo ne u uvjetima gdje je velika većina linija nerentabilna i za čije održavanje država izdvaja sredstva iz proračuna, a koja su iz godine u godinu sve manja. Jadrolinija apsolutno može konkurirati gotovo svim europskim brodarima. Mi smo još uvijek tvrtka u vlasništvu države, pa odluku o tome hoće li konkurirati na stranom tržištu može donijeti samo vlasnik.

Koje su prednosti Jadrolinije u odnosu na druge brodare?
- Osim tradicije, znanja i iskustva, najveće prednosti Jadrolinije u odnosu na domaće i strane brodare je vlastiti školovani i odlično obučeni kadar te visoka kvaliteta flote čije je održavanje iznad europske razine.

Što očekujete od najnovijih natječaja koje raspisuje Agencija za obalni linijski promet?
- Najnoviji natječaji mogu biti dobro polazište za stjecanje iskustava svih uključenih u ovu djelatnost, te pokazatelj spremnosti brodara za tržišnu utakmicu. (J.V.)

Autor: Jozo Vrdoljak
Izvor: http://www.privredni.hr/
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #47 on: November 14, 2011, 01:38:26 pm »

SPLIT, 11. studenoga 2011.

Mediteranska i dalje na liniji Orebić-Korčula

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Putnički brodovi 'Lovor' i 'Tamaris' i dalje će ploviti na državnoj brodskoj liniji 614 Orebić-Korčula. Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule službeno je izvjestila Agenciju za obalni linijski pomorski promet da su stvoreni uvjeti za nastavak održavanja linije koju ponajviše koriste učenici i radnici s Pelješca.
Nakon najave Mediteranske plovidbe o obustavi plovidbe na liniji 614, Agencija je, sukladno odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, poduzela mjere za nastavak prometa. Raspisan je žurni pozivni natječaj na koji je do utvrđenoga roka, 8. studenoga 2011., pristiglo pet ponuda, koje su otvorene u četvrtak 10. studenoga. Članovi stručnoga povjerenstva su nakon detaljnoga razmatranja ustvrdili kako nijedna ponuda ne ispunjava tražene uvjete.

Izvor: www.agencija-zolpp.hr


* Lovor_2_v.jpg (61.49 KB, 400x234 - viewed 506 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #48 on: November 19, 2011, 03:08:38 pm »

ZAGREB, 8. studenog 2011.

Kružnih putovanja u devet mjeseci manje, putnika više

Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u prvih devet mjeseci ove godine bilo je 1,3 posto manje nego u nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, ali su ti brodovi u Hrvatskoj boravili 64 dana više te doveli 3,2 posto više putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je kružnih putovanja stranih brodova u prvih devet mjeseci ove godine bilo 663, putnika na njima 900.859, a ukupno su u Hrvatskoj boravili 1.349 dana.

Od ukupnog broja kružnih putovanja najviše je brodova, 70,3 posto, svoj prvi ulazak evidentiralo u lukama Dubrovačko-neretvanske županije.

Luke Splitsko-dalmatinske županije bile su luke prvog ulaska za 14,2 posto stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, a preostalih 15,5 posto stranih brodova svoj prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske evidentiralo je u četiri županije - Zadarskoj (7,5 posto), Šibensko-kninskoj (4,1 posto), Istarskoj (3,5 posto) i Primorsko-goranskoj (0,4 posto).

Prema zastavi broda u devet mjeseci ove godine u Hrvatsku je najviše brodova, 179, bilo sa zastavom Bahama, a slijede Malta pod čijom je zastavom bio 121 brod te Italija s 83 broda. Pod zastavom Paname bilo je 70 brodova, 43 iz Portugala, 38 s Bermuda, a 32 iz Francuske.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, samo u rujnu zabilježeno je 137 kružnih putovanja stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, što je 9,6 posto više nego u rujnu lani. Na tim je brodovima bilo 174.710 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 261 dan, što je u odnosu na rujan prošle godine 13,3 posto više putnika, a 11,1 posto više dana boravka. (Hina)

Izvor: www.mmpi.hr
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #49 on: November 19, 2011, 03:11:46 pm »

RIJEKA , 8. studenog 2011.

O projektu Delte i Porto Baroša

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Otvoreni dani Lučke uprave Rijeka, na kojima će biti održane prezentacije i rasprave o prenamjeni lučkih područja Delte i Porto Baroša u javno-komercijalne prostore uz more, održavaju se danas i sutra u riječkom Hotelu Bonavia. Delta i Porto Baroš nalaze se na pomorskom dobru kojim upravlja Lučka uprava Rijeka.

Lučka uprava na projektu prenamjene lučkih područja surađuje s Gradom Rijekom i međunarodnim stručnjacima za lučki urbani razvoj, suvremenu arhitekturu i prenamjenu lučkih obalnih područja u urbane sadržaje.

Cilj projekta je da se sadašnje lučke aktivnosti, prije svega manipulacija komadnim generalnim teretom, izmjeste na drugu lokaciju, a područje Delte i Porto Baroša razvije u urbano rezidencijsko, komercijalno i rekreacijsko središte grada.

Uskoro će početi izrada natječajne dokumentacije za međunarodni javni natječaj kojim će s dodijeliti koncesija i odabrati ulagač za Deltu i Porto Baroš, a na Otvorenim danima nastojat će se pronaći odgovori na pitanja u vezi s razvojem tog područja koja se odnose na infrastrukturu, urbanistička rješenja, pravna pitanja, a koja će zanimati potencijalne ulagače.

Prema podacima sa skupa, vrijednost projekta prenamjene Delte i Porto Baroša procjenjuje se na najmanje 200 milijuna eura.

Projekt prenamjene lučkih područja sastavni je dio Rijeka Gateway projekta modernizacije i unapređenja riječke luke koji, među ostalim, predviđa proširenje kontejnerskog terminala Brajdica i izgradnju novog terminala na Zagrebačkoj obali. (Hina)

Izvor: www.mmpi.hr


* b delta i PB RI_11.jpg (32.95 KB, 300x199 - viewed 417 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #50 on: November 23, 2011, 05:00:56 pm »

SPLIT, 23. studenog 2011.

Šest ponuda za liniju do Kaprija i Žirja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na natječaj za dobivanje koncesije na državnoj brzobrodskoj liniji 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik prispjelo je ukupno šest ponuda četiriju hrvatskih brodara: po dvije Linijske nacionalne plovidbe d.d. iz Splita i tvrtke G. & V. Line d.o.o. iz Dubrovnika, te po jedna T.U.O. Mankul iz Zadra i T.U.O. Šango iz Privlake. U nazočnosti članova stručnoga povjerenstva i predstavnika brodara, ponude su otvorene u srijedu 23. studenoga 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu.
Stručno povjerenstvo će ponude pregledati, ocijeniti i zapisnički konstatirati rezultate, a odluka o odabiru najpovoljnijega ponuditelja donijet će se u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.
Natječaj za davanje koncesije za liniju do Kaprija i Žirja raspisan je 21. rujna 2011. godine, a nakon što je Upravno vijeće Agencije u srpnju 2011. oduzelo koncesiju tvrtki Ivante d.o.o. iz Zlarina koja je od kraja 2007. godine tu liniju održavala brzim plovilom 'Mislav'. Od 30. srpnja na liniji Žirje-Kaprije-Šibenik, kao privremeno rješenje, plovi putnički brod 'Plavi val' zadarskoga broda T.U.O. Mankul.
Sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92 Ugovor s novim koncesionarom na liniji 9502 vrijedit će do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će na natječaju moći sudjelovati brodari iz cijele Europske Unije.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet


* zirje_luka_v.jpg (52.62 KB, 400x278 - viewed 465 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #51 on: November 23, 2011, 05:05:51 pm »

RIJEKA, 21. studenog 2011.

Dobitnici Vjesnikove plave vrpce za 2011.

Plava vrpca Vjesnika za 2011. u pojedinačnoj konkurenciji bit će dodijeljena zapovjedniku ribarskog broda "Nebeski" Robertu Mršiću iz Pinezića na otoku Krku, a u momčadskoj konkurenciji posadi norveškoga trgovačkog broda "Emu Arrow", rečeno je danas na konferenciji za novinare u Sindikatu pomoraca Hrvatske.

Robert Mršić spasio je iz nevremena dvočlanu posadu, nautičare iz Belgije i Hrvatske, s američke jedrilice "Nage Libre", dugačke 13,5 metara. Bura je puhala brzinom od 30 do 60 čvorova, jedrilici je bilo oštećeno kormilo, a jedan od dvojice članova posade bio je teško ozlijeđen, što je otežalo spašavanje i uzimanje jedrilice u tegalj. Vlasnik jedrilice iz Belgije bio je u šoku, pa je nemoćno ležao u potpalublju, a ozlijeđeni član posade iz Zagreba uspio je dohvatiti dobačeni konop, nakon čega je ribarica jedrilicu doteglila u Komižu.

Posada trgovačkog broda "Emu Arrow", tvrtke "Gearbulk", spasila je svoj brod za vrijeme potresa i tsunamija u japanskoj luci Kašimi. Posada, kojom je zapovijedao Nedjeljko Škapul s otoka Lošinja, spasila je brod unatoč plimnim valovima visokima i do 14 metara. Kapetan Škapul i posada jedini su ostali na svojem brodu u Kašimi, a sve druge posade napustile su brodove koji su potom plutali razrušenom lukom. U jednom trenutku val je izbacio brod na obalu, zatim ga vratio u more, a unatoč oštećenjima trupa Škapul je uspio spasiti brod.

U pojedinačnoj konkurenciji još je bio pothvat korčulanskog kapetana Mira Petra Alibašića, koji se kao zapovjednik tankera "Zirku" uspješno suprotstavio somalskim gusarima. Gusari su brod držali u zatočeništvu 87 dana, dok im nije isplaćena otkupnina, a Alibašić je uspio spasiti brod.

U momčadskoj kunkurenciji još su bila tri pothvata. Posada ophodnog broda Pomorske policije iz Rijeke P-113 spasila je petoricu ribolovaca, pošto im je kod Suska potonuo gliser. Posada splitske ribarice "Dišpet" spasila je četvoricu slovenskih nautičara iz nevremena kod Korčule, a posada ophodnog broda "Danče" Lučke kapetanije iz Dubrovnika spasila je pet kupača iz mora kod dubrovačkog hotela "Libertas Rixos".

Na konferenciji je još istaknuto da je ove godine bilo oko 350 akcija spašavanja na moru, tj. na hrvatskoj strani Jadrana, u kojima je spašeno oko 900 ljudi.

Plavu vrpcu Vjesnika, jedinstvenu nagradu za spašavanje ljudi i imovine, utemeljio je 1966. književnik Ratko Zvrko, tadašni urednik pomorstva u Vjesniku.

Ove godine dobitnik Vjesnikove plave vrpce u pojedinačnoj konkurenciji dobit će zlatni prsten Plave vrpce i pismeno priznanje, a dobitnici u momčadskoj konkurenciji srebrnu plaketu Plave vrpce, svileni plamenac i pismeno priznanje.

Plava vrpca Vjesnika bit će uručena sutra u 12 sati u ACI-jevoj marini u Ičićima.

O ovogodišnjim dobitnicima govorili su predsjednik SPH Predrag Brazzoduro, tajnik Plave vrpce Vjesnika Damir Herceg i ravnatelj Nacionalne središnjice za koordinaciju traganja i spašavanja na moru Edo Šarunić. (Hina)

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Logged
barba
Prijatelj foruma
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 819



« Reply #52 on: November 29, 2011, 03:40:29 pm »

Brod 'Mec' na liniji Ilovik-Mrtvaška

LOŠINJ/ILOVIK Zbog radova na dogradnji luke od prije nekoliko dana katamaran »Dubravka« i putnički brod »Ozalj« neće pristajati na Iloviku. Povezivanje preuzima putnički brod »Mec«, u vlasništvu Obrta za ribarstvo i turizam »Trn« iz Ždrelca na Pašmanu, kojeg je Agencija za obalni linijski promet izabrala na žurnom javnom natječaju, na kojem su uz izabranog brodara sudjelovali još Aldo Šilovinac te Zajednički obrt »Devin«, oba iz Maloga Lošinja, kao i Ribarska proizvođačka zadruga Vrgada.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
»Mec« će svakodnevno imati tri povratna putovanja. S Ilovika za Lošinj, odnosno luku Mrtvaška ponedjeljekom polazi u 5.35, 13 i 19 sati, a iz Mrtvaške za Ilovik kreće u 6.05, 13.30 i 19.30 sati. Utorkom, srijedom i subotom brod s Ilovika kreće u 7, 13 i 16 sati, a iz Mrtvaške za Ilovik u 7.30, 13.30 i 16.30 sati. Četvrtkom s Ilovika polazi u 5.45, 13 i 16 sati, a iz Mrtvaške u 6.15, 13.30 i 16.30 sati. Petkom s Ilovika kreće u 5.45, 13 i 18.10 sati, a iz Mrtvaške u 6.15, 13.30 i 18.40 sati. Nedjeljom je s Ilovika polazak u 8.35, 12 i 19.15, a iz Mrtvaške 9.05, 12.30 i u 19.45 sati. Putovanje na liniji dugoj 1,3 nautičke milje je besplatno, a u jednom smjeru traje deset minuta. Iz luke Mrtvaška do Malog Lošinja autobusni prijevoz organizirat će Grad Mali Lošinj. Ovakva veza Ilovika i Lošinja bit će do završetka radova na Iloviku, koji su započeli 5. listopada, a rok dovršetka je 120 dana.


* mec_v.jpg (58.4 KB, 400x272 - viewed 502 times.)
« Last Edit: December 03, 2011, 01:33:53 pm by leut » Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #53 on: December 03, 2011, 01:54:38 pm »

RIJEKA, 25. studenog 2011.

Nova oprema na kontejnerskom terminalu u riječkoj luci

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tvrtka Jadranska vrata d.d., koja je koncesionar za obavljanje lučkih poslova na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj luci, nabavila je novu operativnu opremu vrijednu 1, 4 milijuna eura, rečeno je danas tijekom predstavljanja nove opreme u riječkoj luci.

Nova oprema sastoji se od nove auto dizalice za kontejnere, sedam novih kontejnerskih vučnih vozila i trinaest novih kontejnerskih prikolica, od koji je osam već na terminalu, a pet ih se očekuje.

Iz Uprave Jadranskih vrata najavljuju i da će novi terminalni računalni sustav početi s radom početkom 2012., a planiraju nabaviti još novih dizalica te druga ulaganja u unaprjeđenje i modernizaciju rada na kontejnerskom terminalu.

Tvrtka Jadranska vrata koncesionar je terminala na Brajdici, a u ožujku ove godine, nakon međunarodnog natječaja, u tu je tvrtku kao strateški partner ušla američka tvrtka ICTSI sa sjedištem na Filipinima.

Prema projektu proširenja kontejnerskog terminala Brajdica, u sklopu Rijeka Gateway projekta, koji provodi riječka Lučka uprava, postojeća obala produljit će se za novih 300 metara, što će stvoriti dodatnih 50.000 četvornih metara operativne površine. Najavljeno je da bi radovi trebali biti završeni do kraja 2013.

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture


* brajdica-opr_11.jpg (11.41 KB, 300x204 - viewed 373 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #54 on: December 03, 2011, 01:58:48 pm »

VODICE, 29. studenog – 2. prosinca 2011.

Seminar inspektora sigurnosti pomorske i unutarnje plovidbe

Godišnji nacionalni seminar inspektora sigurnosti pomorske i unutarnje plovidbe održan je u Vodicama u trajanju od četiri dana s ciljem provjere kompetencije inspektora, a što je obveza RH kao članice Pariškog memoranduma.

Na seminaru je rad bio podijeljen u četiri radionice na kojima su sudjelovali Port State Control inspektori, inspektori unutarnje plovidbe, hidrograđevinski inspektori i ovlašteni djelatnici za inspekcijski nadzor u unutarnjoj plovidbi.

Pored predavača iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na seminaru su predavanja imali i stručnjaci Hrvatskog registra brodova koji su predstavili teme vezane uz IMO rezolucije bitne za rad PSC inspektora.

Teme seminara bile su Godišnje izvješće o radu inspekcije za 2011. godinu, izmjene i dopune Međunarodnog kodeksa o prijevozu opasnih tereta (IMDG Code), izmjene i dopune Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW), 1978 (The Manila Amandments) i AFS proceduri uzorkovanja brodskih premaza.

Također, raspravljalo se o sigurnost tankera, sigurnosnoj zaštiti brodova i iskustva u primjeni THETIS aplikacije.

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #55 on: December 15, 2011, 02:15:26 pm »

ZAGREB, 7. prosinca 2011.

Održana konferencija o Hrvatskom sustavu za nadzor i upravljanje pomorskim prometom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Konferencija o Hrvatskom sustavu za nadzor i upravljanje pomorskim prometom s pridruženim informacijskim sustavom (VTMIS) održana je danas u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, na kojoj su predstavljene stručne podloge za uspostavu obveznog sustava javljanja na Jadranu, kao i uspostava Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava.

Ovaj sustav, koji je početkom godine pušten u probni rad, najveći je napredak u području sigurnosti plovidbe na Jadranu, međutim ostala su otvorena tehnička i pravna pitanja kako bi se VTMIS mogao u potpunosti primijeniti, istaknuo je državni tajnik za more kap. Mario Babić.

Kako je naglasio, sustav je opravdao svoju namjenu jer je omogućivši kontrolu prometa na Jadranu otkrio da se brodari ne pridržavaju shema usmjerene i odvojene plovidbe, da brodovi na brzobrodskim linijama plove preblizu obale, te da je promet na Jadranu veći od očekivanog.

Dnevno Jadranom prođe 250 do 300 brodova, od čega do 17 tankera ili ostalih brodova s opasnim teretom, a po Lloydovoj statistici je na tisuću tankera 0,8 totalna šteta, upozorio je Babić na moguću opasnost od većih pomorskih nesreća.

Posebno je istaknuo problem plovidbe kanalima većeg prometa i poštivanje neškodljivog prolaza, te smatra da treba naći nova rješenja, kao i nužnu suradnju svih državnih tijela, posebice lučkih kapetanija, policije i carine, u konačnoj uspostavi VTMIS sustava.

Ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda kap. Joško Nikolić najavio je potpunu integraciju VHF sustava sa VTS sustavom, kao i donošenje podzakonskog akta o plovidbi Jadranskim morem tijekom naredne godine.

Govoreći o uspostavi jedinstvenog sustava nadzora s jadranskim državama najavio je i uspostavu tzv. ADRIA VTS sustava, o kojem je podrobnije govorio Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Kada je riječ o zaštiti mora, kap. Nikolić istaknuo je da Hrvatska što prije treba pristupiti Safe Sea Net sustavu bez obzirom što još nije formalna članica Europske unije.

O integriranom pristupu sudionicima pomorskog prometa izlagali su načelnici Lukša Čičovački i Boško Ercegovac. Preduvjete za izgradnju integrirane infrastrukture IT sustava MMPI-a predstavio je Darko Bosnar iz tvrtke InfoDom, dok je preliminarna metodološka razmatranja s prijedlozima rješenja izložio Željko Bradarić iz Hrvatskog hidrografskog instituta.

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture


* VTMIS konf 12_11.jpg (14.61 KB, 300x200 - viewed 396 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #56 on: December 15, 2011, 02:20:52 pm »

SPLIT, 8. prosinca 2011.

Za Vrgadu koncesija 'Vrgadinki'

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Na državnoj brodskoj liniji 415 Vrgada-Pakoštane-Biograd i dalje će ploviti brod 'Vrgadinka' vlasništvo Proizvođačko-ribarska zadruga 'Vrgada', no od 1. siječnja 2012. pa do kraja 2016. godine to će biti temeljem koncesijskoga ugovora. Tako je odlučilo Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet koje je prihvatilo mišljenje stručnoga povjerenstva da ponuda zadruge 'Vrgada', koja se jedina natjecala, udovoljava zahtjevima iz natječaja za koncesioniranje.
Za pet ponuda koje su pristigle na ponovljeni natječaj za davanje koncesija za ostale tri klasične brodske linije nijedna nije zadovoljila zadane kriterije, pa je prihvaćeno mišljenje stručnih povjerenstava da natječaj treba poništiti. Riječ je o linijama 505 Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik, 614 Orebić – Korčula i 807 Šipan – Lopud – Koločep – Dubrovnik.
Sukladno odluci Upravnoga vijeće Agencije o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu natječaj za odabir koncesionara na četiri klasične linije raspisan je 24. kolovoza 2011. godine. U nazočnosti članova stručnih povjerenstava i predstavnika brodara, ponude su otvorene 27. listopada 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu. Nacionalni brodar Jadrolinija dao je ponude za linije 505 i 807, koje i sada održava. Za liniju od Dubrovnika do Elafitskih otoka drugih ponuda nije bilo, a za liniju Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik natjecala se i tvrtka T.O. Maritimo iz Mrljana. Za liniju 614 Orebić-Korčula prispjele su ponude tvrtki Damaco d.o.o. iz Rijeke i Anel TBT d.o.o. iz Jelse.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet


* vrgadinka.jpg (46 KB, 400x243 - viewed 510 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #57 on: December 23, 2011, 04:41:14 pm »

21.12.2011.

KAP. ANTUN ASIĆ IZ DUBROVAČKE ‘ATLANTSKE PLOVIDBE’ KAŽE KAKO ĆE SLJEDEĆA GODINA BITI U ZNAKU NIZA INVESTICIJA I JAČANJA FLOTE:

UZLET S JUGA "U poslovnu zgradu i marinu ulažemo 35,5 milijuna eura, a u Kini i Koreji gradimo sedam brodova"

Uz čak sedam novih brodova koji će pojačati trgovačku flotu dubrovačkog brodoprijevoznika “Atlantska plovidba”, tu renomiranu tvrtku u 2012. godini očekuje i intenzivna izgradnja nove poslovne zgrade te revitalizacija hotelskih objekata, a čekaju i odluku o gradnji marine u Lapadu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Računalna simulacija

Nova poslovna zgrada, odnosno poslovni centar “Atlant”, vrijedna je 26 milijuna eura, a trebala bi se dovršiti do konca 2013. godine. Očekuje se da će do ljeta sljedeće godine građevinari splitskog “Tromonta” završiti iznimno zahtjevne radove iskopa i doći do “nulte točke”, odnosno do razine površine parcele i okolnih zgrada.

Na površini od 3000 četvornih metara izgradit će se prizemlje s pet katova, dok će ispod zemlje biti 230 parkirnih mjesta na tri podrumske etaže. Za nadzemni dio objekta, projekt predviđa glavnu zgradu i aneks u obliku jedra, visine oko 22 metra, s ukupnom bruto površinom 23 tisuće četvornih metara.

Prizemlje te prva dva kata su poslovne namjene, a ostali katovi namijenjeni su za ukupno 33 stana površine između 50 i 100 “kvadrata”.

Šef Službe za posebne projekte “Atlantske plovidbe” kap. Antun Asić nam kaže:

- U 2012. godini planiramo revitalizaciju hotela “Grand” na Lopudu. Očekujemo potvrdu glavnog projekta koju smo dugo čekali jer nisu bili riješeni svi imovinski odnosi, a u obnovi hotela vjerojatno ćemo imati strateškog partnera. Konkurirali smo i za izgradnju marine u Gružu, za koju su, uz nas, konkurenti s kvalitetnim projektima Luka Dubrovnik i Marina “Frapa”.

Ponudu smo dali na temelju niza izračuna i naše poslovne strategije te valja pričekati što će, prema svojim kriterijima, odlučiti nadležno povjerenstvo. Tko god ga dobije, bit će dobro za grad Dubrovnik, koji će tako konačno riješiti vrlo važan infrastrukturni projekt.

Ako mi dobijemo projekt izgradnje marine u Gružu, planiramo zaposliti 23 zaposlenika i sezonce te planiramo uložiti 9,5 milijuna eura, od čega bi dio išao u zaštitu okoliša. Odgovor o izboru komu će pripasti taj atraktivni projekt, očekujemo do veljače - kaže kapetan Antun Asić.

Inače, iz brodogradilišta “Jehi” u Kini, dubrovački brodoprijevoznik očekuje četiri novogradnje, od kojih se isporuka broda “Argosy” očekuje već u ožujku.

Do konca iduće godine slijedi isporuka brodova “Jadran”, “Konavle” i “Pelješac” koji su svi tipa “panamax”. U isto se vrijeme, u brodogradilištu “STX Jinhae” u Južnoj Koreji, već grade tri broda tipa “supramax” nosivosti po 57.000 DWT čija se primopredaja očekuje između travnja i kolovoza.

Međutim, zbog poslovne tajne, u “Atlantskoj” nisu mogli odgovoriti koja je cijena tih sedam novogradnji, a suzdržali su se i odgovora na upit zašto za gradnju nisu izabrali hrvatske škverove.

Piše: Ahmet Kalajdžić
Izvor: Slobodna Dalmacija


* jug1_racunalna simulacija.jpg (39.6 KB, 468x277 - viewed 208 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #58 on: January 02, 2012, 03:31:14 pm »

ODLASKOM U MIROVINU LUČKIH KAPETANA IZ JELSE I STAROG GRADA GASE SE I NJIHOVE SLUŽBE
Na Hvaru prosvjedi zbog zatvaranja lučkih ispostava.

Gradonačelnica Staroga Grada Đurđica Plančić i zamjenik načelnika Općine Jelsa Jakša Marić uputili su oštra prosvjedna pisma Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture zbog privremenog zatvaranja Lučkih ispostava u Starome Gradu i Jelsi.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kapetan Mate Zenčić odlazi u mirovinu.

Od ministra Zlatka Komadine traže da Ispostave čim prije nastave raditi, s novim kapetanima (pilotima), osobito što se u tom slučaju ne radi o povećanom zapošljavanju i stvaranju dodatnih financijskih izdataka, nego o zamjeni umirovljenih službenika.

Naime, Lučka kapetanija Split je 28. prosinca svojim dopisima, koje potpisuje kap. Boris Matošić, Grad Stari Grad i Općinu Jelsa obavijestila o privremenom zatvaranju Ispostava.

Razlozi leže u tome što su odlukom Vlade RH zabranjena nova zapošljavanja, nakon odlaska kap. Milivoja Brace Čubretovića unatoč svim nastojanjima nije se uspjelo dobiti njegovu zamjenu u Ispostavi Stari Grad, odnosno što kap. Emilu Faldiću, kao zamjeni za umirovljenog kap. Matu Zenčića u Ispostavi Jelsa, ugovor o djelu prestaje s danom 31. prosinca.

- Prema podacima Lučke kapetanije Split u luci Stari Grad je tijekom 2011. zabilježeno 4645 uplovljenja/isplovljenja brodova, te 224 strana broda. Kroz trajektno pristanište ukrcano je/iskrcano 713.754 putnika, te 167.366 vozila, s tim da lučki uredi obavljaju i poslove vezane za pomorsko dobro, registraciju plovila, izdavanje vinjeta, granični prijelaz, itd., a tko će sve to raditi ako se Lučka ispostava naprasno zatvara - pita se gradonačelnica Plančić, ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru.

Niz zaduženja

Ona je ipak uvjerena da će ministar Komadina imati razumijevanja za stanovništvo otoka Hvara, ali i brojne turiste (nautičare), budući da je u Starom Gradu riječ o glavnoj otočnoj trajektnoj luci i luci nautičkog turizma, naravno s međunarodnim prometom.

Zbog novonastale situacije zabrinuti su i mještani mjesta koja pripadaju Općini Jelsa, njima također nije jasno tko će sada na tom području obavljati poslove vezane za registraciju plovila, sigurnost plovidbe, itd.

- Nadležnosti Ispostave Jelsa protežu se na mjesta od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te veći dio južne strane otoka Hvara. Pored inspekcijskih poslova, upisa brodica, izdavanja vinjeta stranim plovilima, kao i niza drugih zaduženja, u luci Jelsa odvija se vrlo živa aktivnost uplovljavanja brodova.

Prema dostupnim podacima u 2011. u našu luku je uplovilo 1410 brodova, te iskrcano 86.316 putnika, što samo za sebe govori da bi ministar Komadina trebao žurno povući konkretne poteze - rekao je Jakša Marić u odsutnosti načelnika Iva Milatića.

A da se na otoku Hvaru ne bi dogodio presedan kakav nije zabilježen u pomorskoj povijesti jadranskih luka, gradonačelnica Plančić je svoje prosvjedno pismo uputila i Vladi RH, Upravi za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, Upravi za otočni i priobalni razvoj, Lučkoj kapetaniji Split, pa i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Mirko Crnčević

Izvor : SD


* MATE_ZENCIC_JELSA.jpg (24.2 KB, 468x351 - viewed 291 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #59 on: January 21, 2012, 04:56:44 pm »

DRAMA U BENGALSKOM ZALJEVU

U Bangladešu napadnut brod Lošinjske plovidbe: Pljačkaši teško ozlijedili drugog časnika posade!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Posada se krenula skloniti od napadača kada je pljačkaš bacio nož na Marka Š. i teško ga ozlijedio.

RIJEKA - Rano jutros u 05.00 po lokalnom vremenu u Bengalskom zaljevu , na sidrištu luke Chittagong u Bangladešu pokušana je pljačka broda Hana, u vlasništvu Lošinjske plovidbe iz Rijeke, priopćili su iz uprave kompanije. Grupa razbojnika tijekom noći popela se na brod s namjerom krađe brodske spreme u kojoj se nalaze kante s bojom, brodske užadi i slično.

Tijekom redovnog obilaska broda uočio ih je drugi časnik palube i odmah alarmirao posadu. Dao je znak za uzbunu i sukladno uputama da se posada skloni i ne ulazi u sukob s napadačima dežurni članovi posade krenuli su se povući u nadgrađe. Jedan od pljačkaša bacio je nož i pogodio drugog časnika 30-godišnjeg Marka Š. iz Rijeke, a napadači su pobjegli i napustili brod.

- Naš pomorac odmah je prebačen u bolnicu, u pitanju su teže ozlijede, odmah je operiran i sada je van životne opasnosti. Hospitaliziran je u Medicinskom Centru Chittagong, uz njega je brodski agent a mi smo o svemu odmah obavijestili obitelj s kojom će čim dođe svijesti moći i telefonski razgovarati, rekao nam je Zlatko Moković, predsjednik uprave Lošinjske.

Naglašava kako ovo nisu pirati već obični pljačkaši a napad je odmah prijavljen vlastima Bangladeš, koje su pokrenule istragu.

- I tamošnje vlasti iznenađene su ovim incidentom jer se već dugo tako nešto nije dogodilo. Brod je doplovio iz Kine s teretom, tamo je na vanjskom sidrištu već nekoliko dana jer čeka dozvolu za iskrcaj.

Chittagong najveće je luka u tom području. Svi ostali pomorci su dobro, a brod nastavlja svoje aktivnosti prema redovnom planu, kaže Moković. Brod Hana inače je u time charteru i plovi pod zapovjedništvom kapetana Josipa Hrvatina.

Izvor : JL


* brod_459357S1.jpg (79.84 KB, 652x326 - viewed 299 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 23 queries.