PALUBA
March 29, 2024, 05:55:14 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 178365 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #120 on: January 20, 2013, 12:16:58 pm »

Tko će uredovati na moru?
Jelsi ‘ukinuli’ lučkoga kapetana - na muci vlasnici 1200 brodica i strani nautičari

Jelšanska luka puna je brodica, u zatvorenoj Ispostavi Lučke kapetanije registrirano ih je ukupno 1200
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Istinito je, premda zvuči gotovo nevjerojatno, da je ponovno u Jelsi zatvorena Ispostava Lučke kapetanije Split. Dakle, ponavlja se isti scenarij s početka prošle godine, sada je vršitelju dužnosti kapetana Ljubomiru Barbiću 11. siječnja 2013. godine istekao ugovor o zapošljavanju na određeno vrijeme na tri mjeseca, pa su iz Splita u Jelsu doputovali kapetan Boris Matošić i načelnik Odjela za pomorstvo Ivica Vuletić s administrativnim osobljem da bi privremeno zatvorili Ispostavu Lučke kapetanije.
Nelogično je da se to, kako kažu, čini u ime štednje

Razumljivo, ovakvi postupci otočane odmah dižu na noge, ne mogu vjerovati da se u ime štednje gase radna mjesta koja su vezana uz registraciju plovila, sigurnost plovidbe i slično, jer Jelsa je ipak, ako netko ne zna, mjesto na moru, na otoku Hvaru.

− Općina Jelsa također se oštro protivi spomenutoj odluci o zatvaranju Ispostave čija se nadležnost proteže od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te na većem dijelu južne strane otoka Hvara. Osim inspekcijskih poslova, upisa brodica, izdavanja vinjeta stranim plovilima, kao i niza drugih zaduženja, u luci Jelsa odvija se vrlo živa aktivnost uplovljavanja brodova tijekom cijele godine.

Prema dostupnim podacima, na našem području registrirano je 1200 brodica, a u 2012. u luci je zabilježeno uplovljavanje oko 2000 domaćih brodova, bez jedrilica, odnosno nautičkih plovila za koja je dijelom nadležna Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Slijedom toga Ispostava je napravila promet od oko 320 tisuća kuna, a ima i službenu brodicu kojom je sudjelovala u brojnim akcijama traganja i spašavanja na moru – kazao je Jakša Marić, obnašatelj dužnosti općinskog načelnika, koji se istodobno pita je li Ispostavu zaista trebalo zatvoriti, unatoč navedenim pokazateljima.
Pisma protivljenja otići će na brojne adrese

O svojem neslaganju s odlukom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Općina će što prije obavijestiti Upravu pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra, te Upravu za sigurnost plovidbe, Upravu za otočni i priobalni razvoj, pa i Splitsko-dalmatinsku županiju. Dakle, tražit će pomoć da se s Ispostavom ubuduće tako ne postupa. A hoće li u tome i uspjeti, kao što je to 7. siječnja ove godine pošlo za rukom njihovim susjedima u Starome Gradu − Farosu, tek će se vidjeti.

napisao i snimio Mirko Crnčević    SD


* ImageHandler.ashx.jpg (58.89 KB, 680x510 - viewed 442 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #121 on: January 31, 2013, 06:33:10 pm »

Proizvođači s titulom
Dobitnici etikete: Na otoku se može ostati i opstati

Boris Buratović
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Viški hib i svadbeni kolač “cvit”, hvarski med od ružmarina, šoltansko maslinovo ulje, brački kamen − sve su to proizvodi s naših škoja koji su dobili etiketu Hrvatskog otočnog proizvoda. U čast toga jučer su vlasnike obrta, proizvođače, primili župan Ante Sanader, njegov zamjenik Visko Haladić te Ivan Udovičić, pročelnik Županijskog odjela za gospodarstvo.

− Hvala vam, jer vi na najbolji način promovirate naše otoke i želju za ostankom i opstankom na njima. Što se tiče Županije, na našu pomoć uvijek možete računati. Predlažem da Županija ubuduće snosi troškove prijavljivanja svakog proizvoda koji prođe natječaj – bio je konkretan Sanader.

Dobre želje proizvođačima je izrazio i Visko Haladić, i sam otočanin koji jako dobro zna koliko život na otoku zna biti težak.

− Vi ste dokaz da na našim otocima još ima života i posebno smo vam zahvalni što proizvodite naše, domaće proizvode. Na raspolaganju smo vam jer smo vaš partner. Imamo fond za poljoprivredu namijenjen vrlo povoljnim kreditima za sve poljoprivrednike – obavijestio je Haladić proizvođače.

Sedamnaestero dobitnika oznake Hrvatskog otočnog proizvoda su: Neven Drpić (Obrt za obradu i trgovinu kamena “Mozaik”, Pučišća), Ana Fistonić (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Zastražišće), Sandra Dulčić (tvrtka “Agro-Hvar” d.o.o., Hvar), Mirna Bojanić-Rebac (vinarska zadruga “Vrisnik”, Jelsa), Anais Turijić (tvrtka “Ivanov kruh” d.o.o., Jelsa), Nina Zanki (Domaća radinost, Komiža), Goran Tvrdić (Udruga za održivi razvoj stanovnika otoka Šolte “Šoltanski trudi”, Grohote), Edo Bogdanović (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Komiža), Vicko Mardešić (Poljoprivredno-trgovački obrt “Kamenice”, Komiža), Andrea Logarušić (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Milna), Velimir Mratinić (Poljoprivredni obrt “Brojne”, Vis), Boris Buratović (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Stari Grad i Pčelarska zadruga “For-med”, Hvar), Željko Bićanić (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Selca), Nebojša Kurtović (tvrtka “Zlatna polja” d.o.o., Bobovišća), Šimun Marasović (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Vis) i Andrija Carić (Poljoprivredna zadruga “Svirče”, Svirče).

Osim financiranja troškova prijave, sastanak je završio dogovorom o važnosti zajedničke prodaje svih otočnih proizvoda na jednome mjestu u većim gradovima, te uvrštavanje proizvoda u turističke karte gradova.

OJDANA KOHAREVIĆ  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (57.85 KB, 680x527 - viewed 373 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #122 on: February 05, 2013, 06:10:30 pm »

Otvoreno pismo
"Ministre, kapetanijama trebaju ljudi i brodovi"


Čini se da je Jadran ponekad vrlo daleko od zagrebačkog Prisavlja / FOTO: Nikša Stipaničev / CROPIX
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Već od prošlog ljeta u većini dnevnih listova, posebice u “Slobodnoj Dalmaciji”, objavljen je niz članaka o manjku kadrova u lučkim kapetanijama i njihovim ispostavama duž jadranske obale, zbog čega su neki uredi i zatvoreni.

Koliko mi je poznato, nedostaje oko 70 ljudi od Istre do Dubrovnika, a najlošijoj situaciji je Šibenska kapetanija, na čijem području u sezoni plove tisuće nautičara dnevno, gdje se manjak kreće oko brojke od 15 službenika.

Iako je ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić lani obećao rješavanje tog problema, nije bilo većih pomaka, pa smo proteklih tjedana svjedočili zatvaranjima lučkih ispostava u Vodicama i Jelsi.

Potpuno sam svjestan da živimo u krizi i da se štedi u državnom sektoru, ali za sve postoji granica, pa zato resornog ministra otvoreno pitam kada će i na koji način riješiti kroničan nedostatak zaposlenika po kapetanijama.

Već sada svatko od postojećih službenika mora raditi dva-tri posla, ali realno se zapitati što se događa kada netko mora otići na bolovanje ili na godišnji odmor. Vjerojatno ostali rade tri-četiri posla za jednu plaću. Zatvorili ste lučke ispostave u Jelsi i Vodicama, a istovremeno otvarate nove, primjerice na otoku Rabu.

Odmah na prvu loptu, to bi se moglo povezati s činjenicom da je vaš zamjenik Zdenko Antešić bivši rapski gradonačelnik, ali nećemo tako razgovarati i zavirivati u tuđe dvorište. Samo tražimo da se kadrovski popune i dalmatinske kapetanije, da ne govorimo o tehničkoj potpori. Naime, brodice u nekim kapetanijama i njihovim ispostavama čvrsto su privezane u mandračima ili su čak na suhom, jer njima nema tko upravljati! Ali ne može se sve obavljati pogledom kroz kanoćal.

Ulaganje u budućnost

Čini mi se da neke u Ministarstvu pomorstva zanima Jadran samo ljeti. Očito su Dalmacija, Kvarner i Istra daleko od Prisavlja...

No, kada bi se cijelu priču postavilo u ispravan okvir, sve bi se moglo relativno jednostavno riješiti, pa i ono, u ovom slučaju očito najvažnije, a to je novac. Bez ulaganja u ljude i brodove nema ni uspješnog nadzora sigurnosti plovidbe, što je samo jedna od zadaća lučkih kapetanija. Tu je i zaštita pomorskog dobra, brojni administrativni poslovi iz sektora pomorstva i ribarstva.

Nije sve jednostavno kao što se neupućenima možda čini, a zahtjevi će biti još i veći kada naša zamlja 1. srpnja postane članica Europske unije.

Dakle, treba zaposliti dovoljan broj ljudi u kapetanijama, a ne smanjivati kadar i zatvarati ispostave, jer bi nam se to moglo obiti o glavu. Jedna država s ovolikim akvatorijem, velikim opsegom pomorskog prometa i s tisućama stranih i domaćih nautičara u svakoj uvali ne smije ništa prepuštati slučaju, pogotovo kada je u pitanju zaštita ljudskih života, imovine i, ne manje važno, okoliša.

Piše kap. Ivica Slavica / IZ PRILOGA SEDMA KORA  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (56.24 KB, 680x474 - viewed 359 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #123 on: February 05, 2013, 06:58:26 pm »

Zao mi je ovo citati, posebno za podrucje  Sibenske kapetanije.
Sada ce resorni ministar brzo nagibnim vlakom do Jadranskog mora. Naglasak na nagibnom sto bi moglo biti i ne skoro jer su svim garniturama, izmedju ostalog, potroseni kotaci (stanjio se promjer ispod dopustenog).
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #124 on: February 07, 2013, 07:02:11 pm »

PAŠMAN
Neviđane čekaju produženje pristaništa


U Neviđanama na Pašmanu priprema se zanimljiv projekt: sada neuvjetno mjesno pristanište trebalo bi se rekonstruirati u pravu rivu sa školjerom koja bi omogućila normalan vez ne samo lokalnim turističkim brodovima nego i nautičarima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
- Pripremamo dokumentaciju za značajno produženje o rive uz koju će biti gaz od pet metara. Projekt nam je upravo dobio suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i sad idemo dalje. Trebamo ishoditi suglasnost za glavni projekt u županijskim uredima za ove poslove, a onda naći novac jer se radi o projektu vrijednom oko pet milijuna kuna - objašnjava načelnik Općine Pašman Nedjeljko Medić.

Zasad je pristanište u Neviđanama lokalnog karaktera, nije u nadležnosti Županijske lučke uprave, no ovaj projekt znači da uskoro mora doći do promjene kategorizacije.

- Projekt je značajan za cijeli ovaj dio Pašmana, a očekujemo podršku i Ministarstva pomorstva i infrastrukture. S pripremljenom dokumentacijom kandidirat ćemo se za sredstva EU-a, vjerujem u neki od strukturnih fondova jer ubuduće će u biti svi ovakvi projekti morati proći sličnu proceduru jer više neće biti dosadašnjeg proračunskog financiranja - kaže Medić.
E. ŠPRLJAN

Zaštita od tramontane

Ukupna osna duljina lukobrana nakon rekonstrukcije, kojoj je cilj osiguranje stabilnosti konstrukcije, iznosit će 127 metara. Srušit će se dio lukobrana i iskopati postojeći teren, ugraditi zamjenski materijal, postaviti elementi parapetnog zida, obnoviti školjera i postaviti kamena obloga. Nova riva sa školjerom bit će dobra zaštita od tramontane koja je dosada jako smetala brodovima vezanim u Neviđanama.


  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (53.76 KB, 650x488 - viewed 311 times.)
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #125 on: February 08, 2013, 03:13:46 pm »

http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=16027&Itemid=1

 Kruzeri treće generacije MSC Divina i MSC Fantasia, dugački preko 330 metara, od sljedeće godine biće vezivani uz operativnu obalu kotorske luke. Kako nam je saopšteno iz Ad Luka Kotor, a u skladu sa putem talasa Radio Kotora prethodno najavljenim aktivnostima, ovo preduzeće je produžilo Ugovor o saradnji sa Mediteran šiping kompanijom /Mediterranean Shipping Company/ (MSC). „Pri tome je akcenat stavljen na stvaranje tehničkih mogućnosti za vezivanje brodova uz operativnu obalu kotorske luke. Održana je i telefonska konferencija sa upravom MSC kompanije u Ženevi sa kojom je postignut dogovor o elementima za produženje Ugovora o saradnji između MSC i Luke Kotor“, saopšteno je iz Luke. Navodi se i da se predstavnik kompanije MSC, kapetan Luiđi /Luigi/ Pastena, sastao juče sa upravom kotorske luke, sa kojima je razgovarao o modalitetima produženja Ugovora o poslovnoj saradnji iz 2009. godine, obzirom da je dosadašnja saradnja ocijenjena vrlo uspješnom.
Radnim sastancima prisustvovali su predsjednik Odbora direktora Nikola Konjević, izvršni direktor Vasilije Kusovac, član Odbora Nikola Dragomanović i MSC lučki agent kapetan Radule Dragović.„Akcenat je stavljen na stvaranje tehničkih mogućnosti za vezivanje brodova treće generacije te kompanije, Divina i Fantasia, uz operativnu obalu kotorske luke“, navodi se u saopštenju. Na sastancima su sagovornici pokazali spremnost da podrže Razvojne projekte Luke Kotor kako kroz doprinos optimizaciji tehničko-tehnoloških rješenja, tako i kroz izbor modela sufinansiranja.„Obostrano su preuzete obaveze za razradu i opredjeljenje za najbolja rješenja, kako bi se stvorili uslovi za potpisivanje dugoročnog Ugovora o saradnji, tokom aprila“, dodaje se u saopštenju.Predsjednik Opštine Kotor, Marija Ćatović organizovala je prijem za kapetana Pastena i predstavnike Luke Kotor, na kojem je podsjetila na nacionalni značaj kotorske luke i podržala nastavak saradnje u interesu Kotora i Crne Gore.

Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #126 on: February 13, 2013, 06:43:59 pm »

Susjedi se spremaju za veće brodove
U slovenskoj luci Koper produbljivanje gaza na 14 metara


Slovenska vlada požuruje planirano produbljivanje gaza u luci Koper na 14 metara budući da sadašnja dubina mora od 11 metara smanjuje njezinu konkurentnost jer je uplovljavanje najvećih teretnih brodova otežano, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Ministarstvo za promet i infrastrukturu potvrdilo je za list kako očekuje da će radovi na povećanju gaza u Kopru biti završeni do kraja ljeta ove godine. Planirani rok radova na produbljivanju morskog dna u luci otežavaju birokratski problemi i spor između Kopra i susjednog Ankarana oko širenja lučkih terminala, te oko mjesta gdje bi trebalo deponirati izvađeni mulj, navodi središnji slovenski dnevnik.

List dodaje da je treća najveća brodarska kompanija za prijevoz kontejnera, "CMA CGM" iz Marseillesa, predstavnike slovenske vlade upozorila da što prije povećaju gaz u koparskoj luci jer sadašnje stanje ne odgovara za velike poslove u kontejnerskom prometu.

Ako produbljivanje dubine mora uz obalu i ispred Kopra ne bi bilo uskoro napravljeno, luka Koper mogla bi ostati bez četvrtine lani ostavarenog kontejnerskog prometa, a francuska kompanija mogla bi se okrenuti nekoj drugoj luci, upozorava "Delo".

U prošloj godini u luci Koper pretovareno je 570.000 kontejnera, od čega je 142.000 otpalo na kontejnere s brodova francuske kompanije.

  SD
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #127 on: February 13, 2013, 08:39:28 pm »

Drago mi je da se radi i juzno za prihvat najvecih turistickih brodova a i na sjeveru po prosirenju mogucnosti prihvata velikih kontejnerasa.
Split se u zadnje vrijeme pozicionira kao destinacija za velike kruzere. (ipak ih treba zamoliti da se previse ne setaju po Rivi  Grin ).

Rijeka cini (neke) napore, samo ne znam u korist koga. Solidno je razmrdana stara spedicija i lucka organizacija klanovskim, stranackim i inim borbama i ......govori se, losim investicijama koje se ne mogu isplatiti. Eto, kao investicija na terminalu rasutog tereta u Bakru...
Koper i Trst odmicu velikim koracima i po tonazi pretovarene robe i po TEU.  Taj broj kontejnera (TEU) zapravo pokazuje energiju luckog kadra (ali ne stivadora nego onih koji imaju ideju kako ....).

Trst i Koper obradili 2009.g. po 277.000 tj. 480.000 TEU. I sto je najbolje, u depresiji 2010. Koper je tek neznatno manje pretovario tih jedinica. Grabi prema 600.000.

Rijeka 2009/2010 131.000/137.000 TEU. Je malo, ali treba pogledati skromne uvjete za prihvat kontejnera.  Nadajmo se da ce dovrsenjem Zagrebacke obale krenuti na bolje.

Pogotovo ako su se danas neki posuli pepelom i rijesili ubuduce raditi kako treba.

 
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #128 on: February 21, 2013, 06:39:09 pm »

Pomorska škola
Brodostrojari dobili simulator

Ravnatelj Dragan Pavelin i profesor Toma Gvozdanović s novim simulatorom / Paun Paunović / CROPIX
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pomorska škola Split je dobila simulator strojarnice vrijedan 300 tisuća kuna koji zadovoljava sve zahtjeve STCW-2010. konvencije. Kako nam kazuje ravnatelj Dragan Pavelin, do sada su imali zastarjelu opremu s obzirom na izmjenu konvencije. Na najmodernijem simulatoru strojarnice sada će se obučavati 60 učenika viših razreda brodostrojara i ribarsko-nautičkih tehničara.

Simulator je sastavljen od šest učeničkih mjesta i jednog nastavničkog, te dvije upravljačke konzole. Toma Gvozdanović, prof. strojarske grupe predmet, naglašava da su sredstva za kupnju vrijednog simulatora sakupljena zahvaljujući snalažljivom rukovodstvu škole.

Pomorska škola je prošle godine kupila i GMDSS uređaj za komunikaciju vrijedan 400 tisuća kuna i to od sredstava dobivenim obrazovanjem odraslih i iz donacija tvrtki. Na njemu ući 75 učenika viših razreda nautičara.

- Škola je sada u potpunosti modernizirana, no uvijek se nešto može poboljšati. Tako radimo na projektu vanjskog učilišta – poligona za protupožarnu zaštitu i za traganje i spašavanje na moru. Izrada programa vrijednog 10 milijuna kuna je u tijeku, a financira se iz fondova EU-a, a 1,5 milijuna kuna daje Županija splitsko-dalmatinska. Poligon bi se trebao urediti uz obalu između Omiša i Trogira, a zauzimao bi 45 metara obale – kaže ravnatelj Pavelin.

T. Gattin Zebić  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (38.26 KB, 680x473 - viewed 295 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #129 on: February 23, 2013, 06:19:18 pm »

Škver na nogama
Brodosplit o poslu za Jadroliniju: Uljanik je stekao prednost po čudnim kriterijima

Premda nije još nije odabrano brodogradilište koje će graditi četiri trajekta za „Jadroliniju“, a zbog ozbiljnijih indicija da će posao dobiti pulski „Uljanik“, u pravi „Brodosplita“ danas je održana izvanredna konferencija za medije.

Drugi natječajni krug, osim „Brodosplita“, prošli su pulski „Uljanik“, „Kvarnerplastika“ iz Rijeke, te “Dalmont“ iz Kraljevice.

- Prisiljeni smo otvoriti sve karte i ukazati na nepravilnosti - kazao je Srećko Kurtović, direktor sektora projektiranja i prodaje splitskog brodogradilišta.

- Drugi krug natječaja je završio 7. veljače, te formalno završava u roku od 30 dana kada će biti objavljen pobjednik. Zbog nepravilnosti smo 13. veljače obavjestili Ministarstvo gospodarstva s obzirom da je ono tijelo nadzora u postupcima javne nabave. Naime, od početka je sporna formula s kojom se boduju ponude.

- Apsurdnost formule najbolje ilustrira činjenica da čak, npr. ponuda od jednog centa za jedan brod i rokom isporuke od milijun godina može pobjediti na ovom natječaju. Tako je jedan ponuđač dao nerealno nisku cijenu za prvi brod, te tako, po sistemu bodovanja, stekao nedohvatljivu prednost. Drugi ponuđač je, recimo, izrazio neralan rok izgradnje prvog broda... - naveo je Kurtović, škverski direktor prodaje.

Zbog činjenice da proces odabira ponuđača još formalno pravno traje, Kurtović nije mogao navesti imena brodogradilišta koje je dalo nerealno nisku ponudu.

No, doznajemo da se radi o „Uljaniku“. Cijena svakog „Jadrolinijina“ broda, od ukupna četiri, je osam milijuna eura. Iz „Uljanika“ je stigla ponuda od 5 milijuna eura za prvi brod, a za ostala tri broda cijena je po devet milijuna eura!

Premda su ponude „Brodosplita“ i „Uljanika“ iste, te iznose 32 milijuna eura, potonji je škver zbog čudovatog sistema bodovanja ponuda automatski stekao prednost samo zato jer prvi brod ponudio po nerealno niskoj cijeni.

Ovaj ključni element bio je dovoljan razlog da se u splitskom škveru dignu na „stražnje noge“ i o svemu obavijeste javnost.

- Za razliku od drugih ponuđača, samo mi imamo iskustva i referencija izgradnje takvih putničkih brodova, posebno kada se radi o nacionalnom putničkom brodaru. Osim toga sposobni smo prvi brod isporučiti već u prvoj polovici iduće godine - istaknuo je Srećko Kurtović.

Uprava „Brodosplita“ je inicirala da Ministarstvo gospodarstva započme sa nadzorom nad ovim postupkom koji, ukoliko se uoče nepravilnosti, može rezultirati podnošenjem optužnog prijedloga protiv odgovornih osoba, te poništenje natječaja koje je raspisala „Jadrolinija“.

Inače, radi veće tržišne konkuretnosti nacionalni brodar “Jadrolinija” prošle se godine odlučio na izgradnju 4  purnička RO-RO broda, svaki kapaciteta 145 vozila i 600 putnika.

Zanimljivo je kako se na prvi natječaj javilo brodogardilište “Shipyard Bomex 4M“ iz Zrenjanina u Srbiji sa ponudom od 33,5 milijuna eura.

D. Krnić  SD
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 608



« Reply #130 on: February 23, 2013, 11:02:10 pm »

Škver na nogama



Inače, radi veće tržišne konkuretnosti nacionalni brodar “Jadrolinija” prošle se godine odlučio na izgradnju 4  purnička RO-RO broda, svaki kapaciteta 145 vozila i 600 putnika.

Zanimljivo je kako se na prvi natječaj javilo brodogardilište “Shipyard Bomex 4M“ iz Zrenjanina u Srbiji sa ponudom od 33,5 milijuna eura.

D. Krnić  SD

 Da li se o poslednjoj rečenici iz teksta može saznati nešto više? Bomex je dao ponudu za ribarice i dobio ih, sada su u fazi gradnje uz ogromne poteškoće pošto nema zaposlenih majstora.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #131 on: March 10, 2013, 04:58:23 pm »

Kad poslovi stoje
‘Sveti Liberan’ u crnogorskoj floti

Brod ‘Sveti Liberan’ u crnogorskoj luci Zelenika / FOTO: Ahmet Kalajdžić
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brojne su dubrovačke građevinske tvrtke, pritisnute recesijom i poslovnom neizvjesnošću, pokrenule postupak predstečajne nagodbe te su radi očuvanja egzistencije radnika i pokrića dugova na poslovne obveze prisiljene na prodaju imovine i osnovnih sredstava za rad.

Opsegom to podsjeća na rasprodaju budzašto jer mnogi, po osjetno nižim cijenama od stvarnih, moraju rasprodavati skupo kupljenu tešku građevinsku mehanizaciju kojom su željeli pridonijeti boljitku tvrtki te svoje radne i životne sredine.

Rasprodaja voznog parka

Vlasnik jedne od nekad vodećih dubrovačkih građevinskih tvrtki, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman, navodi kako je zbog pukog preživljavanja bio prisiljen rasprodati skoro cijeli veliki vozni park kamiona, kao i dio bagera, kompresora, osobnih vozila i teške mehanizacije, ukupne vrijednosti od oko 4 milijuna kuna.

S druge strane, svi građevinari koje smo kontaktirali uopće ne kriju kako bi “bilo mnogo ljepše kada bi aktualni gospodarski proces zadobio suprotan tijek i kada bi se na jugu domovine konačno pokrenuo željeni investicijski zamah”. Naš sugovornik podsjetio nas je na ugovor koji su južnohrvatski građevinari koncem 2011. potpisali s investitorom golf-resorta na Srđu koji se time obvezao u izgradnji terena i brojnih pratećih sadržaja angažirati svu raspoloživu južnohrvatsku građevinsku operativu:

- Mi građevinari uopće ne sumnjamo kako bi početak izgradnje na Srđu značio početak pravoga gospodarskog oporavka juga domovine. Ne ulazeći u razloge protivljenja aktivista “Zelenih”, želim samo naglasiti kako nam treba jedan tako veliki projekt da se “dignemo iz pepela” - ističe naš sugovornik i kao još jedan primjer kucanja možda posljednjeg čavla u mrtvački lijes građevinarstva juga RH ističe prodaju broda “Sv. Liberan” kojeg je “Obšivač” iz Metkovića bio prisiljen prodati kako bi si olakšali nezavidnu situaciju.

Upis u registar

Trajekt „Sv. Liberan“ ovih je dana kupila kotorska hidrograđevna kompanija „Yu Briv“ i trenutačno u luci Zelenika čeka na dovršetak uvozne carinske procedure i upis u CG-registar brodova.

Posrnuli metkovski građevinski div “Obšivač” dvije godine koristio je „Sv. Liberana“ kao plovilo za prijevoz građevinske operative na otoke gdje su izvodili građevinske radove. Toj ulozi trajekt je prilagođen kada ga je „Mediteranska plovidba“ kao bivši vlasnik zbog zastare povukla iz redovnog prometa na liniji Dominče-Orebić preko Pelješkog kanala.

Brod je izgrađen još 1962. u Njemačkoj kao „Pidder Lyng” te je plovio Sjevernim morem povezujući Frizijsko otočje s kopnom. “Mediteranska” je brod kupila 1971. te je s 296 BRT te 41,6 m dužine i 11 m širine pod imenom “Zamošće”, uz kapacitet od 36 vozila i 200 putnika, plovio 39 godina. Nakon toga je prodan i dobiva ime “Sv. Liberan” ploveći za Metkovce, ali ne zadugo.

Ahmet KALAJDŽIĆ

Brod s ‘filmskom karijerom’

Zanimljivo je da je brod “Sv. Liberan” prije godinu i pol dana korišten pri snimanja filma “Venuto al Mondo” u našoj zemlji. U filmu je glumila slavna španjolska glumica, oskarovka Penelope Cruz uz rame s Jane Birkin, Miru Furlan, Branka Đurića i Sanju Vejnović. Naime, doznali smo kako su završne scene tog filma pod redateljskom palicom Sergia Castellitta snimljene upravo na palubi tog trajekta koji ovih dana kreću u “novu životnu epizodu”, i to u floti kotorskih (hidro)građevinara, a radit će na poslovima izgradnje nove faze tivatske marine “Porto Montenegro”, zbog koje su se, čudnom koincidencijom, također svojedobno bunili “zeleni” Crne Gore.


  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (41.31 KB, 680x510 - viewed 101 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #132 on: March 24, 2013, 05:27:24 pm »

Već smo negdje pisali o problemima sa ovim brodićem.  Tongue

------------------

LINIJA KOMIŽA - BIŠEVO
Pokrenut postupak prisilne naplate jer isporučeni brod ne služi za plovidbu


Na temelju izvješća ovlaštenoga sudskog vještaka (t.d. CONMAR d.o.o. Split), odnosno ocjene plovidbenih karakteristika broda broda “Sv. Salvestar” na izvanrednoj tematskoj sjednici članovi Nadzornog odbora i Skupštine društva Nautički centar “Komiža” d.o.o. donijeli su odluku o pokretanju postupka prisilne naplate potraživanja od brodograditelja, tvrtke “Poseidon” iz Kaštel Štafilića i vlasnika obrta Gorana Nuića (radi ispunjavanja potraživanja u slučaju raskida ugovora i nepreuzimanja broda, brodograditelj i Goran Nuić kao jamac-platac izdali su naručitelju - Nautičkom centru “Komiža” - šest bjanko zadužnica po pola milijuna kuna, op.p.). Na sjednici je također odlučeno da se ide u javnu nabavu drugog broda zbog osiguranja kontinuiteta plovidbe na državnoj liniji 612.
Nedostaci nisu uklonjeni

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kada su početkom prosinca 2008. godine u marini Kaštela u nazočnosti tridesetak uzvanika, na čelu s komiškom gradonačelnicom Tonkom Ivčević, djelatnici brodograđevne tvrtke “Poseidon”, brodogradilišta koje je izgradilo niz kvalitetnih brodova, položili kobilicu za gradnju broda “Sveti Salvestar”, za naručitelja NC “Komiža”, nitko nije ni slutio da taj brod neće zaploviti na državnoj liniji 612 Komiža-Biševo-Komiža. Istina, prilikom privremenog preuzimanja broda 22. rujna 2011. godine obavljena je plovidba na ruti Split-Biševo-Komiža po skoro idealnim uvjetima, ali se pokazalo da brod nije upravljiv, ne postiže očekivanu brzinu, da je prova u pretezi, a da na krmi za vrijeme vožnje prodire more kroz otvore za ispuštanje mora.

Stoga je brod vraćen brodograditelju koji je u međuvremenu pronašao novu tvrtku koja se bavi projektiranjem brodova s kojom je dogovorio kako će projektant načiniti prijedlog kako razriješiti problem upravljivosti, stabiliteta i trima broda, te da će se nakon odobravanja projektne dokumentacije od Hrvatskog registra brodova (HRB) početi s rekonstrukcijom koja je trebala biti dovršena do kraja ožujka prošle godine, te kako će HRB zatim ponovno izvršiti pregled broda.

I kada se krajem svibnja prošle godine napokon činilo da je sve u redu i “Sv. Salvestar” preuzeo državnu liniju 612 Komiža-Biševo-Komiža, od dotrajalog drvenog broda “Pruga Biševo”, ponovno su uočeni nedostaci koje brodograditelj ni nakon obavljene rekonstrukcije nije otklonio i naručitelju isporučio brod prema ugovornoj dokumentaciji i, što je još važnije, nije osigurao trajnu svjedodžbu za plovidbu. Brod “Sv. Salvestar” prestao je ploviti 1. rujna prošle godine i od tada do danas vezan je u komiškoj luci.

Bogoljub Mitraković

Prigovor vještacima

Goran Nuić, vlasnik obrta POSEIDON, zastupan po punomoćniku, Trgovačkom sudu u Splitu uputio je pisani prigovor na  vještvo  načinjeno od vještaka iz CONMAR-a u kojem stoji da je postupak osiguranja dokaza proveden pet mjeseci nakon izvršene primopredaje broda 22.5.2012. što nije sukladno zakonu jer je brod bio u eksploataciji oko 5 mjeseci, pa je moglo doći do određenih oštećenja kojih nije bilo pri izradi broda. Nadalje, spominje  da je u  posjedu dokaza o neprimjerenoj eksploataciji broda, te da mu je  NC “Komiža” dužan 305 tisuća kuna sa zateznim kamatama.                                             

Vještaci: Brod ne udovoljava

U izvješću vještaka Mire Radunovića i Ive Makjanića stoji: “Za linijski prijevoz, preko cijele godine 56 putnika na relaciji Komiža-Biševo-Komiža zahtijeva se da brod mora odgovarati uvjetima nacionalne plovidbe, a kako je navedeno i u važećem ugovoru između NC-a Komiža i obrta “Poseidon”. Iz privremene svjedodžbe  HRB-a o sposobnosti broda za plovidbu izdane 11.10.2011. u Splitu, brodu je dodijeljena nacionalna obalna plovidba što ne udovoljava zahtjevima ugovora za linijsku plovidbu na ugovorenoj relaciji.

Vrijedan 2,6 milijuna kuna

Vrijednost broda je 2,6 milijuna kuna s PDV-om, od čega je Nautički centar, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Komiže, osigurao 1,91 milijun kuna kreditom kod poslovne banke (hipotekom na dio zgrade Spomen-doma) i vlastitim sredstvima, a ostatak od 685 tisuća kuna nepovratna su sredstva Ministarstva mora RH.


  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (59.54 KB, 680x505 - viewed 100 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #133 on: March 26, 2013, 07:15:25 pm »

UOČI ULASKA U EU
Greenpeaceov brod dolazi dati potporu hrvatskim ribarima

Greenpeaceov brod Arctic Sunrise sredinom travnja dolazi u Hrvatsku u okviru kampanje za očuvanje morske bioraznolikosti od industrijskog ribolova. Ploveći kroz devet europskih zemalja, Greenpeace nastoji osvijestiti javnost, političare i ribare o potrebi obuzdavanja prekomjernog izlova radi obnove ugroženog ribljeg fonda. Arctic Sunrise bit će u Rijeci od 14. do 16. travnja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zoran Tomić, predstavnik Greenpeacea u Hrvatskoj, tvrdi da se šezdeset posto europskih ribljih vrsta prekomjerno izlovljava i ne uspijevaju se obnoviti. Europsko industrijsko ribarstvo toliko je moćno, kaže Tomić, da je u stanju izloviti dva ili tri puta više ribe od onoga što se može obnoviti u moru.

'S druge strane, imamo male ribare koji love održivo i odgovorno. Vrijeme je da se promijeni smjer europske politike ribarstva i osigura budućnost ribe i ribara', poručuje Tomić.

Greenpeaceov brod Arctic Sunrise započeo je u Constanti u Rumunjskoj turneju davanja potpore malim europskim ribarima koji love na održiv način u trenutku dok pregovori o reformi europske Zajedničke ribarske politike (CFP) ulaze u završnu fazu. CFP je već desetljećima naklonjen industrijskom ribarstvu koje ugrožava budućnost ribe i naših mora, zbog čega posljedice trpe priobalne zajednice koje ovise o ribarstvu.

Danijel Strugar, predsjednik Koordinacije malih ribara Hrvatske, kaže da su zbog takvih kretanja u Europi hrvatski ribari i osnovali tu inicijativu. 'Održivo ribarstvo od životnog je interesa za naše priobalje jer, izravno i neizravno, priobalno ribarstvo kod nas zapošljava više od 10.000 ljudi', upozorava Strugar.

U Greenpeaceu ističu da CFP prolazi kroz važnu reformu. U tijeku su pregovori između Europskog parlamenta, koji se zalaže za stvarne promjene, i vlada zemalja članica EU-a. Velike ribarske zemlje kao što su Španjolska i Francuska do sada su se redovito priklanjale kratkoročnim interesima industrijske ribarske flote, iako većinu ribarskog sektora u tim zemljama čine mali ribari.

'Europske vlade trebale bi se ugledati na Europski parlament i dovesti u ravnotežu veličinu ribarske flote s količinom ribe u moru. Najprije bi trebale krenuti s uklanjanjem brodova koji čine najveću štetu okolišu, a istovremeno priobalnim sredinama nude najmanji broj radnih mjesta. Vlade trebaju podržati ribare koji love na održiv način i čuvaju brojna radna mjesta', dodaje Tomić.

Arctic Sunrise skupljat će u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji potpise na brodovima od papira u znak podrške ribarstvu niskog utjecaja na okoliš. Greenpeace će pozvati europske ministre da takvim ribarima daju prednost u pristupu ribolovnim zonama.

U Greenpeaceovoj kampanji sudjeluje i organizacija ribara LIFE (Low Impact Fishers of Europe). 'Mi činimo 80 posto europske ribarske flote i većinu zaposlenih u tom sektoru. Mi smo krvotok mnogih ribarskih sredina. Ipak, dobivamo tek malen postotak ribolovnih kvota. Kako bi se osigurala budućnost ribarenja, ovakvo stanje mora se promijeniti. Trenutni sustav koji nagrađuje plovila s najvećim štetnim učinkom očito je nepravedan i šteti onima čiji je utjecaj na more i ribu minimalan, a korist za društvo velika', poručio je glasnogovornik LIFE-a Jerry Percy.

  tportal


* sipa_00488697_000002.jpg (191.66 KB, 970x742 - viewed 86 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #134 on: March 28, 2013, 06:30:06 pm »

Nakon duga dva desetljeća
‘Katalinko’ će opet svitlit pomorcima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Od 3. travnja svijetlit će svjetionik s Katalinića briga! Nakon duga dva desetljeća “Plovput” je odlučio oživiti jedinstveni svjetionik koji je do pogotka granate s brodova JRM-a 1991. godine našim pomorcima desetljećima bio siguran orijentir, ali i dobri čuvar u noćnoj plovidbi kroz Brački ili Splitski kanal.

– Projekt Lučke uprave o izgradnji vanjskih vezova u Gradskoj luci požurio je priču o obnovi svjetionika – kaže nam Darko Meštrović, direktor “Plovputa”.

– Svjetionik na Katalinića brigu nužan nam je kao važan sigurnosni element, ne samo u plovidbi kanalom ispred Splita, nego i zbog kruzera koji dolaze, ali i kruzera koji će se vezivati na budućim vanjskim vezovima.

Dakako, sve radimo u dogovoru s Lučkom kapetanijom.

Trenutačno signalizacija svjetionika radi probno, a od 3. travnja za stalno, u punoj funkciji – kaže nam direktor Meštrović, najavljujući i skoru sanaciju i obnovu cijelog svjetionika-kompleksa “Spomenik palim pomorcima”.

Sanacija do Sv. Nikole

– U tijeku je i izrada elaborata statičke analize svjetionika koji će poslužiti za izradu elaborata o sanaciji.
Uvjeren sam da ćemo do kraja godine, odnosno do blagdana svetog Nikole, imati svjetionik obnovljen u punom sjaju – najavio je direktor “Plovputa”.

Spomenik palom pomorcu otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice. Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa. Arhitektonsko rješenje izradili su arhitekti Paško Kuzmanić, Budimir Prvan, Branko Franičević i Ivan Carić.

Reljef je djelo čuvenoga splitskog kipara Andrije Krstulovića, učenika i suradnika velikog Ivana Meštrovića. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.

DENIS KRNIĆ  SD


* ImageHandler.ashx.jpg (52.03 KB, 680x430 - viewed 107 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.