PALUBA
March 28, 2024, 01:47:56 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 [15] 16 17 18 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 178300 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #210 on: March 23, 2014, 11:34:24 am »

Jadran bi bez svojih stanovnika bio ništa doli mrtva bara pa ćemo prenjeti i ove dvije zanimljive odnosno alarmantne vijesti ;

21.03.2014.

STRUKA NA NOGAMA
Što ubija glavate želve u Jadranu?!


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
O kojoj se vrsti točno radi, te pod kojima je okolnostima želva stradala, istražit će nadležne službe u Zagrebu, no okolnosti im ne idu na ruku, jer je kornjača plutala dvadesetak dana i tijelo joj je u raspadnutom stanju

Dva mjeseca nakon što je na plažu Saharun na Dugom otoku more izbacilo više morskih kornjača, u zadarskom arhipelagu jučer ujutro pronađena je još jedna mrtva glavata želva (Caretta caretta).

Tijelo glavate želve duge 43 centimetara između otočića Škarda i Ista pronašli su pomorski policajci, koji su je izvukli i brodom dopremili u Zadar, gdje su je preuzeli djelatnici zadarske veterinarske ambulante Puntamika uključeni u protokol o dojavi i spašavanju kornjača za Zadarsku županiju.

Kornjača je više od dvadeset dana plutala u moru, a budući da je riječ o strogo zaštićenoj vrsti, o svemu su obaviještene i nadležne službe koje će utvrditi o kojoj se vrsti točno radi, kao i okolnosti pod kojima je stradala.
- To će biti prilično teško jer je tijelo kornjače u raspadajućem stanju, te je zbog toga loš dijagnostički materijal. Pitanje je hoće li se zbog toga u zagrebačkom istraživačkom centru moći utvrditi uzrok smrti. Kornjača je bila mrtva u moru više od dvadesetak dana - kaže veterinar Marino Mirčeta.

Istraživanja nafte i plina

Je li smrt nove želve nastavak sve većeg pomora ove zaštićene vrste, nije mogao kazati, pojasnivši kako je ovdje riječ o pojedinačnom slučaju koji je uslijedio nakon što je prije nešto više od mjesec dana pronađeno više od 30 mrtvih kornjača na cijeloj istočnoj obali Jadrana, a tri do četiri u uvali Saharun. Iako su se tada, a i nakon velikog prošlogodišnjeg pomora želvi u Italiji, ekolozi zabrinuli da su im naštetila podmorska istraživanja nafte i plina u Jadranu, njihova smrt se zasad službeno ne povezuje s nedavnim seizmičkim istraživanjima pod morem.

- Uzrok smrti se dosad službeno nije utvrdio, no ne vjerujem da je to bilo u pitanju – kaže Mirčeta. Smatra da je želve tada more izbacilo na obalu zbog jakog juga koje je tih dana puhalo.

Karin Gobić, voditeljica Centra za oporavak morskih kornjača u Puli, kaže kako se zasad ne može tvrditi od čega su kornjače uginule, dok se ne naprave sve potrebne analize.

Čudni hematomi

- Analizom želvi koje su uginule u Italiji utvrđene su čudne ozljede, hematomi po cijelom njihovu tijelu. Unatoč tome, znanstvenici i stručnjaci nisu se složili s navodima da bi te ozlijede mogle nastati zbog seizmičkih istraživanja. Što se dogodilo s ovima u Jadranu, ne znam. Budući da se smanjio negativan čovjekov utjecaj na njihovu populaciju, moguće je čak da dolazi do prirodne selekcije - kaže voditeljica Centra za oporavak kornjača, dodajući da su, dok se ne utvrdi pravi uzrok toj pojavi, sve ovo samo - nagađanja.

Najveći broj kornjača danas stradava od mreža stajaćica i drugih ribarskih alata. Dok smrtnost želvi od koća zahvaća otprilike 10 posto, mreže stajaćice uzimaju danak od preko 60 posto smrtnog ishoda. Morske kornjače dišu plućima i moraju svakih 35 do 45 minuta izaći na površinu kako bi udahnule zrak. Zapletene pri dnu u mreži, osuđene su na smrt.

Autor : Božena Sviličić
Izvor : SD

23.03.2014.

NAKON UGIBANJA GLAVATIH ŽELVI
MISTERIJ U JADRANU Nestali morski psi


Dok se još uvijek nagađa o uzroku nagle smrtnosti među zaštićenim glavatim želvama, oceanografi iz Splita upozoravaju da su nakon seizmičkog snimanja jadranskog podmorja brodom za istraživanje nafte na morskom dnu “Northern explorer”, norveške tvrtke “Spectrum ASA”, iz Jadrana nestali i – morski psi.
Upravo u vrijeme kada je brod “Northern explorer” počeo istraživati jadransko podmorje, poznati ihtiolog Alen Soldo iz Instituta za oceanografiju u Splitu sa svojim je kolegama u rujnu prošle godine istraživao morske pse na području srednjeg Jadrana.

– Prvi put nismo vidjeli niti jednog morskog psa. Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Naišli bismo sigurno barem na modrulja, morskog psa vrlo čestog u Jadranu. No nismo našli baš ni jednoga u to vrijeme, iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka tisuća morskih pasa. To je čudna koincidencija s obzirom na to što se u to vrijeme dogodilo želvama – kaže Soldo.

Zvučne bombe

Iako za decidiranu tvrdnju kako je norveško istraživanje prouzročilo pomor morskih kornjača i nestanak morskih pasa nema znanstvenih dokaza, Soldo ipak dodaje kako postoje snažne indicije.

Naime, prigodom seizmičkih istraživanja nastaju prave “zvučne bombe”. Zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu oštetiti morske organizme.

– Seizmička istraživanja se obavljaju snažnim zvučnim topovima uz proizvodnju zvuka snage do 240 decibela, što dovoljno govori o jačini zvuka koji se ispuštao u podmorje. Morski psi i kornjače su veliki organizmi koji reagiraju na zvučne udare i takvi udari mogu djelovati na njih jer je riječ o jakim decibelima – navodi Soldo.

Ipak, za konkretnu tvrdnju i jasnu utemeljenost veze zračnih udara sa štetom prouzročenom morskim organizmima, moralo bi se provesti istraživanje, i to tako da se na određenim vrstama tretiraju zračni udari s istom frekvencijom i jačinom zvuka.

Njegovo mišljenje je dijelom potvrdila i Karin Gobić, voditeljica pulskog Centra za oporavak kornjača, opisavši promjene na tijelu želvi pronađenih uginulih na talijanskoj obali.

– Utvrđene su čudnovate inkluzije, hematomi, i to po cijelom njihovu tijelu. Unatoč tome, znanstvenici i stručnjaci nisu se složili s navodima da bi te ozljede mogle nastati zbog seizmičkih istraživanja – kazala je.

I neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila je neposredno nakon seizmičkih istraživanja u Jadranu da zvučne detonacije mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete.

Norvežani: Nema štete od naših zvukova

Odbacivši sve navode da zvučne detonacije mogu teško oštetiti morske organizme, iz norveške tvrtke Spectrum su u jeku istraživanja pojasnili kako su razvili, testirali i diljem svijeta prakticirali mjere za ublažavanje bilo kakvih učinaka njihovih istraživanja na morske organizme.

Naveli su tada kako je teško vjerojatno da će životinje pretrpjeti fizička oštećenja od zvukova koje upotrebljavaju, te da bi trebale biti na udaljenosti od svega nekoliko metara od izvora zvuka da bi nastalo fizičko oštećenje.

U Jadranu 30 vrsta

UJadranu je zabilježeno 30-ak vrsta morskih pasa. Neke tu obitavaju stalno, dok neke dolaze samo povremeno. Većina tih vrsta je ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Modrulj je najopasniji morski pas Jadrana. U duljinu naraste od 3 do 4,5 metara i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Poput veće i poznatije velike bijele psine, privučen krvlju može zabunom napasti ljude. Napadi su rijetki pa se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom. No, daleko su češće manje vrste morskih pasa. Važno je istaknuti kako morski psi imaju važnu ulogu u održavanju morskog ekosustava zdravim. Oni se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa bi njihovim nestankom zapravo nestao predator koji radi prirodnu selekciju podmorja ostavljajući zdrave jedinke.

Autor : Božena Sviličić
Izvor : SD


* 1.jpg (80.69 KB, 700x468 - viewed 162 times.)
« Last Edit: March 23, 2014, 11:42:42 am by Jester » Logged
TČ144
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 431



« Reply #211 on: March 23, 2014, 04:42:20 pm »

23.03.2014.

POZIV IZ OSLA
Falkuša predvodi paradu u čast 200 godina Norveškog kraljevstva


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Nakon što je iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice najavljeno da će komiška gajeta falkuša, uz dva vikinška broda drakara, predvoditi paradu od 300 povijesnih brodova na glavnoj svečanosti obilježavanja 200. godišnjice Kraljevine Norveške potkraj srpnja ove godine u Oslu, tu vijest potvrdio nam je i dr. Joško Božanić, predsjednik kulturne ustanove Ars Halieutica, nositelj projekta “Falkuša” koji posljednjih 15 godina uspješno promovira hrvatsku maritimnu baštinu u svijetu.
Poziv za sudjelovanje na velikoj proslavi u Oslu dobili su od norveške institucije za zaštitu maritimne kulture Forbundet Kysten, čiji je predstavnik Tore Friis Olsen iz Zagreba doputovao u Komižu, gdje je kao gost nekoliko dana boravio kod Božanića. Bila je to prigoda za kraći razgovor.

– Komišku falkušu “Comeza-Lisboa” naša institucija Forbundet Kysten prepoznala je kao izniman povijesni brod – kazuje nam Friis Olsen, te nastavlja:

– Forbundet Kysten i Ars Halieutica prvi su kontakt ostvarili na Festivalu mora u Brestu 2008. godine, gdje su Hrvatska i Norveška bile pozvane kao počasni gosti. Od tada smo uspostavili bliži kontakt, a prošle godine bili smo gosti na vašem Festivalu mora “Roti Palagruzoni”. Tada smo otkrili da Hrvatska ima atraktivnu priču s povijesnim brodovima, koja je impresivna, i odlučili smo ove, 2014. godine, sudjelovati s jednim našim brodom i posadom na regati do Palagruže. Istodobno, pozvali smo posadu komiške falkuše da sudjeluje na glavnoj svečanosti obilježavanja 200. godišnjice Kraljevine Norveške od 17. do 20. srpnja u Oslu. To je tek početak naše suradnje jer u bliskoj budućnosti planiramo napraviti jedan međunarodni projekt koji će razvijati tu tradiciju i suradnju, ne isključujući mogućnost da svojim iskustvom, a i financijski, pripomognemo komiškoj lokalnoj zajednici u realizaciji ekomuzeja u Komiži, kako bi taj projekt podignula na visoku razinu i, naravno, o tome ćemo još razgovarati.

– Velika je čast za nas što su izdvojili upravo našu falkušu da uz bok vikinških drakara predvodi paradu od 300 povijesnih brodova toga veličanstvenog dana, kad obilježavaju 200. godišnjicu Kraljevine Norveške – rekao nam je Božanić ne skrivajući zadovoljstvo.

Od fjorda do fjorda

– I ne samo to, predložili su nam da falkuša nakon završetka proslave ostane u Norveškoj 10-12 dana kako bi zajedno s izabranim norveškim povijesnim brodovima plovila norveškim fjordovima, od mjesta do mjesta, do grada Risora gdje će sudjelovati na međunarodnom festivalu “Risor Wooden Boat”.

Na tom putu promovirat ćemo hrvatski turizam i ljepote Hrvatske i njezina arhipelaga, a posebno mi je drago što je to prepoznalo i naše Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica koji su nam dali podršku i obećali da će nas pratiti – dodao je Božanić.

Gostovanje falkuše u Norveškoj pratit će i postave izložbe hrvatskog fotografa Ive Pervana o regati “Rota Palagruzona” u Kraljevskom pomorskom muzeju u Oslu.

– To je velika stvar, jer je Pervan umjetnik fotografije koji falkušu promovira od početka i ona je postala svjetski brend zahvaljujući i njegovim sjajnim fotografijama – kazao je Božanić.

Izvor : SD
foto : cometosea.us
S obzirom da osobno poznam poznatog kalafata Tonča Bakicu koji je sa sinovima izgradio repliku falkuše točnije Comeza Lisboa to bi bilo lijepo i njega uz autore Božanića i Salomona poslati sa brodom u Norvešku.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #212 on: March 28, 2014, 02:34:01 pm »

28.03.2014.

KRUH SA SEDAM KORA
Vapaj s 'Ane' usidrene u Sjevernoj luci: Spize nam nestaje, a ovrhe nas sustižu


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Treba doći na trgovački brod “Ane” u Sjevernoj luci pa vidjeti što je pomoračka muka. Od 23. siječnja brod je na prisilnom vezu zbog raznih dugovanja, a njegovi pomorci već mjesecima su bez plaće. Taman smo ih došli posjetiti u vrijeme ručka. Topla juha za stolom, ali hladno srce u vlasnika broda.

– Navigajen od 1977. godine i ovo još nigdi nisan doživija – kaže nam “secodno” Vlado Gospodnetnić.

– Evo šest miseci plovin po Mediteranu za Đovu (Nikša Giovanneli, vlasnik broda, op.a.), i to bez plaće. U ova dva miseca što smo ovod privezani bija je na brodu samo dva puta, a zadnji puta prije misec i po dana, kada nam je dao po sto dolara, ka milostinju... – ispovijeda nam se “secondo” Vlado dok vani dere jak levanat i pada dosadna kiša. Sivo i tmurno nebo nadvilo se nad “Anom”.

Ni kapi goriva

– Na brodu imamo 5000 tona građevinskih šipki koje su vridne oko dva milijuna dolara. Prije dva dana bili su vlasnici tereta. Čujen da triba samo za prekrcat teret oko 120 tisuća eura, a mi ni kapi goriva nemamo – kaže Vlado dok vuče dim za dimom cigarete.

Dvadesetosam godina stara “Ane” i ne izgleda tako loše. Na brodu sve čisto, uredno, složeno.
– Deset misec plaću nisan vidija, a iman svaki misec ratu kredita od šest ijada kuna, dva studenta i unuka od dvi godine. Da mi svastika ne pomaže, moga bi se itnit kroz ponistru – jada se vođa palube Filip Bagavac koji more tuče okruglo 30 godina.

– Ma da nan barem neko kaže šta će bit s nama. Ka šta ste nas vi sad okupili, tako nas je moga okupit gazda i reć nan otvoreno koja nam je sudbina. Ma bolje mi je mučat... – kroza zube će zabrinuti Bagavac.

– Jel možete virovat da vode na brodu imamo zahvaljujući vatrogascima? – kaže Bagavac.

Spize na “Ani”, kažu pomorci, ima za još za pet do šest dana. Što nakon toga – ne znaju.

Iz Sindikata pomoraca Hrvatske upozoravaju kako država inzistira na naplati obveza pomoraca; zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pomorci bez prihoda, a stižu opomene, provode se ovrhe. Kako god okreneš – muka.
Na brodu je bio i Neven Melvan, voditelj splitskog ureda Sindikata pomoraca.

Vlasnik duguje posadi 200.000 dolara

– Sastavili smo listu s ukupno 43 pomorca kojima, prema našim saznanjima, vlasnik duguje plaće. Od toga ih je trenutno na brodu 15, a ostali dugovi su prethodnim posadama broda “Ana”. Ukupno se radi o oko 200 tisuća dolara – iznosi podatke sindikalist Melvan.

Kako će završiti priča s “Anom” i njezinom posadom, nitko ne zna. Romantične priče o ljepoti pomorskog života ne stanuju u Sjevernoj luci.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


* 1.jpg (39.44 KB, 680x452 - viewed 64 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #213 on: April 04, 2014, 09:07:23 am »

03.04.2014.

CRNO ZLATO U JADRANU

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U hrvatskom Jadranu još nisu pronađeni ugljikovodici, ali su uočene indikacije na njih – upozorio je Rune Eng, direktor norveškog “Spectruma”, na skupu održanom u srijedu povodom početka natječaja za istraživanje nalazišta nafte i plina na Jadranu.

Zainteresiranim ulagačima u energetska blaga Jadrana članovi “Spectrumova” stručnog tima govorili su o rezultatima istraživanja koje je ta tvrtka u Hrvatskoj provodila od rujna 2013. do siječnja ove godine.

Ulagači su upoznati s podacima da su Norvežani utvrdili osam potencijalnih plinskih polja i 21 potencijalno naftno polje na Jadranu, veličine između 1000 i 1600 četvornih kilometara, kao i o geološkim, geografskim i geotermalnim karakteristikama potencijalnih nalazišta. Prema karti koju je “Spectrum” podijelio investitorima, potencijalna nalazišta prostiru se od već poznatih lokacija za vađenje plina na sjevernom Jadranu, preko mogućih naftnih polja u okolici otoka Brača, Korčule i Visa, do lokaliteta koji su obilježeni na samim morskim granicama prema Crnoj Gori.

Detalje istraživanja ulagači mogu doznati otkupom odgovarajuće dokumentacije u Agenciji za ugljikovodike, čija je privremena ravnateljica Barbara Dorić vodila skup.

– Možemo već sada potvrditi veliki interes ulagača jer je soba s podacima rezervirana za iduća tri mjeseca – naznačila je Dorić.

Među sudionicima skupa bili su i predstavnici “Exxona”, “Gazproma”, “Ine”, “Totala”, “Turkish Petroleuma” i “Lukoila”. Da će “Ina” pristupiti podacima, potvrdio je Zoltan Aldott, direktor kompanije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak očekuje da bi prvi ugovori o istraživanju i iskorištavanju nalazišta na Jadranu mogli biti potpisani krajem ove godine.

Prema karti koju je objavilo Ministarstvo gospodarstva, otok Vis našao bi se u obruču plinskih i naftnih polja. No, na vijest o tome na Visu je zavladao – muk. Ne znaju ljudi, pogotovo političari, bi li skakali od sreće ili padali od tuge.

Vidjeli su i oni, nisu slijepi, da je njihov otok okružen naftnim poljima, kao nekoć ratnim brodovima, no ipak su odlučili biti suzdržani u razgovoru s vašim reporterima. Svašta bi, mogli smo ih čuti kako misle, novinari mogli izokrenuti, pa im nevolju za vrat natovariti.

Ako kažu, kao što bi rekli, da su naftne bušotine strava i užas za sav ljudski i riblji fond, a Višanima je ufanje u strane ljude i domaću ribu sve, Zagreb će im reći da su neuki boduli koji koče gospodarski napredak čitave zemlje i usporavaju dolazak blagostanja, a ako rašire ruke, kao što bi ih raširili, i odmah zgrabe virtualne petrodolare, Vis će im reći da su izrodi i jude i da slobodno mogu pričekati to svoje blagostanje i na njemu u sumrak odjahati prema metropoli.

Istražni blokovi

Pa su, rekosmo, ušutjeli. Donačelnica Komiže Dubravka Zanki ne bi se, veli, izjašnjavala u odsutnosti gradonačelnice Tonke Ivčević, a viški gradonačelnik Ivo Radica drznuo se na tren zamisliti rodni otok sav garav od nafte, pa je, kad je shvatio da mu se sviđa viđeno, odlučio stornirati izjavu na nekoliko dana. Neka oni prvo nađu naftu, pa ćemo onda razgovarati.

Na razgovor zato nije trebalo nagovarati ljude kojima je nafta struka. Prvi naš sugovornik je Igor Dekanić, a drugi Zdenko Krištafor. Obojica su doktori znanosti i profesori na Zavodu za naftno inženjerstvo zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

– Kao prvo, pogrešno je pri otvaranju javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika govoriti o naftnim poljima. To su, preciznije rečeno, istražni blokovi koji, što je čak i svojevrsno iznenađenje, pokrivaju praktički čitav naš dio Jadrana – uvodno će profesor Dekanić.

Blokova je, veli, moglo biti i manje, samo tri ili četiri bila bi dovoljna, no moglo ih je, pitijski nastavlja, biti i više.

– Sve ovisi o pristupu, a rezultat natječaja pokazat će je li ova taktika bila dobra. Vaši čitatelji, međutim, trebaju znati da broj istražnih blokova nema veze s nalazima. Dakle, bilo bi potpuno pogrešno tumačiti kako Hrvatska u Jadranu ima 29 potencijalnih nalazišta nafte. Dapače, činjenica da je istražnim blokovima pokriven praktički čitav hrvatski dio Jadrana ukazuje na mogućnost prikrivanja stvarnog stanja, odnosno neotkrivanja pravih nalazišta – navodi profesor Dekanić.

Posao za 50 ljudi po platformi

U sklopu jednoga bloka, vrijedno je znati, moguće je imati više od jedne platforme, pri čemu svaka platforma može imati nekoliko bušotina.

– Ovi su blokovi relativno mali, tako da je teško predvidjeti koliko bi se, ako bude zainteresiranih tvrtki, na njima moglo naći platformi. Nekoć je bila praksa da se platforme gusto postavljaju, a danas su ipak udaljenije jedna od druge – objašnjava Dekanić.

Za svaku platformu potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš, tako da se nitko, veli profesor, ne treba bojati eventualnoga zagađenja.

– Važno je naglasiti da se ni jedna platforma, ako, ponavljam, uopće dođe do istraživanja, neće vidjeti s kopna.

Turizam neće biti ugrožen. Tko kaže drukčije, taj ne zna što govori. U moru ispred Santa Barbare na stotinu je platformi, no to nije smetalo da to mjesto postane najpoznatije američko izletište – napominje prof. Dekanić.

Za rad platforme potrebno je oko 50 ljudi, no iluzorno je, tvrdi, očekivati da će strane kompanije u znatnijoj mjeri zapošljavati hrvatsku radnu snagu.

Božikov: Zar Kornati već nisu ugroženi od tankera

Jedno od potencijalnih naftnih polja nalazi se i u zoni blizu kornatskog akvatorija.
– Ne, nemam nikakva saznanja o tome, nas u Općini nitko ni o čemu nije ni obavijestio ni konzultirao – kaže Ivan Božikov (HSS), načelnik općine Murter-Kornati, smješkajući se na tezu o naftaškoj budućnosti Hrvatske.

– Ali, gledajte, ne vidim zašto stvarati paniku zbog možebitnih opasnosti od istraživanja ili eksploatacije nafte na jednom polju, kad je jasno da Jadran ugrožava svako od tih 29 polja jednako. Da ih je samo pet, bili bismo potencijalno ugroženi, ovisno o vjetru, strujama... Ili ćemo naftu eksploatirati ili ne, odlučimo se – poručuje Božikov.

Načelnik ne odbacuje mogućnost da će “lokalna zajednica, dakle i Kornatari, sutra živjeti od nafte ili će se barem stanovnicima poboljšati standard”.

– Nismo li, uostalom, ugroženi i kad tankeri prevoze Jadranom naftu za Veneciju? To je globalni posao, a ako je Vlada procijenila da u taj posao ima smisla ući, onda treba ući. A što imamo od Nacionalnog parka Kornati? Ta ustanova ubire od boravišne pristojbe za nautičare oko 900 tisuća kuna, dakle više nego cijela općina, iako imamo tri marine. Naša općina ili najtranzitniji Skradin od toga dobije oko 150 tisuća kuna, i sve to, u skladu sa zakonom, vraća u turizam – tvrdi Božikov.

Korda: Pobjeći će nam turisti

Mogućnost postavljanja pokusnih bušotina za istraživanje plina i nafte uz poluotok Prevlaku, koja je sastavni dio najjužnije hrvatske općine Konavle, komentirao je načelnik Luka Korda.

– Nisu u pitanju Prevlaka ni istraživanje nafte, nego turizam. Naime, Jadran je malo i zatvoreno more, a s bušotinama možemo izgubiti turizam od kojeg doista lijepo živimo. Ne znam kako će turisti reagirati kad se pročuje da počinju istraživanja i bušenja, te hoće li ponovno doći ne samo na naš dio Jadrana. Strah me je da kao rezultat možemo dobiti katastrofu koja je pogodila Meksički zaljev. To je loše, a osobno mislim da ne treba sve gledati kroz euro ili dolar – naglašava Korda.

‘Prve bušotine tek za pet godina, ali sumnjam u ishod’

Prof. dr. Zdenko Krištafor tvrdi da će inozemni ulagači u plinska i naftna istražna polja u Jadranu sve što im treba dovesti sa sobom, a u najboljem slučaju naša bi brodogradilišta mogla sudjelovati u izradi platformi. No, napominje, sve je to uvjetno rečeno, jer pitanje je što će od svega biti.

Skeptični ste, profesore Krištafor?

- Nisam skeptičan, nego realan. Znate, ja sam naftaš s dugogodišnjim iskustvom, te imam barem 50 posto više informacija od vas novinara, no o nafti u Jadranu nemam nikakvih podataka.

Znači, nećemo biti Norveška?

- Nema vam od toga ništa.

A ministar Vrdoljak već najavio da ćemo uskoro živjeti u naftnome raju!?

- Zar vi zaiste mislite da on zna što govori?! Ma, bolje mi je o njemu i ovoj vlasti šutjeti. Koliko god da je ima, ili nafte ili plina, budite uvjereni da su količine prenapuhane. Ministru je netko servirao podatke koji su potpuno neutemeljeni.
Kako neutemeljeni, a što je s famoznim Norvežanima i njihovim istraživanjem? Pa nisu nam valjda morske pse uzalud rastjerali?!

- “Naftaplin” je prije 30 godina radio detaljnu seizmiku Jadrana i ništa nije otkriveno. Ni-šta! Ne mislite valjda da se u tih 30 godina nešto promijenilo?

Ali, što ako nafte stvarno ima? Hoćemo li se svi kolektivno obogatiti?

- Nećemo. Prvo će zaraditi kompanije koje crpe naftu, pa će određeni postotak dobiti i država, a običan čovjek to može osjetiti samo ako država rasporedi taj novac na socijalna davanja ili smanji poreze.

Što mislite hoće li biti navale stranih tvrtki na ovo javno nadmetanje?

- Jagme neće biti, ali zainteresiranih sigurno hoće.

Kad se mogu očekivati prvi rezultati? Da napokon saznamo na čemu smo?

- Čim počnu bušenja, znat će se ima li nafte ili nema. No, samo crpljenje u najboljem slučaju može početi tek nakon četiri, pet godina. A realno će to ići znatno sporije. Na sjevernom Jadranu, primjerice, postavili smo još 1976. godine platformu “Ivana A” sa šest bušotina, da bi tek 1999. počela komercijalna proizvodnja.

Nakon više od 20 godina?!

- Da, i to u plitkome moru, a more u srednjem i poglavito južnom Jadranu znatno je dublje.

Izvor : SD


* 1.jpg (99.09 KB, 680x430 - viewed 62 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #214 on: April 04, 2014, 10:21:38 am »

Kad su zadnji put bušili skoro su potrovali stanovnike Milne na O. Braču.
Ko zna šta će sada biti.  Undecided

poz.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #215 on: April 07, 2014, 08:58:07 am »

Evo ovdje ću staviti jednu najavu odnosno samo dio zanimljivih i bogatih događanja u Splitu povodom 12. Festivala Znanosti ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

sve ostale informacije o samom festivalu i događanjima na : http://www.festivalznanosti.hr/2014/


* 1.JPG (71.22 KB, 864x577 - viewed 63 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #216 on: April 09, 2014, 08:33:23 am »

09.04.2014.

RASPRODAJA
"Konstruktorova" plovila kupili graditelji iz Kotora


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Najjača specijalizirana hidrograđevinska tvrtka u susjednoj Crnoj Gori, kotorski “Yu Briv“ značajno je povećao svoju flotu specijalnih plovila za izvođenje radova u moru i na obali: izvansudskom nagodbom posrnule splitske građevinske firme “Konstruktor Inženjering” i njihovih vjerovnika spomenuti Crnogorci kupili su tegljač, teglenicu i tzv. samopodiznu modularnu baržu.

Dogovorom ključnih aktera - prije svega građevinara i vjerovnika - u posljednji trenutak izbjegnuta je sudska prodaja “Konstruktorove” imovine radi prisilne naplate duga, pa na Trgovačkom sudu nismo mogli ni doznati koja je cijena postignuta, a o njoj ne govore ni prodavatelj ni kupac.

Teški strojevi

Uz mali remorker “Vruljicu” izgrađen 1978. godine u Nizozemskoj, dug 17 metara i snage motora 570 “konja”, crnogorski “Yu Briv” je od “Konstruktor Inženjeringa” kupio i dvije suvremene barže.

Radni ponton-teglenica “Konstruktor I”, duga je 30 i široka 17 metara, nosivosti je 895 tona i služi kao platforma za transport i rad teškog građevinskog stroja-gusjeničara, mase oko 150 tona, a koja se postavlja na krmu pontona, uz balastiranje pramčanih prostora.

Teglenica služi i za prijevoz betonskih blokova i sličnog palubnog tereta, te za ispomoć kod izvođenja pomorskih radova.

Posebna novost na crnogorskom tržištu je samopodizna tzv. jack up barža “Konstruktor II”, izgrađena 2008. također u Nizozemskoj. Ta barža ima četiri pilona kojima se oslanja na morsko dno, nakon čega je hidraulični mehanizam čitavu podiže s morske površine i pretvara u stabilnu radnu platformu.

“Yu Briv“ je trenutačno angažiran na izgradnji druge faze marine za megajahte “Porto Montenegro“, a koja podrazumijeva izgradnju gotovo 600 metara nove operativne obale s ukupno 184 nova veza. Očekuje se da će sada već bivši splitski ploveći strojevi biti angažirani na nastavku proširenja buduće luksuzne marine u Tivtu.

Kako najavljuju iz “Yu Briva“, s novonabavljenom plovnom mehanizacijom u poslovnim planovima predviđaju svoje hidrograđevinske usluge proširiti na Hrvatsku i Albaniju.

Autori : Denis Krnić i Tanja Gattin Zebić
Izvor : SD


* 1.jpg (63.78 KB, 680x510 - viewed 55 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #217 on: April 09, 2014, 09:00:56 am »

To je taj remorker "Vruljica", slika iz "ShipSpotting"-a


* 1005103.jpg (46.13 KB, 800x533 - viewed 75 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #218 on: April 14, 2014, 01:49:43 pm »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspx

Gruž: po prvi put uplovio bivši Gadafijev kruzer

U petak je u Dubrovnik na plovidbi iz Istanbula u svoju prvu posjetu uplovio talijanski putnički megakruzer MSC Preziosa, prošlogodišnja prinova genoveškog brodara Mediterranean Shipping Company, javlja Dubrovači vjesnik.

Brod od 139 tisuća GT, dug 333 metra sa 18 paluba i kapaciteta 3900 putnika te 1400 članova posade, pripada jednakoj klasi brodova kao i naš dobri znanac MSC Fantasia, sa kojim će cijelu ovogodišnju sezonu svaki tjedan posjećivati Dubrovnik

Izgradnju broda je u lipnju 2010. naručio tadašnji libijski predsjednik Gadafi, trebao je nositi ime PHOENICIA a posebna mu je atrakcija trebao biti ogromni 120 tona težak akvarij za morske pse.

U tijeku krvavih oružanih sukoba u Libiji, ugovor o gradnji je u lipnju 2011. otkazan, a nedovršeni trup broda je ostao na navozima brodogradilišta STX France St.Nazaire čekati svoju daljnju sudbinu.

Nakon skoro godinu dana, u ožujku sljedeće godine brodogradilište je sklopilo ugovor sa kompanijom MSC, radovi su nastavljeni sa redizajniranim sadržajima po MSC standardima ( tako je otpao i akvarij s morskim psima ) pa je brod pod imenom MCS Preziosa zaplovio na komercijalnim putovanjima u ožujku 2013.

MSC Preziosa duga je 333 metra i široka 38 metara, a razvija brzinu do 23 čvora, nudeći lagodno krstarenje u raskošnom uređenju. Elegantan dizajn djelo je nagrađivanih arhitekata studija De Jorio Design International. Od noviteta izdvajamo Vertigo, najduži vodeni tobogan na moru, vodeni park Doremi Castle, prva dva Eataly restorana na moru te obogaćenu ponudu MSC Aurea Spa centra.

Prvi posjet Dubrovniku obilježen je svečanim dočekom te su kod kapetana Gulliana Bossia primljeni ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik kap. Antun Asić; direktor Luke Dubrovnik d.d. gosp Božidar Memed i predstavnici pomorske agencije MSC Dubrovnik d.o.o.


Tekst i slike: N. Jerković / DUBROVAČKI VJESNIK.



* ImageHandlerCACAF3XN.jpg (37.98 KB, 680x453 - viewed 56 times.)
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #219 on: April 16, 2014, 02:53:40 pm »

http://www.vijesti.me/


Kriv je jak vjetar
Jahta Dejana Bodiroge nasukala se u Krašićima

Na sreću, u udaru broda u obalu nije oštećen nijedan od tankova za gorivo, pa nije došlo do izlivanja nafte u more


Lukusuzna motrna jahta tipa "Pershing 65" koja pripada slavnom srpskom košarkašu Dejanu Bodrogi, teško je danas oštećena pošto se nasukala na obalu u Krašićima kod Tivta.

Incident se desio sinoć kada je jak sjeveroistočni vjetar otkinuo Bodirogin brod sa veza, odnosno privezne plutače u uvali Seljanovo. Nošena snažnom burom, jahta je dospjela na drugu stranu Tivatskog zaliva, gdje su je valovi bacili na obalu u Krašićima, u blizini tamošnje crkve Bokeljskih mučenika.
U incidentu je oštećen trup jahte u pramčanom dijelu, pa je u Bodirogin „Pershing 65“ prodrlo more, a 20-metarska jahta je bukvalno legla na plitko dno u Krašićima.
Na sreću, u udaru broda u obalu nije oštećen nijedan od tankova za gorivo, pa nije došlo do izlivanja nafte u more.

"Jutros nas je jedan ribar obavijestio o incidentu u Tivatskom zalivu sa nasukanjem jahte u Krašićima. Budući da na brodu nije bilo ukrcanih osoba, stoga nije bilo ni potrebe za intervencijom naše Službe traganja i spašavanja (SAR). Nije došlo do izlivanja nafte ili zauljenih tečnosti u more, te stoga nije bilo ni potrebe za intervencijom naše Službe za zaštitu mora od zagađenja. Slučaj je dalje preuzela Lučka kapetanija Kotor čiji su inspektori bili na licu mjesta", kazao je "Vijestima" direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, kapetan Vladan Radonjić.
On je podvukao da je SAR služba Uprave, nadležna isključivo za spašavanje ljudskih života na moru, ali ne i imovine, te da vlasnik oštećenog broda treba da organizuje akciju njegovog izvlačenja.

Lučki kapetan u Kotoru Bruno Brkanović "Vijestima" je potvrdio da oštećeni "Pershing 65" na kome nema imena, zastave niti oznaka registra, pripada Dejanu Bodirogi. "Naši inspektori su obavili uviđaj i konstatovali da nema zagađenja mora. Vlasnik je obaviješten o tome što se dogodilo i preuzeo je obavezu da angažuje nekoga ko će danas ili sutra tokom dana, ukloniti oštećeni brod sa obale u Krašićima",istakao je kapetan Brkanović.
Oko 13 sati počela je operacija ispumpavanja goriva sa nasukane jahte u bačve na obali, a koju su obavljale osobe angažovane od strane vlasnika broda.
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", Bodirogina jahta otkinula se sa jedne od plutača postavljenih u moru u uvali između Porto Montenegra i zgarde Jedriličarskog društva "Delfin", a gdje je bila smještena nekoliko mjeseci zbog toga što srpski košarkaš jednoj privatnoj tivatskoj firmi koja se bavi servisiranjem jahti, navodno nije platio račun za obavljene remontne radove na motorima svog "Pershinga".


* 368534.jpg (461.26 KB, 900x675 - viewed 47 times.)

* 368535.jpg (462.19 KB, 900x675 - viewed 63 times.)

* 368537.jpg (404.21 KB, 900x675 - viewed 64 times.)

* 368538.jpg (437.18 KB, 900x675 - viewed 61 times.)
« Last Edit: April 16, 2014, 04:13:04 pm by SOLARIS 1972, Reason: skraćen link » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #220 on: April 22, 2014, 10:12:30 am »

22.04.2014.

HAVARIJA ‘ATLANTIC TRAMPA’
Hrvatski teretnjak oštećen u sudaru 50 kilometara od nizozemske obale


Neočekivano „vatreno“ uskršnje jutro imali su hrvatski pomorci s teretnog broda „Atlantic Tramp“, pod upravljanjem „Korkyra Shippinga“ iz Korčule, koji se u nedjelju u 5.50 sati sudario sa singapurskim brodom „Bulk Costa Rica“ tijekom plovidbe Sjevernim morem na 50-ak kilometara od nizozemske obale.
Kako doznajemo, nitko od članova posada nije ozlijeđen, a oba broda u ponedjeljak poslijepodne još uvijek su bila usidrena u blizini mjesta „bliskog susreta“ i pod nadzorom plovila nizozemske Kraljevske obalne straže. Od trenutka kada su nadležne službe dobile dojavu o nezgodi nije zabilježeno zagađenje mora na tom važnom europskom plovidbenom pravcu, a posljednje informacije govore da se procjenjuje situacija na „Atlantic Trampu“ i mogućnost saniranja oštećenja.

Iz Kraljevske obalne straže izvijestili su da su vidljivost na pučini i uvjeti za plovidbu bili dobri, te da zasad ne mogu utvrditi tko je kriv za havariju. „Atlantic Tramp“, dug 180 metara, plovio je iz smjera juga prema ruskom Sankt Petersburgu, dok je 20 metara duži „Bulk Costa Rica“ bio na putu iz nizozemskog Ijmuidena prema turskom Iskenderunu.

Upravo je brod iz flote korčulanske kompanije pretrpio značajniju štetu, jer je na lijevom pramčanom boku vidljiv rez na oplati, dug gotovo 10 metara, na oko šest metara visine iznad vodene linije. Sreću u nesreći pri tome predstavlja činjenica da se udar dogodio iznad spremnika balastnih voda, jer bi u suprotnome more prodrlo u potpalublje i bila bi ugrožena stabilnost „Atlantic Trampa“. Na singapurskom brodu nema značajnijih oštećenja osim manjih udubljenja na bočnoj oplati i ogrebane boje.

Brod „Atlantic Tramp“, nosivosti 33.422 tone, izgrađen je prije tri i pol godine u kineskom Šangaju, a od primopredaje njime upravlja „Korkyra Shipping“, kao i blizancem „Pacific Tramp“ izgrađenim u istom škveru prije tri godine.

Autor : Gordan Zubčić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #221 on: April 23, 2014, 08:55:42 am »

22.04.2014.

VELIK SIGURNOSNI RIZIK
Bez novih brodova Obalne straže ne može se ozbiljnije razgovarati o naftnim platformama u Jadranu


Računajući i platforme za vađenje prirodnog plina, od kojih najstarije datiraju iz kraja šezdesetih godina, ukupan broj platformi na talijanskoj strani Jadrana dostiže brojku od 115 morskih platformi, o ćemu je bilo riječi na današnjoj presici splitskog HDZ-a.

Koliko u hrvatskom dijelu Jadranu ima naftnih platformi i kako su čuvane?

Na sjevernom dijelu Jadrana, na tridesetak milja od istarske obale, u blizini međunarodnih voda, nalaze se glavna podmorska polja hrvatskih plinskih i naftnih bušotina, te devetnaest golemih Ininih platformi.

Točno 60 posto domaće proizvodnje plina i nafte dolazi iz tih bušotina. Samo dvije platforme imaju posadu, dok se ostali daljinski kontroliraju.

Za čuvanje ovih platformi zadužena je Obalna straža RH, a sama operacija stalnog nadzora zove se "Stella polaris".

U zoni platformi nalaze se jedan do dva broda Obalne straže, s brzim čamcima i ukrcanim timovima za pregled i uzapćenje plovila u prekršaju. Kada nema brodova, platforme nadziru helikopteri ili zrakoplovi PC-9 pilatus.

Kako doznajemo, do sada nije bilo većih ugroza sigurnosti hrvatskih platformi. No, često se ispod samih platformi znaju 'upecati' slovenski i talijanski ronioci u nezakonitom lovu ribe.

Talijanski i slovenski ribarski brodovi više su puta znali svojim mrežama oštetiti podmorske plinovode, te su se usprkos zabrani približavali hrvatskim platformama.

Međutim, gorući problem Obalne straže RH je prosječna starost brodovlja od preko 30 godina, zastarjela tehnika, te nedostatak većih brodova za otvoreno more. Samo brodovi “Andrija Mohorovičić” i “Faust Vrančić” udovoljavaju zahtjevima nadzora ZERP-a. Slično je stanje i u HRM-u.

Iz MORH-a su ponovo najavili da će ove godine ipak započeti izgradnja prvog ophodnog broda iz serije od pet novih plovila za Obalnu stražu. No, kontinuirano rezanje obrambenog budžeta stalna je prijetnja i sigurnosti platformi na Jadranu.

U sastavu Obalne straže RH nalazi se devet brodova, četiri helikoptera MI 8 MTV i dva pilatusa PC-9 HRZ-a i PZO-a koji su operativno izravno podređeni zapovjedniku Obalne straže RH.

Zanimljivo da su za prebijanje tzv. 'klirinškog duga' iz vremena Jugoslavije, Rusi svojedobno Hrvatskoj ponudili nekoliko mornaričkih helikoptera Ka-27, idealni za operacije nadzora i spašavanja na moru.

Genijalci iz MORH-a ponudu su odbili, te izabrali teške, transportne helikoptere Mi-171. Osim toga, ti helikopteri na sebi nemaju nikakvu namjensku SAR ili medicinsku opremu, a letovi su iznimno skupi. Samo za sat leta potroše tonu kerozina!

Ništa bez novih brodova

Dok je na istočnoj strani Jadrana projekt istraživanja nafte tek u začeću, u Italiji platforme za vađenje nafte i prirodnog plina postoje od početka 70-ih godina. Mnogi na naftu i istočnom Jadranu gledaju kao na novu Vladinu dosjetku za popunjavanje rupa u državnom budžetu, ne osvrćući se sa dovoljno ozbiljnosti na dugoročne rizike.

Bez novih brodova Obalna straža RH sasvim sigurno neće moći udovoljiti sigurnosnim rizicima koji će dijametralno rasti sa najavljenim povećanjem novih naftnih platformi na Jadranu.

Diverzija samo jedne platforme može na dugi niz godina izbrisati turizam na hrvatskoj obali. Čini se da o tome malo tko u Vladi razmišlja.

U svijetu naftne platforme nadziru uglavnom brodovi i letjelice obalnih straža, negdje i ratne mornarice ukoliko su platfome daleko od obale. Nisu rijetkost ni privatne zaštitarske tvrtke (američke ili britanske) koje su angažirane na unosnim morskim poljima nafte kao što su ona u Brazilu ili Meksičkom zaljevu.

Također, praksa je da se na platformama bez posada, instaliraju osjetljivi senzori pokreta koji nadzornom centru dojavljuju nazočnost uljeza.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #222 on: April 23, 2014, 09:02:44 am »

22.04.2014.

OSTVARIO SNOVE
Kapetan Teo Srdelić u rodnom gradu privezao jedan od najluksuznijih kruzera na svijetu: Ovo je vrh...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U štoriji koja slijedi baš sve je veliko: i kruzer s dvanaest paluba i šest zvjezdica koje ga čine jednim od najluksuznijih na svijetu, i ime američke kompanije koje u svom nazivu krije ono “regent”, a na koncu i kapetan – Splićanin o’ kolina, Teo Srdelić (40), koji je taj čudesni brod, Seven Seas Mariner privezao u svojoj matičnoj luci.

I još kad mu je mala Nora, tatina mezimica, pojurila u zagrljaj, imali smo pravu dalmatinsku kartolinu: plavo nebo i more, a nad njim bijeli brod. Tamo Marjan i Sveti Duje, a tu “barba” i njegova obitelj koja ga je dočekala na kraju, na obali, gdje se našlo i sedamsto putnika, američkih turista koje je dovezao.

A Ameri ko Ameri, na najvišoj od paluba igraju golf, razgolitili se na proljetnom suncu ili opustili u jacuzzijima. A mi se opet važno šetamo s Teom kojeg posada srdačno pozdravlja sa: “Hello, captain” ili “Ser, how are you?”, i tako to.

– Brod može ukrcat i do iljadu ljudi, ali kompanija preferira sedansto putnika, to je neki optimum. Na tih sedansto putnika dođe 430 članova posade. E, zato je ovo najviši rang kruzera od šest zvjezdica, s velikin, luksuzno uređenim kabinama – objašnjava Teo, a onda cijenom bogovske usluge dodatno potkrepljuje izgovoreno:

– Najeftinije putovanje ti je 600 dolara po putniku dan, a najbolje su kabine duplo – iljadu i dvista! Mahon su putnici bogati Amerikanci, umirovljenici koji za ovo šparaju cili život.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Teo ih, nota bene, kao kapetan uvijek pozdravlja na svakom vijađu i tako reklamira Split i Hrvatsku. Trobojnica je i na zidu u kapetanskoj kabini, velikoj kao komforan stan, da se vidi da je našijenac preuzeo komandni most na tako značajnom brodu iz američke putničke flote. Kapetanska odgovornost je ogromna kako god okrenuo...

– Lako je to gledat sa strane, ali kruv je to sa sedan kora, i ma koliko tehnike na brodu ima, još u svemu ulogu igra ljudski faktor; ja bi reka i 99 posto – kazuje Teo dok obilazimo sav taj luksuz od kojeg ti se zamanta: restorane, “obične” i specijalne za koje se treba posebno naručiti, pa kasina, draguljarnice, fensi šmensi butige, caffe i bridž barove ili teatar kojeg se ni veliki gradovi ne bi postidjeli. Fascinantno je bilo odgledati bar komadičak mjuzikla kojim se navečer zabavljaju gosti broda, što su u vrijeme dok smo radili reportažu guštali na Rivi i u Dioklecijanovoj palači, uz kavicu i sladoled.

– Kad bi mi bili matična luka za kruzere, to bi za grad značilo nešto nevjerojatno u svakom smislu. Računaj samo na to da bi ovih sedansto gostiju morali prinoćit u Splitu prije ukrcaja, da ne govorin da ih masu ostane i po tri, četri dana nakon iskrcaja u gradu koji nam je zadnja točka putovanja – kapetan će, pa nabraja tko sve ima sreću biti polazišnom i odredišnom lukom kruzera: Istanbul, Monaco, Civitavecchia (Rim), pa kad bi se i mali Split tu ugurao, gdje bi našem turizmu, što ionako buja, bio kraj!

Zadovoljene ambicije

Ajmo još koju o brodu “Seven Seas Mariner” i američkoj kompaniji “Regent Seven Seas Cruises”, koja će 2016. iz brodogradilišta svečano ispratiti najluksuzniji kruzer na svijetu. Tko je toliko dubokog džepa da zaplovi na sedam mora, u onih minimalno 4200 dolara za tjedan dana, ima uključeno apsolutno sve, od ića i pića do superizleta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ne naplaćuje se ni voda kao na drugim kruzerima, sve je u cijeni. Ako će putnik popit deset boca viskija, ko mu smeta. Kraj vitrine s probranim vinima pitamo kapetana odoli li vrhunskim botiljama koje nam se smješkaju, nekom zinfandelu/crljenku, recimo.

– Viruj, ni kapi dok san na brodu! Odgovornost je velika, a i kontrole su rigorozne – zna to kapetan dobro jer je, dok se nije prihvatio kormila, obišao sve važne pozicije, pa se brinuo i o sigurnosti. Startao je prije dvanaest godina s prve skale – kao drugi časnik, pa bio zadužen za brigu o okolišu, koji je uvijek tema kad su kruzeri u pitanju, da bi već s 32 godine postao desna ruka kapetanu, a s četrdeset zaslužio zlaćanu pločicu s natpisom “master”. Pred suprugom mu Renatom, djecom, pitam ga dokle misli ploviti, je li mu puna kapa.

– Teško je to reć. Profesionalne ambicije san zadovoljija, ovo je vrh, a sad kad ću reć dosta, ne znan – iskren je Teo, a Renata bi, također iskreno, da to bude što prije. Do tada, mirno more, Srdeliću, a bude li ipak valjalo, uključit ćeš ti balanse za nas Vlaje koje muči morska bolest.

S.O.S. Miami

Jesan li koga spasija? Dvojicu na debelom moru na putu za Miami. Šest dana su plutali, ostali bez goriva. Valovi tri metra, trideset čvorova vitra, i aj ti sad pristani s ovon mrcinon uz njihov spead boat od dvanajst metri, a da ih ne izvrneš. A opet san nekako uspija – prisjeća se Srdelić.

Mediteranski vijađ

Gdje ćeš ljepše ture za Amerikance po Europi od one blagim Mediteranom: Venecija, Split, Kopar, Ravenna, gradovi su do kojih će Teo sada provesti putnike, koji mu, inače, jako hvale Dubrovnik, a što će reći o njegovu Splitu, čut će za trpezom. Kao kapetan bira s kojim će gostima večerati, a obično su to najvjerniji njihovoj kompaniji koji se vraćaju guštima putovanja Europom u ovo doba ili zimi Sjevernom i Južnom Amerikom.

Pape i brat škverani

Srdelići su težaci iz Varoša, a zemlju su imali na Brdima. Otac Jerko je radio u škveru, kao i brat. Kapetana je došla obići na brod i mama Tija, nećaci Dea i Nino. I svi su, naravno, oduševljeni sjajem kruzera koji je friško renoviran, još se malo i pitura čuje.

– Kapetane, lipo brod držiš, svaka čast – fali majka sina svoga, jer ženskom oku nije promaknulo da je sve na svom mjestu, a i bila je ranije s njim na putovanju, pa zna da na kruzeru, kao i doma, sve mora biti “picikato”.

BROJKE

2002. godište
220 metara dug
30 metara širok
46 metara najviša točka broda
50 tisuća tona nosivosti

Autor : Saša Ljubičić
Izvor : SD


* 1.jpg (47.39 KB, 680x435 - viewed 95 times.)

* 2.jpg (53.44 KB, 632x411 - viewed 87 times.)

* 3.jpg (50.48 KB, 632x412 - viewed 46 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #223 on: April 27, 2014, 11:14:17 am »

Od 24.04. do 27.04.2014. u lučici Hotela Lav održavaju se šesti po redu "Dani hrvatske male brodogradnje" ,pošto je stala ova kiša odlučio sam otići i vidjeti što se nudi te učinit par slika, ponuda je dosta šarolika od brodova do dodatne opreme od raznih proizvođača i svak bi za sebe sigurno pronašao nešto pa se tako i meni svidjelo par brodica no evo forografije ;

Za najmlađe je tu bila mini turistička "podmornica" ,nisam ni ja odolio te sam morao ući unutra ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za obilazak sajma potrebna je i Vespa brodić ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Bez pumpi ne ide ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 1.JPG (225.84 KB, 681x1024 - viewed 44 times.)

* 2.JPG (206.48 KB, 681x1024 - viewed 72 times.)

* 3.JPG (314 KB, 681x1024 - viewed 96 times.)

* 4.JPG (114.46 KB, 681x1024 - viewed 66 times.)

* 5.JPG (270.11 KB, 681x1024 - viewed 57 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #224 on: April 27, 2014, 11:17:45 am »

Osim izložbenih primjereka tu su i stalni posjetitelji lučice na vezu čiji su vlasnici dubokog đepa ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Razna dodatna oprema ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Bio je tu i maketarski kutak ;

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 6.JPG (298.98 KB, 1024x681 - viewed 52 times.)

* 7.JPG (249.88 KB, 1024x681 - viewed 45 times.)

* 8.JPG (242.03 KB, 1024x681 - viewed 70 times.)

* 9.JPG (277.04 KB, 681x1024 - viewed 72 times.)

* 10.JPG (189.04 KB, 1024x681 - viewed 180 times.)
Logged
Pages:  1 ... 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 [15] 16 17 18 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.04 seconds with 23 queries.