PALUBA
March 28, 2024, 01:09:18 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 178294 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #195 on: December 24, 2013, 09:29:04 pm »

Toniju Jončiću, profesionalnom ribaru iz Komiže na Visu, na parangal se prije nekoliko dana uhvatila prava grdosija - gof od 36,36 kilograma!

I ribar se iznenadio veličinom gofa, iako je u karijeri vidio riba svake vrste i veličine. Nakon izvlačenja kapitalca i prigodnog fotografiranja ribetina je prodana jednom komiškom hotelu čiji će gosti uživati u jednoj od najcjenjenijih riba. Gof je plava riba, ali ima bijelo meso i vrlo je zdrava, bogata omega-3 masnim kiselinama kao i sva plava riba. Izuzetno je cijenjeno među gurmanima i sprema se na razne načine.

Najbolji je ipak narezan na fete i bačen na gradele. Gof živi u manjim jatima na otvorenom moru, a u oceanima i otvorenim morima naraste i do 90 kilograma.

Primjerci ulovljeni u Jadranu prosječno su teški oko deset kilograma, iako su hvatali i one teže od 50 kilograma. Zanimljivo je i da gof nema zube. Ipak, hrani se isključivo drugim ribama, a usta su mu stalno otvorena.

Toniju Jončiću ovo nije prvi veliki ulov. Prije nekoliko godina uhvatio je ugora dugog više od dva metra. No Jončićev gof nije najveći ulovljen u Hrvatskoj. Rekorder je Slavko Žunić s Paga koji je prije dvije godine uhvatio pravu mrcinu, gofa od čak 65 kilograma, a iz mora ga je izvlačio tri i pol sata.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

  24sata

    Auuu batoooo. Zanimivo je, da nema cijene ko vrhunska bijela riba a odličan je, možda i ukusniji od bele ribe. Jučer sam jeo brancina i mogu reči, da je mali gof kojeg je slučajno ulovio ribar u Trščanskom zaljevu (jer ih ovde inače nema) svakako bolji bio.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #196 on: January 10, 2014, 01:10:03 pm »

KANAL 16

Na moru glavu čuvaju radiovalovi: "Ljudi misle da su s mobitelom sigurni"

Oni su nevidljivi čuvari pomoraca na Jadranu. Njih se, naime, može samo čuti. Preko brodskih radiostanica šalju brodovima meteorološka izvješća, upozoravaju ako se vrijeme na moru pogorša, javljaju na plutajuće opasnosti koje mogu oštetiti brod u plovidbi, pozivaju na pomoć brodu i pomorcima u nesreći... Ukratko, bdiju nad pomorcima i nećemo pretjerati ako kažemo da su prava produžena ruka svetog Nikole, zaštitnika pomoraca.
Naravno, riječ je o pomorskoj radioslužbi splitskog “Plovputa”, jednoj od najvažnijih karika sigurnosti plovidbe na Jadranu. U splitskoj obalnoj radiopostaji danonoćno dežuraju.

Zimi bonaca

– Ovi zimski dani su za nas bonaca kad nemamo previše posla. Eter kanala 16 je uglavnom tih do travnja, kada počinje ludnica s turističkom sezonom – dočekuje nas Robert Akrap, voditelj smjene u “Plovputovoj” radiopostaji u Spinčićevoj ulici.

Protekla, 2013. godina prošla je, veli voditelj Akrap, dobro, bez značajnih poziva za pomoć. Na svu sreću.

– Nijemci i Šveđani su se pokazali kao pravi znalci mora i radiokomunikacije, svi govore engleski jezik, dok su Talijani ili Slovaci za poluditi. Ni slova engleskoga ne znaju izgovoriti. A ljudi ponekad nisu svjesni koliko je more opasno, posebno novopečeni moreplovci – kaže Akrap.

– Ljudi se ne smiju zavaravati da su s mobitelom sigurni na moru. Na brodu moraju imati VHF stanicu. Mobitel se nakon intenzivnih dvadesetak minuta korištenja isprazni, a akcije spašavanja znaju trajati satima. Osim toga, VHF kanal 16 slušaju svi pomorci, tako da najbliži brodovi, čim čuju poziv za pomoć “may-day”, mogu doploviti u pomoć. Na mobitelu vas ne može čuti nitko osim onog kojeg ste pozvali. Pa ni ispaljena signalna raketa nije od prevelike pomoći. Nije baš jednostavno u mraku locirati brod s kojeg je ispaljena raketa. Ako se raketa uopće uoči na vrijeme, a svaka minuta na moru je bitna. Pa ni radarom nije moguće uvijek pronaći brod, posebno ako su veći valovi, tada je radar gotovo slijep. Radiokomunikacija je ostala nezamjenjiva za spašavanje na moru – pojašnjava nam Akrap, nekadašnji radiotelegrafist koji je plovio na brodovima “Jadroplova”, “Brodospasa”, a u “Plovputu” je ukupno 20 godina.

– Imali smo usred kolovoza slučaj jednog Austrijanca koji je s Visa isplovio brodom prema Italiji. Usred izmaglice otkaže mu GPS. Nije znao kamo plovi, gdje se nalazi, je li na hrvatskoj ili talijanskoj strani Jadrana. Slijep nasred mora. Uz procjenu prijeđenog puta i rute, navodili smo ga radiokomunikacijom i čovjek je sretno došao do Žirja – ispričao nam je jednu do dogodovština Akrap, potvrđujući nezamjenjivost “Plovputove” pomorske radioslužbe, koja s 14 primopredajnika, odnosno antena, pokriva cijeli Jadran.

Mnogi i ne znaju da se sva komunikacija na moru odvija upravo preko te radioslužbe. Upravo “Plovputova” služba ima golemu ulogu u akcijama traganja i spašavanja na moru. Sve se odvija preko te službe, pa se čak prenose i medicinski savjeti kada unesrećenima na moru treba pružiti hitnu pomoć.

’May-day’ u eteru

– Naša je služba primila pozive za pomoć “Nautike 64” i odmah smo obavijestili Talijane o havariji broda s obzirom da je brod bio bliži talijanskoj obali. Primili smo poziv i prije nekoliko godina, kada se kod Istre zapalio veliki turski brod “Und Adryatic”. Svaki poziv koji dobijemo prosljeđujemo nadležnima, Pomorskom centru za traganje i spašavanje u Rijeci ili Državnoj službi zaštite i spašavanja. Prije nekoliko godina primili smo poziv jednog njemačkog bračnog para u šibenskom arhipelagu koje je nevera uhvatila na gumenjaku. U akciji spašavanja spase ženu, a muškarac upadne u more i tijelo mu nikada nisu našli... Kad god dobijemo “may-day” poziv, uvijek me zabode u trbuhu – iskren je Akrap.

U splitskoj obalnoj postaji nalazi se i centar za dojavu alarmnih stanja s objekata pomorske signalizacije.

– Široj javnosti je nepoznato da iz Splita daljinski nadziremo 147 “Plovputovih” svjetionika na cijelom Jadranu. U slučaju kvara odmah se izlazi na teren. Uvijek valja imati na umu da je Jadran more s mnogo hridi, otočiča, pličina i uskih prolaza. Jadranom nije jednostavno ploviti, a ploviti se mora i zato je tu naša služba – kaže na kraju Akrap.

Emitiranje preko sustava NAVTEX

Vremenska izvješća i upozorenja, kao i važna navigacijska upozorenja, Split Radio emitira i preko međunarodnog sustava NAVTEX. Osim NAVTEX-a, obalna radiopostaja Split Radio posjeduje i VHF DSC sustav, koji je isto tako integralni dio GMDSS opreme. Taj sustav služi za obavljanje permanentne službe bdjenja, odnosno odašiljanja i primanja poruka u vezi sa sigurnošću i pogibelji na moru.

Tri postaje

U sastavu “Plovputa” djeluju tri obalne radijske postaje: ORP Rijeka Radio, ORP Split Radio i ORP Dubrovnik Radio, na kojima se radijska služba odvija kontinuirano 24 sata dnevno tijekom cijele godine.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
« Last Edit: January 21, 2014, 08:08:50 pm by leut » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #197 on: January 21, 2014, 01:14:51 pm »

21.1.2014.

2D SNIMANJE JADRANA

Norvežani objavili rezultate istraživanja: Hrvatska bi mogla postati novi naftni i plinski raj

Ako je suditi po danas objavljenim rezultatima 2D seizmičkog simanja podmorja hrvatske strane Jadrana, Hrvatska bi mogla u bližoj budućnosti postati nova europska meka velikih naftnih i plinskih nalazišta.

Objavi rezultata na velikom istraživačkom brodu „Seabird Northern Explorer“ privezanog u splitskoj Sjevernoj luci, nazočili su Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i Rune Eng, direktor norveške grupacije „Spectrum“ koja je obavila seizmičko snimanje Jadrana. „Spectrum“ je u svijetu poznat kao lider u seizmičkom snimanju čije usluge koriste najveće svjetske naftne kompanije.

- Rezultati petomjesečnog snimanja ukazuju na velike potencijale nalazišta plina i nafte duž cijele hrvatske strane Jadrana. Za sada je rano govoriti o količinama i vrijednostima nalazišta. No, svakako će Jadran zbog svoje male dubine biti zanimljiv globalnim naftnim i plinskim divovima, jer će eksploatacija biti daleko tehnički jednostavnija i jeftinija negoli ekspolatacija u velikim dubinama kakve su, primejrice u Brazilu - kazao je Eng, čelnik grupacije „Spectrum“ koja diljem svijeta ima svoje urede i obavlja složena 2D i 3D seizmička snimanja.

Ministra Vrdoljak nije krio zadovoljstvo rezultatima istraživanja Norvežana. Kako je rekao, „realne su šanse da Hrvatska postane energetski div regije, ako ne i Europe“. Već na proljeće ministar je najavio objavu međunarodnog natječaja za eksploataciju nalazišta.

- Oko 20 svjetskih naftnih i plinskih kompanija izrazilo je interes za natječaj za eksploataciju nalazišta koji ćemo objaviti u travnju. Rezultate koje je prikupio „Spectrum“ upravo će inozemnim kompanijama biti podloga za procjenu potencijala, a uoči raspisivanja natječaja - kazao je ministar  Vrdoljak.

Prema ministrovim riječim, država će, naime, prema podacima dobivenim putem “Spectrumovih” 2D snimanja na terenu od 12 tisuća četvornih kilometara duž Jadrana provesti podjelu terena na blokove i otvoriti javno natjecanje za dobivanje dugogodišnjih koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Prve koncesije međunarodnim naftnim tvrtkama, kaže ministar, bit će dodijeljene 2015. godine.

- Za očekivati je da će na ekspolataciji nalkazišta biti angažirane i domaće tvrtke i domaći ljudi. Dakle, nova ulaganja i nova zapošljavanja slijede - kazao je ministrr gospodarstva.

“Spectrum”, prema ugovoru koji je potkraj srpnja prošle godine sklopljen s Ministarstvom gospodarstva, ima pravo sam naplatiti prvih pet dokumentacija koje proda u paketu, dok će prihod od prodaje svih ostalih podataka dijeliti s državom u omjeru 50 naprama 50 posto. Na taj je način omogućeno pokrivanje troška poslova 2D snimanja “Spectrumu”, koji su, prema istim izvorima, na razini nekoliko milijuna dolara.

Ipka, treba reći da je  naftaškim znalcima i dalje pomalo čudno da javni  natječaj za ovaj vrijedan posao, sukladno novi zakon o ugljikovodicima, ipak nije proveden, a  ugovor sklopljen izravnim odabirom partner.

“Spectrum” je za ovaj posao imao i jaku konkurenciju, od norveškog “Petroleum Geo-Services-a“, francuskog CGGveritasa Schlumbergera do američkog “ION Geophysicala”, koji su očekivali javni natječaj.

Ipak, prevladalo je mišljenje da posao treba prepustiti “Spectrumu” jer će sav trošak tog posla vrijednog desetke milijuna kuna snositi sam, a trošak istraživanja podmiriti prodajom snimki zainteresiranim kompanijama za natječaj za koncesiju.

Dakle, seizmički podaci su vlasništvo Vlade RH, a tvrtka “Spectrum” će tzv. „2D multi client“ snimke prodavati naftnim kompanijama koje će se natjecati za koncesije na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

Kao se može neslužbeno doznati, snimke će među prvima otkupiti „Exxon Mobil“, „Total“, ENI i „Marathon Oil“ koji su već potpisali predugovore o kupnji.

Inače, „Spectrum“ ima veliko iskustvo u istraživanju podmorja ostalih mediteranskih zemalja, poput Egipta, Libanona i Španjolske, a već je seizmički snimio talijanski dio Jadrana.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


Jeli 1.4. uranija ove godine? Ako je ovo istina nadam se da će u budućnosti bit duž Jadrana bušotina do bušotine i da će svi živjeti u blagostanju, a nas Hrvate deložirat negdje daleko daleko da ne smetamo ljudima negdje tipa Sibir, Sahara, Saturn,...
« Last Edit: January 21, 2014, 08:07:49 pm by leut » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #198 on: January 21, 2014, 02:54:07 pm »

Ipak sam skeptičan o tim veliko zalihama nafte na istočnoj strani Jadrana. To slušam i čitam od 70-tih godina. Neka to bude i istina, neka nafte, ali onda ovdje nema, barem gdje će biti pltforme, turizma. Sve mi se čini, da je onaj koji je "radio" Jadran Italijanima dao naftu, a Hrvatskoj otoke!
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #199 on: January 21, 2014, 03:40:46 pm »


Eksploatacija nafte, ma kako bila savremena, ubeđen sam da je suprotna visokim ekološkim standardima. Da se crpi, a da se makar malo ne prosipa, mislim da je nemoguće.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #200 on: January 24, 2014, 07:11:41 am »

Brod iz "našeg" brodogradilišta

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Napušteni ruski brod, izgrađen u Kraljevici, u blizini je Britanije, pun zaraženih štakora
Ljubov Orlova ruski je istraživački brod izgrađen 1976. godine i nakon plovidbe cijelim svijetom 2010. je završio u Kanadi. Na putu do rezališta u Dominikanskoj Republici prošle godine došlo je do nesreće i brod je ostao na pučini, a sada se približava britanskom otočju, sa stotinama oboljelih glodavaca

Vodama Sjevernog Atlantika plovi brod bez posade, samo s gomilom štakora, koji napadaju jedni druge u borbi za opstanak.

Vijest o napuštenom plovilu koje bi nakon pune godine dana u sjevernim morima uskoro moglo doploviti do britanske obale objavio je The Independent, s upozorenjem da je lako moguće da su "putnici", odnosno čopori štakora puni zaraza, a osim te alarmirajuće opaske zanimljivo je da je brod izgrađen u bivšoj Jugoslaviji, odnosno u brodogradilištu Kraljevica 1976. godine.

Riječ je o brodu Ljubov Orlova, nazvanom po slavnoj sovjetskoj glumici, a koji je doživio nesretnu sudbinu kada je na plovidbi iz kanadske luke prema rezalištu u Dominikanskoj Republici pukao kabel kojim je bio vezan za remorker. Bivši vlasnici dobili bi za brod oko 600.000 funti, no ostali su i bez njega i bez prihoda. Brod je bio u međunarodnim vodama i prema kanadskim prometnim vlastima nije predstavljao opasnost za okoliš, ali očito su previdjeli činjenicu da su se nakotili štakori, prenositelji opasnih bolesti...

Britanski mediji navode da su signali s broda uhvaćeni lani u ožujku, vjerojatno od čamaca za spašavanje, te procjenjuju da je sada vrlo blizu zapadnim obalama britanskog otočja.

Brod Ljubov Orlova, nakon porinuća u Kraljevici, bio je registriran u Vladivostoku kao matičnoj luci, a potom nakon raspada SSSR-a na Cookovu otočju. Služio je kao istraživački brod, s oplatom čvrstom da izdrži udare o led, pa je često lovio do Arktika i Antarktike, poput nedavno "proslavljenog" ledolomca Akademika Šokalskoga, zapelog krajem prošle godine u ledu oko Južnoga pola. Prije četiri godine završio je u kanadskoj luci St. John, zbog duga vlasnika od 251.000 dolara, a uz to ni 51 član posade nije dobivao plaću pet mjeseci...



* 6d4dc19f8e288f64c24374924ccb465b.jpg (93.57 KB, 780x505 - viewed 125 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #201 on: January 24, 2014, 09:47:13 am »

Ipak sam skeptičan o tim veliko zalihama nafte na istočnoj strani Jadrana. To slušam i čitam od 70-tih godina. Neka to bude i istina, neka nafte, ali onda ovdje nema, barem gdje će biti pltforme, turizma. Sve mi se čini, da je onaj koji je "radio" Jadran Italijanima dao naftu, a Hrvatskoj otoke!

Trebam biti neodredjen  Cool, ali govori se, sramezljivo i pise, da  se plin iz sjevernog Jadrana daje Talijanima vec preko 15-ak godina, po cijenama koje su 1/3 uvoznih (cijena uvoznog plina  preko plinovoda za Hrvatsku); vjerojatno je povezano s vrlo kasnim spajanjem podmorskog plinovoda prema Istri. Zajednicka firma koja eksploatira ta nalazista je INA-AGIP.
Slicno je i s plinom iz kombinacije MOL-INA, s time da od MOL-a (opet napominjem - govori se i pomalo pise) kupujemo po cijenama znatno visim od svjetskih.

A, ukoliko i bude komercijalne eksploatacije nafte/plina iz istocnog Jadrana, ne treba se zanositi.

"Narod i postena inteligencija" nece imati nikakve koristi - izdvojene grupe - veliku. Za koju ce se godinu vidjeti.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #202 on: January 24, 2014, 09:58:19 am »

Par informacija sa službenih stranica INA-e

Proizvodne platforme na sjevernom Jadranu

INA, d.d., odnosno njezin Segment djelatnosti istraživanje i proizvodnja nafte i plina, jedini je nositelj koncesija za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika na hrvatskom dijelu Jadrana.
 
Istraživačke aktivnosti na moru započele su još davne 1968., no do značajnih otkrića ugljikovodika došlo se tek u razdoblju 1973. - 1993. kada su otkrivena plinska polja Ivana i Ika. Komercijalna proizvodnja plina na Jadranu započela je eksploatacijom plinskog polja Ivana 1999.
 
Godina 2006. bila je rekordna po broju platformi puštenih u proizvodnju, njih 7, što je rezultiralo velikim skokom u proizvedenim količinama 2007.

Iste godine, 2006., završen je plinovod koji spaja jadranska plinska polja s hrvatskim kopnom, odnosno preko terminala Pula spoj s plinoopskrbnim sustavom tvrtke PLINACRO, te jadranski plin konačno postaje dostupan hrvatskom tržištu, snažno doprinoseći stabilnosti i sigurnosti opskrbe.

Otada do danas, uslijed otkrivanja novih polja te njihovog privođenja eksploataciji, proizvodnja plina na Jadranu ima snažan trend rasta.  

Eksploatacijska polja

INA aktivnosti istraživanja i proizvodnje na Jadranu, provodi zajedno s talijanskim tvrtkama partnerima. Tako je na eksploatacijskim poljima „Sjeverni Jadran“ i „Marica“, Inin partner tvrtka ENI, a zajednička operativna kompanija INAgip. Na eksploatacijskom polju „Izabela“, Inin partner je  tvrtka EDISON, a zajednička operativna kompanija je EDINA.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Platforme i proizvodnja

Trenutačno se na Jadranu nalazi 19 platformi. Na eksploatacijskim poljima Sjeverni Jadran i Marica izgrađeno je 17 platformi, od kojih je 16 eksploatacijskih , a jedna kompresorska platforma (Ivana K) na kojoj se nalaze postrojenja za prihvat, obradu i komprimiranje plina. Operator tog sustava je INAgip. Druge dvije eksploatacijske platforme izgrađene su na eksploatacijskom polju Izabela,  gdje je operator  EDINA.
 
 
Dinamika početka rada platformi

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3952012/obalna_straza.asp


* polja.jpg (58.35 KB, 800x800 - viewed 126 times.)

* platforme_jadran.jpg (54.04 KB, 440x286 - viewed 309 times.)

* PC-9 izvor fotografije Hrvatski Vojnik.jpg (50.54 KB, 600x791 - viewed 115 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #203 on: February 14, 2014, 06:24:20 am »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Jidra pod Marjanom

Regata jedrenjaka u rukama Ministarstva

Regatu organizira poznata pomorska organizacija Sail Training International (STI), odnosno Međunarodna organizacija jedrenjaka za obuku

Grad Split i Lučka uprava voljni su podržati ideju da grad u proljeće 2016. godine ugosti povijesne jedrenjake u međunarodnoj regati od Trsta do Malte. Regatu organizira poznata pomorska organizacija Sail Training International (STI), odnosno Međunarodna organizacija jedrenjaka za obuku.

Na potezu je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, koje će odlučiti može li Lučka uprava dati podršku u obliku besplatnog veza, vode i struje u Gradskoj luci za najmanje 30 jedrenjaka koji bi plovili u velikoj transjadranskoj regati. Brodovi bi u Splitu sa svojim posadama, oko 300 mornara i časnika, boravili tri dana.


Promocija grada
– Podržavam dolazak regate u Split – kaže nam gradonačelnik Ivo Baldasara, te nastavlja:

– Smatram da je njezino događanje od interesa za grad, ali ne mogu prejudicirati odluku o domaćinstvu. Naime, ključno je pitanje velikih troškova besplatnog veza, opskrbe električnom energijom i vodom sudionika regate.

Zbog toga sam poslao dopis Lučkoj upravi s upitom jesu li oni spremni dati besplatne vezove, struju i vodu sudionicima regate, a da bi se mogao očitovati prema organizatorima o eventualnom domaćinstvu – kazao je gradonačelnik Baldasar.

I Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave, rado bi vidio razvijena jedra povijesnih i školskih jedrenjaka iz cijele Europe pred obalama Splita.

– Jedna takva pomorska manifestacija bi apsolutno bila dobrodošla za promociju grada i naše pomorske tradicije. Treba vidjeti možemo li domaćinstvo regate odraditi zajedno s Gradom Dubrovnikom. Uputio sam prema resornome ministarstvu upit da se očituju možemo li, i na koji način, dati besplatne vezove, vodu i struju, jer takva odluka ipak nije u domeni splitske Lučke uprave. Nastojat ćemo odgovore dobiti što prije – kazao je ravnatelj Blaževski.

Davne 1956. godine održala se prva regata jedrenjaka u organizaciji Sail Training Internationala, od luke Trobay u Velikoj Britaniji do Lisabona. Predstavnici organizacije STI, inicijatora regate, spremni su čim prije doći na sastanke s nadležnim ministrima, županom i gradonačelnikom ako se prihvatimo domaćinstva.

Regata je sada u rukama ministra pomorstva Siniše Hajdaša Dončića. Ministre, dajte nam ruke da dobijemo regatu!

Denis Krnić
snimio Jadran Babić / CROPIX


* ImageHandler.jpg (46.77 KB, 680x430 - viewed 111 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #204 on: February 14, 2014, 09:44:49 am »

To bilo stvarno odlično ,o turističkom potencijalu da i ne govorim ako se na Poljud može sjatit sto ijada drogiranih budala i trest glavon do zore uz taktove tehno muzike onda može i ovo ,daću in ja vodu mukte ako triba  Grin ,no poznavajući nas najvjerojatnije će sve ostati na ovom članku ,i pretpostavljam da jedan jedrenjak sigurno neće doći u Split ,šteta...
http://www.sailtraininginternational.org/vessels/definition-of-a-tall-ship
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #205 on: February 16, 2014, 04:41:24 pm »

http://www.vijesti.me/

Nema povrijeđenih
Pirati napali brod pod komandom crnogorskog zapovjednika

Piše: Siniša Luković

"Tim naoružanih radnika obezbjeđenja ukrcanih na „Andrei“ uzvratio je na paljbu napadača, natjeravši ih da obustave napad i udalje se"
Dvojica crnogorskih pomoraca – članova posade malog kontejnerskog broda „Andrea“ kojeg su u četvrtak popodne napali somalijski pirati, nisu povrijeđeni. Nije stradao niko ni od ostalih članova posade tog teretnjaka deplsmana 11.285 tona, a koju pored zapovjednika Uroša Vukovića i prvog oficira palube iz Crne Gore Branislava Vujovića, čine i upravitelj stroja iz Burme i 14 pomoraca iz Kenije.

Brod „Andrea“ plovi pod zastavom Sijera Leonea, a njime upravlja kompanija „Alpha Logistics“ iz Kenije. Generalni sekretar Sindikata pomoraca Kenije Andrju Mvangura je, govoreći na pres konferenciji u Mombasi, objasnio da je brod napadnut u četvrtak u dva navrata – oko 2 sata poslije podne i ponovno predveče istog dana i da su pirati koji su se „Andrei“ približili u gliseru pokušali da natjeraju zapovjednika da zaustavi brod kako bi se oni ukrcali i oteli ga.
„Tim naoružanih zaštitara ukrcanih na „Andrei“ međutim, uzvratio je na paljbu napadača, natjeravši ih da obustave napad i udalje se.“- objasnio je Mvangura dodajući da je u gliseru koji je napao trgovački brod bilo pet ljudi koji su imali automatsko naoružanje. Oni su otvorili vatru na „Andreu“ ali su odustali od napada nakon što su im naoružani zaštitari sa palube 134-metarskog klontejneraša, uzvratili vatrom, a brod nastavio da plovi nesmanjenom brznom.

„Pirati su pokuali da iskoriste činjenicu što je na „Andrei“ bilo prisutno malobrojno zaštitarsko osoblje. Da su kojim slučajem napali brod istovremeno za tri ili četriri glisera umjesto samo sa jednim, sigurno je da obezbjeđenje ne bi moglo da adekvatno odgovori na napad i spriječi pirate da se ukrcaju i otmu brod.“- objasnio je Mvangura dodajući da je zapovjednik „Andree“ danima prije napada dobijao prijetnje pirata da će napasti i oteti njegov brod.Generalni sekretar Sindikata pomoraca Kenije stoga je apelovao na tamošnje brodovlasnike da dodatno osiguraju svoje brodove u šprilikom plovidbe u kritičnim područjima i na njih ukrcaju dovoljan brojh naoružanih pripadnika obezbjeđenja.

Inače, u momentu napada „Andrea“ je plovila na iskrcaj tereta u somalijsku luku Mogadiš. Taj broj inače, već godinama vozi teret između luka na istočnoj obali Afrike u Keniji, Tanzaniji, Madagaskaru, Mozambiku i na Komorskim ostrvima.

Napad pirata na brod „Andrea“ kapetanu Urošu Vukoviću i prvom oficiru Branislavu Vujoviću već je druga „pegula“ koju doživljavaju u Africi. Njih dvojica naime, uz upravitelja stroja Borislava Samardžića, su od decembra 2010 do avgusta 2012 preživjeli pravi pakao na malom grčkom teretnjaku „Nuada“ koji je dugo bio zarobljen po egipatskim lukama Suec i Safaga zbog neisplaćivanja finansijskih obaveza njegovog vlasnika prema posadi, agentu i drugim povjeriocima.

Živeći često u nehumanim uslovima, bez goriva, struje, klimatizacije, vode i hrane na brodu na kome su se temperature pele i na preko 50 stepeni Celzijusa, trojica naših pomoraca tada su se mjesecima borila da im gazda isplati teško zaradjeni novac. Maksima „živjeti se ne mora, ploviti se mora“ Vukovića i Vujovića opet je nakon odiseje na „Nuadi“ odvela na more, pa su tako na novom brodu „Andrea“ njih dvojica u afričkim vodama prošle sedmice opet doživjeli incident – piratski napad koji se srećom, završio bez posljedica.
« Last Edit: February 16, 2014, 04:59:44 pm by SOLARIS 1972, Reason: uređena vijest » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #206 on: March 06, 2014, 12:26:41 pm »

KAD NEMA ZERP-A
Umjesto Vlade, naše more štite - Talijani!


Famozni ZERP, hrvatski gospodarski pojas koji u praksi nikad nije zaživio, bez sumnje je, po mišljenju mnogih stručnjaka, a da ne spominjemo ribare, otočane i ostale građane, jedan od najvećih promašaja hrvatske politike.

Jedna od izravnih posljedica nebrige hrvatske države za provedbu ZERP-a jest devastacija Jabučke kotline – jednog od najvažnijih jadranskih mrijestilišta mnogih morskih vrsta poput oslića, škampa, muzgavaca, lignjuna, grdobine, područje posebno bogato zubacima – koju konstantno i neracionalno izlovljavaju uglavnom talijanske ribarske flote. To je prouzročilo goleme probleme hrvatskoj ribarskoj industriji, a koćarski ribolov, na primjer, zbog toga je u kolapsu.

Milanović je odbio raspravu

Iako su stručnjaci nudili brojna rješenja kako zaštititi područja oko Jabuke, od proglašenja punog gospodarskog pojasa pa do inicijative Euromediteranskog foruma za proglašenjem dijela Jabučke kotline morskim područjem pod posebnom zaštitom od mediteranskog interesa – SPAMI, vladajuće garniture su uporno odbijale bilo kakvu inicijativu takve vrste! Ni preporuka Europske komisije da Hrvatska proglasi gospodarski pojas nije shvaćena ozbiljno, a sam premijer Zoran Milanović odbio je raspravu o toj temi, smatrajući da je to završena priča.

Neslužbeno, iz takvog se stava moglo iščitati kako se političari često unaprijed vade iz bilo kakve borbe za proglašenje gospodarskog pojasa na način da smatraju kako Talijani, radi svojih interesa, to neće dopustiti. No, inicijativa koju su s Euromediteranskim forumom pokrenule upravo talijanske institucije, na skupu koji je održan u Anconi krajem prošle godine, vjerojatno će “preskočiti” bezbrižni stav hrvatskih vlasti i Jabučku kotlinu zaštititi po izravnom naputku Europske komisije!

O tome nas je informirao prof. dr. Alen Soldo, član Euromediteranskog foruma i predstojnik studija morskog ribarstva na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.

– Sastanak u Anconi je zapravo početak projekta AMER (Adriatic Marine Ecosystem Recovery) kojemu je cilj oporavak preiskorištenog morskog ekosustava Jadrana. Ideja je pokrenuta još na američkom sveučilištu Stanford, a zahvaljujući talijanskim kolegama koji rade na Stanfordu, Jadran je označen kao idealan za takvu inicijativu. Kako je to bila samo ideja bez nekih detalja, Euromediteranski forum je predložio već razrađenu inicijativu o zaštiti hrvatskog dijela ZERP-a.

Nakon višednevne rasprave, na kojoj su sudjelovali mnogi talijanski i strani stručnjaci, inicijativa EMEF-a prihvaćena je u potpunosti – uvodno će dr. Soldo, te objašnjava kako bi se prema projektu, u tom području, kao i dijelu talijanskog ekološkog pojasa koji graniči s našim ZERP-om, potpuno zabranilo koćarenje.

‘Sindrom turista’

To je područje najznačajnije mrijestilište i rastilište pridnenih vrsta u Jadranu pa ne treba previše objašnjavati što bi to značilo za oporavak Jadrana, a tako i ribarstva u cijelosti. Pri tome je značajno što su brojni talijanski stručnjaci prepoznali važnost trenutka, jer je svima poznato kako su prošle godine talijanski ribari imali najduži lovostaj u povijesti, upravo stoga što je to područje već dugi niz godina preiskorištavano.

Kako u hrvatskom ZERP-u uglavnom rade Talijani, jasno je da bi zaštita toga područja najviše pogodila njih, pa je od krucijalne važnosti da talijanska strana dobro objasni prednosti zaštite svojim ribarima, jer će i oni imati velike koristi od toga.

S druge strane, važnost zaštite tog područja je našim ribarima odavno jasna, a to se vidi i iz činjenice da za ovakvu inicijativu imamo podršku brojnih ribarskih grupacija. Iz tog područja dolazi do “prelijevanja” ribe i drugih morskih organizama u naše teritorijalno more, pa bi to našim ribarima značilo da bliže svojim matičnim lukama čekaju dolazak većih, odraslih primjeraka.

– Poznavajući cijene goriva te razlike u cijeni organizama s obzirom na njihovu veličinu, vrlo je jasna ekonomska računica takve zaštite – navodi dr. Soldo, konstatiravši kako državne administracije, naročito hrvatska, nemaju nikakav interes da rade po tom pitanju.

Jedna od najvažnijih odluka projekta je da se državne administracije preskoče te da se razrađena inicijativa uputi direktno Europskoj komisiji. Kako područja van teritorijalnog mora spadaju pod nadležnost Komisije, to znači da ona može samostalno donijeti odluku i uputiti je državama na izvršenje. Time bi zaobišli konstantno opstruiranje naše administracije i njihova uloga bi se svela samo na implementiranje propisa koje donese EK!

– Žalosno je da tako moramo postupati, ali s obzirom na “sindrom turista” kod naših političara, koji simbolizira totalnu nebrigu o moru, osim u ljetnim mjesecima, ovo je jedini mogući način – zaključuje Soldo.

Propisi za 40 posto područja

– Uskoro bi Europska komisija trebala propisati da se 40 posto morskog područja neke države mora staviti pod zaštitu, a sa ZERP-om, koji čini gotovo 45 posto morskog područja pod jurisdikcijom Hrvatske, taj bi problem bio riješen.

Time bi i problemi proizišli nekontroliranim i neusuglašenim proglašavanjem dijelova unutarnjeg mora područjima pod Naturom 2000, najvećom koordiniranom mrežom područja očuvanja prirode u svijetu, bili zasigurno manji – najavio je dr. Soldo.

Autor : Damir Šarac
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #207 on: March 13, 2014, 10:06:31 am »

13.03.2014.

TRI TVRTKE
Šibenska Luka odlazi u ruke - stranaca?!


U čije ruke će uskoro biti predana šibenska Luka? Odgovor na to pitanje mogao bi stići uskoro, s obzirom da rok za predaju obvezujućih ponuda zainteresiranih investitora za privatizaciju kutinske Petrokemije, ističe danas (12. ožujka). A Petrokemija je, pak, vlasnik čak 79 posto Luke Šibenik.

Ako je suditi po neobvezujućim ponudama, koje su još u siječnju ove godine stigle na adresu Povjerenstva Ministarstva gospodarstva za odabir najpovoljnijeg ponuđača, budući vlasnik i Petrokemije i Luke trebao bi biti - stranac!

U prvom krugu, kada su investitori nominirali tek neobvezujuće ponude, kandidirali su se austrijski Borealis, češki Agrofert, mađarska tvrtka Nitrogenmuvek koja je dio Bige Holdinga, te poljski Azoty, koji je, međutim, ispao iz daljnjeg natjecanja zbog manjkavosti ponude.

Sve tri preostale tvrtke dobile su mogućnost dubinskog snimanja poslovanja kutinske kompanije koja se bavi proizvodnjom umjetnih (mineralnih) gnojiva, a kao najveći poslovni partner šibenske Luke svojedobno je postala i njezin većinski vlasnik.

Dokapitalizacija

Tako danas sudbina Luke Šibenik izravno ovisi o kvaliteti privatizacije Petrokemije iz Kutine u koju je, kako se čini, češki milijarder spreman investirati preko 200 milijuna eura, dok bi austrijski Borealis uložio 82 milijuna eura,a još 108,8 milijuna eura potencijalno. Mađari su većim dijelom zainteresirani za otkup dionica Petrokemije, a Česi i Austrijanci za dokapitalizaciju tvrtke.

Kako saznajemo od direktora Luke Šibenik, Draška Lambaše, predstavnici češkog Agroferta su nedavno i posjetili šibensko poduzeće kako bi stekli izravan uvid u lučke kapacitete i poslovanje.

A Luka je prošlu godinu bila i u financijskom smislu neka vrst kolateralne žrtve svoga novog vlasnika, kutinske Petrokemije. Gubitak je, kaže Lambaša, posljedica osjetnog pada količine tereta za Petrokemiju u 2012. i 2013., gotovo za trećinu.

- Prosječno godišnje se za Petrokemiju preko šibenske Luke prekrca oko 600 tisuća tona gnojiva, a zadnje dvije godine ta je količina pala ispod 400 tisuća tona - ističe direktor Luke. No, iako je iskazan gubitak u poslovanju, tvrtka je likvidna, plaće se redovito isplaćuju i tvrtka uredno podmiruje svoje obveze.

Luka Šibenik je, inače, do prije dvije godine imala 183 zaposlena, a danas ih je svega 158. Preko šibenskih dokova prekrcava se uglavnom teret za Petrokemiju, a lani je odlazio i kamen preko Luke TEF, određena količina pontona u izvozu te dijelovi za vjetroelektrane u uvozu.

Ove godine, kako navodi Lambaša, tijekom prva dva mjeseca preko Luke Šibenik je obavljen i pretovar aluminija za potrebe šibenskih Valjaonica i Presaonice, dopremljen s dva broda, a uz to se tradicionalno računa i na prekrcaj kutinskih mineralnih gnojiva, kao pretežitog lučkog tereta.

Preokret u poslovanju

- Imamo kontakte s nekoliko potencijalnih poslovnih partnera i za neke druge robe, uglavnom sirovine, koje bi preko šibenske luke išle do svojih konačnih korisnika. Ako bi uspjeli realizirati makar jedan od tih aranžmana o kojima trenutno pregovaramo, a radi se o količinama koje prelaze i milijun tona, bio bi to veliki preokret u poslovanju Luke Šibenik - pomalo suzdržano će, ali ne bez optimizma, direktor Luke.

Petrokemija, veli Draško Lambaša, čeka svoga novog strateškog partnera, a mi čekamo njih, jer smo na njih vezani, i od privatizacije kutinske kompanije ovisit će i sudbina šibenske Luke.

Autor : Davorka Blažević
Izvor : SD

Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #208 on: March 21, 2014, 09:56:23 am »

21.03.2014.

RUŽA VITROVA
Split i Dubrovnik ugostili bi povijesne jedrenjake


Vrlo su izgledne šanse da Split, zajedno s Dubrovnikom, u proljeće 2016. godine bude domaćin međunarodne transajadranske regate povijesnih jedrenjaka od Trsta do Malte. Regatu organizira poznata pomorska organizacija “Sail Training International“(STI). Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu pomorstva i infrastrukture, u tijeku su razgovori s nadležnim lučkim upravama u Splitu i Dubrovniku.

- Što se tiče upita u vezi s manifestacijom međunarodne regate povijesnih jedrenjaka, koja bi se održala 2016. godine, u ovome trenutku možemo reći da se inicijativa razmatra između gradova Splita i Dubrovnika, nadležnih lučkih uprava i organizatora predmetnog događanja. Budući da je do navedene manifestacije preostalo dovoljno vremena, javnost će o svemu biti na vrijeme obaviještena - poručuju iz Ministarstva pomorstva.

Besplatan vez

Tajnik Udruge za obrazovno jedrenje Hrvatske i promotor ove manifestacije, kapetan Ante Roje kaže kako već idući utorak slijede konkretniji dogovori u Banovini.

- Dakle, na gradskim je vlastime da donesu odluku o prihvaćanju domaćinstva. Jedina obveza domaćina je osigurati besplatan vez za brodove koji bi u Splitu sa svojim posadama, oko 300 mornara i časnika, boravili tri dana. Odluku valja donijeti što prije kako bi se organizatori, dakle “Sail Training International“, mogli posvetiti tehničkoj pripremi regate. Idući tjedan ćemo imati i neke sastanke u Banovini s gradonačelnikom - najavio je kapetan Roje, istaknuvši kako veseli što je i poteštat Ivo Baldasar prepoznao vrijednost regate jedrenjaka.

U transjadranskoj regati sudjelovalo bi najmanje 30 jedrenjaka, od čega osam velikih jedrenjaka dužine 100 metara.

BROJKE

1956. prva regata jedrenjaka u organizaciji “Sail Training Internationala”, od luke Trobay u Velikoj Britaniji do Lisabona u Portugalu

300 mornara i časnika boravilo bi u Splitu

3 dana trajalo bi domaćinstvo u Gradskoj luci

30 jedrenjaka bi sudjelovalo

8 brodova dužih od 100 metara sudjelovalo bi u manifestaciji

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #209 on: March 23, 2014, 11:19:07 am »

23.03.2014.

POZIV IZ OSLA
Falkuša predvodi paradu u čast 200 godina Norveškog kraljevstva


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Nakon što je iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice najavljeno da će komiška gajeta falkuša, uz dva vikinška broda drakara, predvoditi paradu od 300 povijesnih brodova na glavnoj svečanosti obilježavanja 200. godišnjice Kraljevine Norveške potkraj srpnja ove godine u Oslu, tu vijest potvrdio nam je i dr. Joško Božanić, predsjednik kulturne ustanove Ars Halieutica, nositelj projekta “Falkuša” koji posljednjih 15 godina uspješno promovira hrvatsku maritimnu baštinu u svijetu.
Poziv za sudjelovanje na velikoj proslavi u Oslu dobili su od norveške institucije za zaštitu maritimne kulture Forbundet Kysten, čiji je predstavnik Tore Friis Olsen iz Zagreba doputovao u Komižu, gdje je kao gost nekoliko dana boravio kod Božanića. Bila je to prigoda za kraći razgovor.

– Komišku falkušu “Comeza-Lisboa” naša institucija Forbundet Kysten prepoznala je kao izniman povijesni brod – kazuje nam Friis Olsen, te nastavlja:

– Forbundet Kysten i Ars Halieutica prvi su kontakt ostvarili na Festivalu mora u Brestu 2008. godine, gdje su Hrvatska i Norveška bile pozvane kao počasni gosti. Od tada smo uspostavili bliži kontakt, a prošle godine bili smo gosti na vašem Festivalu mora “Roti Palagruzoni”. Tada smo otkrili da Hrvatska ima atraktivnu priču s povijesnim brodovima, koja je impresivna, i odlučili smo ove, 2014. godine, sudjelovati s jednim našim brodom i posadom na regati do Palagruže. Istodobno, pozvali smo posadu komiške falkuše da sudjeluje na glavnoj svečanosti obilježavanja 200. godišnjice Kraljevine Norveške od 17. do 20. srpnja u Oslu. To je tek početak naše suradnje jer u bliskoj budućnosti planiramo napraviti jedan međunarodni projekt koji će razvijati tu tradiciju i suradnju, ne isključujući mogućnost da svojim iskustvom, a i financijski, pripomognemo komiškoj lokalnoj zajednici u realizaciji ekomuzeja u Komiži, kako bi taj projekt podignula na visoku razinu i, naravno, o tome ćemo još razgovarati.

– Velika je čast za nas što su izdvojili upravo našu falkušu da uz bok vikinških drakara predvodi paradu od 300 povijesnih brodova toga veličanstvenog dana, kad obilježavaju 200. godišnjicu Kraljevine Norveške – rekao nam je Božanić ne skrivajući zadovoljstvo.

Od fjorda do fjorda

– I ne samo to, predložili su nam da falkuša nakon završetka proslave ostane u Norveškoj 10-12 dana kako bi zajedno s izabranim norveškim povijesnim brodovima plovila norveškim fjordovima, od mjesta do mjesta, do grada Risora gdje će sudjelovati na međunarodnom festivalu “Risor Wooden Boat”.

Na tom putu promovirat ćemo hrvatski turizam i ljepote Hrvatske i njezina arhipelaga, a posebno mi je drago što je to prepoznalo i naše Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica koji su nam dali podršku i obećali da će nas pratiti – dodao je Božanić.

Gostovanje falkuše u Norveškoj pratit će i postave izložbe hrvatskog fotografa Ive Pervana o regati “Rota Palagruzona” u Kraljevskom pomorskom muzeju u Oslu.

– To je velika stvar, jer je Pervan umjetnik fotografije koji falkušu promovira od početka i ona je postala svjetski brend zahvaljujući i njegovim sjajnim fotografijama – kazao je Božanić.

Izvor : SD
foto : cometosea.us


* 1.jpg (464.75 KB, 1024x681 - viewed 115 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.039 seconds with 23 queries.