PALUBA
September 28, 2022, 03:54:00 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 159127 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #240 on: May 14, 2014, 12:51:26 pm »

13.05.2014.

DOŠAO I MINISTAR
Potpisan ugovor o gradnji dvaju vezova u splitskoj luci vrijednih 23 milijuna eura


Ono o čemu su još davnih 30-godina prošlog stoljeća maštali splitski gradonačelnici i brojni vizionari danas se konačno obistinilo.

Uz nazočnost Siniše Hajdaš Dončića, ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici Lučke Uprave Split i domaćeg konzorcija „Pomgrad“ i „Viadukt“ potpisali su ugovor o početku izgradnje vanjskih vezova u Gradskoj luci.

Ovim kapitalnim projektom Split će za dvije godine dobiti dva dužobalna veza na koje će se moći vezati kruzeri duljine do 320 i 270 metara, dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine 30 metara, te novu operativnu obalu površine čak 14 tisuća četvornih metara.

Vezovi su vrijedni 23,3 milijuna eura, a financirat će se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) a koji će zajedno vraćati država i Lučka uprava.

- Napokon! - radostan je bio Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave.

- Radovi počinju za mjesec dana, a rok za izgradnju je 760 dana. Kada završimo vezove, gradska će luka postati dodatna vrijednost splitskog turizma i paradigma razvoja grada. Veliki broj kruzera koje zbog dužine ne možemo primiti u luci, nakon završetka radova moći ćemo ih vezati na vanjske vezove i tako značajno podići sigurnost prometa i putnika, te razinu prihoda. Godišnje naša luka ima u prosjeku oko 17 tisuća ticanja kruzera, od čeka je između 70 i 100 velikih kruzera. Radovi se izvode u dvije faze. Prvo se grade istočni vez i središnja konstrukcija i rampa, a onda zapadni vez - kazao je ravnatelj Blaževski.

Kako je naveo ravnatelj, u tijeku je izrada  dokumentacije o budućim sadržajima putničkog terminala koji bi se gradio na lukobranu, a što bi obuhvatilo i uređenje nekadašnje zgradu „Dalmacijavina“.

Osim komercijalnih sadržaja, terminal će imati prostore za rad policije i carine, te smještaj njihove opremu, a kako bi se zadovoljili strogi kriteriji schengenskog graničnog prijelaza na obali.

Dakle, Split u punom smislu postaje i vrata Europe. Valja dodati kako će izgradnjom vanjskih vezova Split dobiti još jednu obalnu šetnicu koja će putnike i namjernike iz luke uz Katalinića brig dovesti ravno na Bačvice.

- Izgraditi će se i nova kanalizacijska infrastruktura u ovom dijelu luke, tako da će more biti još čistije - najavio je ravnatelj Blaževski.

Ministar Hajdaš Dončić naveo je kako je trebalo proći dvije godine kako bi se projekt vanjskih vezova doveo pred početak izgradnje.

- 2012. godine potpisan je ugovor sa EBRD-om o financiranju projekta, a sama procedura i pravila EBRD-a su vrlo stroga i precizno definirana tako da nismo mogli prije krenuti u izgradnju vezova. Ovo je važna investicija u ovim kriznim vremenima. Pravi projekt koji nije megalomanski, već po mjeri grada Splita i u skladu sa stopama rasta kruzing turizma u kojem je Split već nezaobilazna luka. Izgradnjom vanjskih vezova moći će se privezati i oni najveći kruzeri na tržištu koji primaju preko 4 tisuće putnika - kazao je ministar pomorstva.

Potpisivanju ugovora nazočio je i zamjenik ministra pomorstva Zdenko Antešić, zamjenici splitskog gradonačelnika Aida Batarelo i Goran Kovačević, potom predstavnici Županije Splitsko-dalmatinske, te brojnih pomorskih ustanova i institucija.

Skorim početkom izgradnje vanjskih vezova koji se očekuje do sredine lipnja, po prvi puta u svojoj dugoj povijesti, splitska luka izlazi iz prirodnog bazena omeđenog Sustipanom i Katalinića brijegom.

Inače, ministru pomorstva bilo je upućeno novinarsko pitanje hoće li opet otići na skupi radni ručak u ACI marinu o trošak grada Splita kao što je to bio slučaj za posjete gradu u veljači ove godine.

- Neću na ručak, jer sam se od zadnjeg puta malo udebljao - kazao je raspoloženi ministar Hajdaš-Dončić.

Autor : D. Krnić
Izvor : SD

A šta kad okrene na jugo? Smiley
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #241 on: May 14, 2014, 01:41:21 pm »

14.05.2014.

DRAMA NA MORU
Riječki pomorci spasili 142 emigranta: "Bilo je kao na kraju filma Titanic..."


Riječki pomorci spasili su 142 emigranata iz mora između Libije i Italije nakon havarije pretrpanog brodića koja se dogodila u ponedjeljak oko podneva.

Posada suplajera Kehoe Tide, kojim zapovijeda kapetan Željko Vuković (48) iz Rijeke, zajedno s drugim časnikom, također Riječaninom Bojanom Tasićem (28), spasila je dio emigranata, među kojima je bila i trudnica u devetom mjesecu trudnoće zajedno s njeno četvero djece.

U spašavanju je sudjelovao još jedan brod. Od ukupno 240 ljudi, iz mora ih je spašeno 205, dok su ostali, na žalost, poginuli.

- Mi smo support brod za hrvatsku platformu Zagreb 1 koji buši u libijskim vodama, a posao nam je da stojimo uz njih, asistiramo ukoliko nešto treba i štitimo da neki drugi brod ne udari u platformu. U ponedjeljak oko 10, 10 i pol ujutro vidjeli smo da jedna ribarica ide blizu platforme, unutar sigurnosne zone.

- U dogovoru s kapetanom platforme krenuli smo prema njima. Kada smo im se približili vidjeli smo da to nije ribarica nego brodić od 15-ak metara, prekrcan ljudima među kojima ima žena i male djece, većinom bez pojaseva za spašavanje. Naginjali su se, izgledalo je kao da će se svaki čas prevrnuti. Obavijestili smo Talijansku obalnu stražu i oni su nam rekli da ostanemo blizu njih i pratimo što će se dogoditi. Kada smo stigli na 50-ak metara vidjeli smo da situacija nije dobra.

- Ljudi su dizali djecu u zrak. U desetak minuta brod je počeo naglo tonuti. Odmah smo spustili dva čamca i krenuli u akciju spašavanja. Bojan Tasić upravljao je rescue boatom, ja sam koordinirao akciju s komandnog mosta. Scene su bile kao na kraju filma Titanic, strašno. Ljudi su vrištali, molili za život.

- Svi su bili neplivači. Spašavali smo prvo žene i djecu kojih je bilo jako puno. Bojan je s rescue boatom spasio najmanje 60 ljudi, a i cijela posada također je obavila herojski posao. Bilo je strašno, na površini su plutala trupla, dijelovi odjeće i obuće. Moji ljudi su plakali dok su izvlačili stradalnike iz mora - prisjeća se kapetan Vuković.

Akcija spašavanja trajala je oko sat vremena, kada je izvućen zadnji preživjeli, a kasnije su još dva sata tražili žive kojih, na žalost, više nije bilo.

Ubrzo nakon što je Vukovićeva posada krenula u spašavanje, na poziv im se pridružio i jedan brod francuske kompanije. Kehoe Tide spasio je 142 ljudi, a izvukli su i dvoje koji su, na žalost, bili mrtvi. Francuski je brod spasio 63 ljudi te su izvukli ostala trupla. Na koncu se uspostavilo da je mrtvih ukupno 35, preživjelih 205.

- Spasili smo, među ostalima, trudnicu s četvoro djece. Jednu djevojčicu od svojih pet godina moja je posada uspješno oživjela nakon izvlačenja iz mora, kao i jednog muškarca. Utopljenici su bili u šoku, promzli. Temperatura mora je 15 stupnjeva, a tu je bilo jako puno djece. Srećom, bila je bonaca, što nije tipično za to more. Da ih mi nismo pratili mrtvih bi vjerojatno bilo dvostruko više - govori kapetan.

Posadu suplajera, pored časnika Riječana, čine Egipćani, Ukrajinci i Rusi, a ukupno ih je 18. Nakon spašavanja utoplili su emigrante, dali im svoju odjeću.

- Svaki od članova moje posade apsolutno je dika i ponos svoje zemlje. Bili su divni, skinuli su doslovno odjeću sa sebe i dali je utopljenicima. Evo, ostali su samo u šlapama i tuti - veli Vuković.

Nakon dana provedenog na brodu, emigrante je u večernjim satima pokupila talijanska ratna mornarica. Radi se o ljudima iz svih dijelova Afrike i s Bliskog istoka.

- Njihov najveći strah bio je da ih ne vratim tamo odakle su krenuli. Ne bih to napravio ni u ludilu. Ne znam što će biti s njima ni gdje idu, puno detalja ne mogu otkrivati ni zbog istrage, ali se nadam da će napokon pronaći ono zbog čega su se ukrcali na taj brodić i riskirali živote - zaključuje riječki kapetan.

Autor : Luka Benčić
Izvor : SD
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #242 on: May 23, 2014, 05:13:57 pm »

23.05.2014.

KUPITE JADROPLOV
Sindikat: Ne želimo da 'Jadroplov' presele u Grčku!


Centar za prodaju i restrukturiranje danas će donijeti odluku o javnom prikupljanju obvezujućih ponuda za kupnju dionica “Jadroplova”, kako nam je potvrđeno u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.Svih 70 posto dionica brodarske kuće - koliko ih država posjeduje - bit će stavljeno na prodaju, a s tim paketom budući vlasnik “Jadroplova” može komotno upravljati tvrtkom, ali ne može donositi neke ključne odluke, kao što su dokapitalizacija, promjena imena ili sjedišta poduzeća.

No, prema tvrdnjama poznavatelja te tematike, postoji “caka” koja ide u prilog apsolutnim ovlastima novog vlasnika, ma tko on bio. Ako se na Skupštinu dioničara “Jadroplova” ne odazovu svi dioničari, odnosno izostane netko od vlasnika preostalih 30 posto portfelja (banke, pojedinci, ali pojedinačno nemaju više od jedan posto), novi vlasnik s udjelom od 70 posto može donositi ključne odluke.

Lobiranja

Iako u Državnom uredu za sada ne žele otkrivati potencijalne kupce, poznato je da su interes pokazali zadarska “Tankerska plovidba”, grčki brodovlasnik Nicos Tsakos i njegova “Tsakos grupa”, brodarski investitor iz Hamburga “H. Vogemann grupa”, te splitski “Brodospas”. Prodajna cijena nije još poznata.

Bezuvjetna prodaja “Jadroplova” digla je na noge Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH) koji je uputio pismo premijeru Zoranu Milanoviću, te Ivanu Vrdoljaku i Siniši Hajdašu Dončiću, ministrima gospodarstva, odnosno pomorstva.

- Brinu nas lobiranja i namjere bezuvjetne prodaje “Jadroplova” - kaže nam Neven Melvan, voditelj ureda Sindikata pomoraca u Splitu.

- Prodajom većinskog paketa dionica budući novi vlasnik može s tvrtkom napraviti što ga je volja. Može promijeniti zastavu brodovlja, može promijeniti posadu, može premjestiti sjedište kompanije u - recimo - Grčku, a može prodati i nekretnine u Splitu. Od kompanije koja je preživjela najveću krizu u povjesti brodarstva mogu na koncu ostati samo uspomene i fotografije. Ono što tražimo je zadržavanje kontrolnog paketa dionica u vlasništvu države ili uvjetovati prodaju. Još jedna vrijednost u hrvatskoj brodarskoj industriji, dizanjem ruku u CERP-u, može otići u nepovrat. Upozorili smo nadležna ministarstva i premijera tako da nitko danas-sutra ne može reći da nije bio svjestan posljedica - poručio je Melvan.

Sindikat želi sačuvati “Jadroplov” u Splitu, te radna mjesta za hrvatske pomorce i kadete.

- Država ne sufinancira “Jadroplov” i nema razloga, a ni pravo, na takvu vrstu prodaje. Nismo protiv privatizacije, ali uz uvjet očuvanja “Jadroplova” u Hrvatskoj i radnih mjesta, pa neka u slobodnoj tržišnoj utakmici čuvaju svoje mjesto pod suncem - zaključio je sindikalni čelnik.

Vrijedna flota i nekretnine

Vrijednost “Jadroplova” su - u prvom redu - domaći pomorci i flota od osam brodova, koji su, prema nekim procjenama, danas vrijedni oko 145 milijuna dolara. Uz to, splitski brodar najavio je i izgradnju nova četiri broda za sipke terete, a nisu zanemarive ni nekretnine koje su procijenjene na oko 10 milijuna dolara.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

 
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #243 on: June 09, 2014, 08:37:44 pm »

09.06.2014.

PLOVITI SE MORA
Pomorska škola u Splitu bilježi novi trend: cure hoće u mornare!


Pomorsku školu u Splitu prošlih su generacija završavali uglavnom mladići, ali interes za obrazovanje u toj srednjoj školi, u kojoj se učenici pripremaju za “kruh sa sedam kora”, sve više pokazuju i djevojke.

Tako se među osnovcima u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo u ovo doba godine za buduće zanimanje i djevojke odlučuju za “muška” zanimanja u nautici, špediciji i ribarstvu. Ta tri obrazovna smjera odavno su u školskom programu, kaže Dragan Pavelin, ravnatelj Pomorske škole, a uz njih, sve veći je interes osnovaca za posao brodostrojara.

– Raduje nas što nam pri kraju svake školske godine na Otvoreni dan škole dolazi sve više djece i roditelja jer sedmaši i osmaši su zainteresirani za upis u pomorska zanimanja.

Tako je bilo i nedavno kada su naši profesori uz pomoć učenika predstavili naše programe: pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo, špeditersko-agencijski tehničar i ribarsko-nautički tehničar. Uz stručno osoblje naše škole, te učenike koji im odmah prenose znanja, zadovoljni smo što imamo i vrhunsku tehnologiju koja im može približiti zanimanja i olakšati izbor – kaže Pavelin.

Spoj stručnog kadra i tehnologije svakako je najvažniji u obrazovnom sustavu, to odavno znaju i u Pomorskoj školi jer je ta splitska srednjoškolska ustanova s Geodetskom tehničkom školom iz Zagreba davne 1995. godine postala prva hrvatska GLOBE škola.

U vrijeme kada se današnji srednjoškolci još nisu rodili, Pomorska je dobila važnu identifikaciju, pa su nedugo nakon dobivanja certifikata počeli s mjerenjima i slanjem podataka o klimi, vremenu i tlaku zraka, jer bez dobrih vremenskih prilika i znanja o smjeru, brzini i snazi vjetra nema ni sigurne plovidbe.

A kad na zapovjedni most stignu i kapetanice, znat će se da su i one na palubu stigle iz klupa splitske Pomorske škole.

Izvor : SD
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 358


#vragu i rat#


« Reply #244 on: July 02, 2014, 06:21:58 pm »

Zanimljivo cudo.

-----------------

Novi hidrokrilac privukao pažnju u gradskom portu

Ne. Nije formula na vodi, nije projektil koji je pao u more, a nije ni podmornica. To je novi katamaran, hidrokrilac sa ogromnim panoramskim staklom kabine na pramcu.

Kako nam javljaju naši čitatelji, novu atrakciju na moru, navodno ruski proizvod, kojom će turisti u panoramski obilazak dubrovačkog akvatorija pokreće motor od 300 konjskih snaga.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

DUBROVAČKI VJESNIK / SD


* ImageHandler.ashx.jpg (66.36 KB, 680x510 - viewed 155 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #245 on: July 15, 2014, 01:02:03 pm »

12.07.2014.

PORINUĆE NA PERISTILU
Falkuša partila na proslavu 200. obljetnice Kraljevine Norveške


Simboličnim podizanjem četiriju vesala na Peristilu i recitiranjem Ujevićeve pjesme Marku Maruliću uz limenu glazbu Hrvatske ratne mornarice započela je ceremonija ispraćanja legendarne komiške falkuše „Comeza-Lisboa“ na dalek put u norveški grad Oslo, gdje će naša zemlja dati obol velikoj obljetnici, proslavi utemeljenja dvjesto godina Kraljevine Norveške!

- Mi smo s pučine Jadrana, iz Komiže, došli najprije pozdraviti grad Split! Zato smo ovdje, u srcu Dioklecijanove palače – uskliknuo je prof. dr. Joško Božanić, istaknuti govornik među 'veslačima', prije no što se cijela garnitura sudionika na opće oduševljenje turista uputila u šetnju gradskim ulicama ka Rivi, s koje je 'partila' antologijska falkuša.

U naravi, falkuša će ipak biti šleperom transportirana u Oslo, gdje će se kao jedina barka iz Mediteranske zemlje – naše lijepe domovine – predstaviti na Festivalu mora među stotinjak drugih povijesnih brodova, te na taj način promovirati i hrvatsku maritimnu kulturu, ponosno je istaknuo prof. Božanić.

Istom prilikom Norvežanima, ali i drugim sudionicima iz dalekih skandinavskih i nordijskih zemalja bit će prikazane i raskošne fotografije glasovitog umjetnika Ive Pervana, u sklopu izložbe naziva Rota Palagruzona, koja se tematski odlično uklopila u 'morsku' priču.

Podizanje vesala, kojih će na norveškoj manifestaciji biti dvjesto, što simbolizira broj godina kraljevstva, na splitskom je Peristilu došla podržati i šarmantna novoustoličena direktorica Turističke zajednice Split Alijana Vukšić.

Napomenimo da je za hrvatski doprinos na Festivalu mora u Norveškoj najzaslužnija kulturna ustanova Ars halieutica iz Komiže, koja je već 17 godina promotor hrvatske maritimne baštine u svijetu. Glavni partner Ars Halieutici ovom prigodom je Forbundet Kysten, najmoćnija europska institucija za zaštitu maritimne kulture.

Na norveškoj proslavi bit će nazočni ljudi iz samog političkog vrha te razvijene europske zemlje; to će izazvati pažnju medija, pa se s pravom možemo nadati lijepom publicitetu kao jedini mediteranski sudionici.

Autor : Lenka Gospodnetić
Izvor : SD
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #246 on: July 15, 2014, 01:10:38 pm »

Emisija "More" HRT-a u posjeti Baru ;

http://www.hrt.hr/enz/more/250554/
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #247 on: July 15, 2014, 02:44:44 pm »

15.07.2014.

DUGIN RATNIK
Novi brod 'Greenpeaca' oduševio Splićane: Nema mora ili oceana gdje ne možemo ploviti


Novi brod „Greenpeaca“, vrhunac suvremene europske brodogradnje, „Rainbow Warriror III“ posjetio je jučer prvi put Split. Zeleni jedrenjak dužine 57 metara, sa jarbolima visokim 57 metara dominirao je u utorak vizurom Gradske luke.

-Vaša je obala sjajna za mirnu i udobnu plovidbu-govori nam kapetan Joel Stewart, zapovjednik 16 milijuna eura vrijednog jedrenjaka za 21. stoljeće koji je porinut prije tri godine u Bremenu.

Ovaj Amerikanac nekada je bio pomorac na trgovačkim i putničkim brodovima. Plovio je i kao ribar u ledenim vodama Beringovog, najsurovijeg more na svijetu. Međutim, nakon goleme ekološke tragedije tankera „Exxon Valdez“ ovaj Amerikanac odlučio se pridružiti „Greenpeacu“.

-1989. godine dogodilo se curenje 11 milijuna galona nafte iz nasukanog „Exxon Valdeza“ u velikom Aljaškom zaljevu. Nakon toga taj dio mora se doslovce fizički promijenio. Kad bi smo isplovili na more galebovi se više nisu čuli, riba više nije bilo, a i zvukovi mora su se nekako promjenili...

U meni se te godine prelomilo i odlučio sam ostaviti ribarstvo, te pridružiti se miroljubljivim ratnicima pod duginim bojama-priča nam kapetan Stewart jedan od najpoznatijih kapetana iz flote „Greenpeacovih“ brodova. I Stewart je prošao brojne akcije na moru, a ni uhićenja nije manjkalo.

-Možda najspektakularnije hapšenje koja sam doživio je bilo 2000-te godine u Japanu kada smo pokušali spriječiti brodski transport bačava sa toksičnim otpadom iz jedne tvornice pokraj Tokija. Na brod je upalo preko 30 japanskih policajaca, prisilno su nas privezali u luci, pretresli brod, kopirali sve podatke sa računala kao, uzeli popis posade broda...

Naši aktivisti koji su na vrh jednog tokijskog poslovnog nebodera izvjesili transparent protiv kemijske industrije također su bili uhapšeni i zadržani u Tokiju. Prošle godine sam sudjelovao u međunarodnom spašavanju naših aktivista koje su uhapsile ruske vlasti u pokušaju da se popnu na naftnu platorfmu 'Prirazlomnaya'.

Naši aktivisti su se tjednima nalazili u pritvoru u sjevernoruskom gradu Murmansku. Posadu je verbalno napao osobno Vladimir Putin da, tobože, svojim akcijama ugrožavaju živote ruskih radnika na platformi. Nakon dva mjeseca zatvora uspjeli smo spasiti posadu, te izvući brod iz Murmanska-pričan nam kapetan Stewart kazujući kako novi brodom kojim zapovijeda još nije bio u nekih spektakularnijim akcijama.

-Ovo je pravi admiralski brod naše flote-ponosno će kapetan dok stojimo na zapovjednom mostu jedrenjaka vrijednog 23 milijuna eura.

-Nema mora ili oceana na svijetu gdje ne možemo ploviti, osim tamo gdje caruje led. Nedavno smo čak plovili i rijekom Amazonom u akciji protiv uništavanja prašume. Ovo je prvi brod dizajniran i sagrađen po narudžbi naše organizacije. Brod plovi prvenstveno koristeći vjetar.

Oblik trupa broda, te oblik jedara i jarbola su takvi da možemo bez problema sa jedrima ploviti brzinom od 13 čvorova. Ima dva jarbola, tzv.“A-oblika“ koji nose čak 1200 metara četvornih površine jedara. „A-oblik“ jarbola prvi put je primijenjen na brodu ove veličine.

Bez obzira na visinu jarbola od 55 metara možemo se u plovidbi sigurno nagnuti pod kutem od 15 stupnjeva. Imamo električno-hibridne pogonske Volvo strojeve koji sa samo 300kW-a snage mogu osigurati brzinu od 7 čvorova. Ispušni plinovi se pročišćavaju, biološki obrađujemo otpadne vode, a brod je obojan ekoloških bojama.

Imamo sustave za brzo spuštanje gumenjaka koje koristimo za „okršaje“-niže nam kapetan neke od brojnih tehničkih detalja ovog naprednog jedrenjaka koji na krmu ima čak i platformu za helikopter. Tu je i hangar za smještaj letjelice. No, kako na brodu nema helikoptera, hangar je privremeno pretvoren u radionicu.

Pitali smo kapetana kako Splićani koji požele zadati glavobolju ribarskim i naftnim industrijama mogu postati članom posade „Duginog ratnika“.

-Morate imati barem pet godina pomorskog iskustva i položene osnovne pomorske svjedodžbe. Uz to, morate biti i dugogodišnji član „Greenpeaca“ s niz akcija u kojima ste sudjelovali. Tada se možete prijaviti nekom od naših ureda i nema razloga da se ne vidimo na ovom brodu-poželio je kapetan Stewart dobrodošlicu našim odvažnijim sugrađanima.

-Ime broda "Dugin ratnik" uzeto je iz proročanstva sjevernoameričkog naroda Kri, u kojem se navodi da će se u danima kada se Zemlja suoči sa uništenjem koje je izazvao čovjek, čovječanstvo ujediniti radi vlastitog spasa, a ti ljudi će postati poznati kao "ratnici duge"-pojasnio nam je kapetan Joel Stewart porijeklo imena svog broda.

“Rainbow warrior III“

-57 m dužina
-11 m širina
-5 m gaz
-55 m visoki jarboli
-1200 metara četvornih površina jedrilja
-15 članova posade

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 1.jpg (84.91 KB, 428x629 - viewed 127 times.)

* 2.jpg (82.02 KB, 800x478 - viewed 142 times.)

* 3.jpg (106.97 KB, 800x519 - viewed 129 times.)

* 4.jpg (131.36 KB, 800x505 - viewed 119 times.)

* 5.jpg (68.13 KB, 419x629 - viewed 167 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #248 on: July 21, 2014, 02:42:37 pm »

19.07.2014

Falkuša zvijezda u Norveškoj – proglašena ‘najatraktivnijim svjetskim povijesnim brodom’

Falkuša, legendarni komiški ribarski brod, upravo plovi u norveškim vodama, odnosno u moru kod Osla. Komiška gajeta, osebujno plovilo jedinstvene ljepote i zadivljujućih sposobnosti, kojemu opstanak duguju generacije Komižana, dobilo je čast da zajedno s dva tradicionalna vikinška broda drakara povede regatu u kojoj sudjeluje 300 povijesnih plovila iz čitavoga svijeta. Kako javljaju iz Ministarstva turizma posredstvom Hine, u Oslu su započele višednevne svečanosti obilježavanja 200 godina Kraljevine Norveške čemu pridonosi i Hrvatska sa komiškom ribaricom falkušom, te izložbom fotografija na platnu fotografa Ive Pervana o komiškoj regati “Rota Palagruzona”.

‘Za učiniti nešto ozbiljno, moraš biti malo lud‘

- Zadovoljan sam. Kao da je bilo jučer kada smo prije gotovo 20 godina otišli na Svetac ubrati drvo za izgradnju prve replike falkuše. Tada su svi mislili da smo ludi. Ali ako želiš učiniti nešto ozbiljno, moraš biti malo lud. Falkuša je pozvana u Norvešku, uskoro idemo tamo… – kazao nam je na komiškoj rivi Joško Božanić, voditelj udruge Ars Haleiutica i jedan od idejnih začetnika oživljavanja falkuše, uoči ovogodišnje Rote palagruzone, regate tradicionalnih plovila od Komiže do Palagruže.

To se i desilo: danas će Božanić u Oslu među brojnim uzvanicima, povjesničarima pomorske tradicije i drugima održati predavanje o falkuši koju je Forbundet Kysten, norveška institucija za zaštitu maritimne kulture, nazvala ni manje ni više nego: ‘najatraktivnijim svjetskim povijesnim brodom‘.

Kako će kad-tad falkuša dobiti takvu laskavu titulu znao je i vjerovao Joško Božanić, koji nam je na Salamandriji, uzvisini iznad palagruškog Velog žola, nakon završetka ovogodišnje Rote kazao kako od puta u Norvešku očekuje – jako puno.

U nogometu pobjeđuju Nijemci, a na Palagruzoni falkuša

- A dogodine na ovom mjestu će biti i posade vikinških tradicionalnih brodova, koji će također sudjelovati na regati – otkrio nam je tada Joško Božanić na Palagruži.

Bit će svakako zanimljivo pratiti jedriličarski okršaj falkuše i vikinških plovila, no kako je nogomet igra u kojoj sudjeluje 22 igrača i pobjeđuje Njemačka, tako je i Rota palagruzone regata u kojoj sudjeluje dvadesetak brodova i pobjeđuje – falkuša, smatra se. Posljednjih godina je na kormilu pobjedničke falkuše najčešće bio jedriličar Šime Stipaničev. Inače, kako ne bi netko ne krivo shvatio, falkuša ipak nije odjedrila od Komiže do Osla, već je dio puta ipak prevalila u kamionu.

- Na put smo krenuli iz Komiže prema Splitu po vrlo teškom vremenu, uz vrlo velike valove i s olujnim sjeverozapadnum vjetrom. U Split smo stigli nakon šest sati jedrenja s jednim jedrom. Nakon ceremonije ispraćaja u Splitu u luku Oslu smo krenuli velikim kamionom iz Marine Kaštela – opisao je plovidbu Božanić.

Kako kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici, čiji je predstavnik u Oslu Paul Šikić, falkuša je izvrsatn promotor hrvatske maritimne baštine, ali i Hrvatske kao turističke i pomorske destinacije, budući da će svečanost u Oslu pratiti brojni svjetski mediji i visoki uzvanici.

Sto litara komiškog brudeta na rivi u Oslu

- Falkuša je ujedno na toj proslavi i jedini povijesni brod s područja Mediterana te će zajedno s povijesnim brodovima same Norveške te Švedske, Nizozemske, Danske, Islanda i Farskih otoka biti i izložena ovih dana u luci u Oslu. Komiška falkuša je najstarija ribarska brodica (gajeta) na Mediteranu čiju je repliku prije gotovo 20 godina sagradila ustanova Ars Heliuetica od kada njome sudjeluje na svjetskim okupljanjima starih brodova i sličnim, a kako Norvežane podsjeća na njihove vikinške brodice drakar pozvali su da predvodi večerašnju regatu u Oslu – istakao je u razgovoru za Hinu Joško Božanić.

Predstoji bogat program vezan uz falkušu, a najavljeno je i njeno ‘sestrimljenje” (kako je ženskog roda) s replikom norveške povijesne brodice Vaaghals iz 15. stoljeća. To znači i utemeljenje trajne veze i suradnje s Norvežanima koja će se nastaviti moguće već ove jeseni s zajedničkim organiziranjem Akademije maritimne baštine u Komiži, veli Božanić, i dodaje kako će komiški brod sudjelovati i na još jednoj regati u Oslu u sklopu Europskog tjedna 2014.

No neće baš sve završiti samo na izložbama i predavanjima: sutra će na rivi u Oslu Norvežani i ostali omirisati i kušati stotinjak litara brudeta na komiški kojemu će temeljni sastojak biti norveški bakalar. Pretpostavlja se kako će, uz falkušu, i projekt brudet također u značajnoj mjeri doprinijeti ugledu Hrvatske u Norveškoj i svijetu.

Izvor : tris.com.hr
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #249 on: July 22, 2014, 10:16:54 am »

21.07.2014.

U PATROLI
"Čuvamo more od divljaka, a presreli smo i princa Harryja"


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Nije lako kapetanu Teu Paviću kad dođu duga, topla ljeta.

Za njega i njegovu posadu broda “Marjan” splitske Lučke kapetanije ovo je doba godine kad se najviše radi i kad se u brk sebi kaže – “blažena li je zima”.

Svi koji misle da znaju ploviti ljeti se izvuku na more. Neki su učili o Jadranu po pučini Balatonskog ili Bledskog jezera, a neki su sate plovidbe vjerojatno odradili prkoseći valovima Palićkog jezera. Ma tko bi im ga više znao, ali kad ljetno sunce udari u čelo, kod nas na moru ništa nije normalno kao kod ostalog svijeta.

Plovi se svakako. Kako treba i više kako ne treba, pa bude zlo i naopako. Mnogi misle da je more ničija zona. Plove bez isprava. Umjesto vodom, vikend-kapetani hlade se alkoholom. Plivače kao plutajuće mete gađaju skuterima i gliserima. Spretniji ispod površine pogode i prstace. Ljetna uživancija mnogima bude ljetna drama…

Eto, sve te divlje morske vučine naš kapetan Pavić mora loviti od Gradca, preko Hvara i Brača, Visa, Šolte i Drvenika, sve do Rogoznice.

Nismo ni isplovili iz Gradske luke kad se nasred porta ljuljuška usidrena jedrilica “Ursa”. Pavić trubi li, trubi, ali nitko se ne pokazuje.

– Garant su otišli u spizu – govori svojem kapetanu mornar Toni Mladinov iz Makarske.

– Vratit će se oni prije ili kasnije – nadovezao se mladi granični policajac Toma Budić.

– E, sakrit ćemo se mi iza lukobrana ACI-ja, doći će oni meni… – iskusno će kapetan Pavić.

Iza lukobrana smo pritajeni proveli 45 minuta kadli se za jedrilicu priveže bajbot s posadom.

Ruke u zrak

Kad je “Marjan” doplovio ispred jedrilice, tri preplanule Slovakinje i tri Slovaka samo što nisu ruke digli u zrak od straha.

– Pa jel vidite znak zabranjenog sidrenja na obali? Ovo van je kazna od 1100 kuna – rekao je kapetan Pavić Slovacima, koji su samo zbunjeno treptali.

– A znam… – skrušeno sliježe ramenima jedan od njih i daje mot ekipi da dobace novčanik. Fini i pristojni, ali pravila vrijede za sve.

– Nizozemci su najgori na moru – govori nam Pavić dok “Marjan” pjeni morem s kursom prema Stomorskoj.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

– Bahati su, divlji, i da policija nije s nama na brodu, ne bi mi ni isprave dali. To nemo’š virovat, a kao velika su pomorska nacija… A tek Talijani, prije bi vlastitu kuću prodali nego platili globu zbog zabranjenog sidrenja. Obično ih na brodu bude od babe, dide, mame, tate, do dice, unuka, praunuka i prababa, pa kad svi stanu govorit, to je za odmah se ubit – govori i smije se naš kapetan.

– Jeste li kad koju poznatu osobu štopali na moru? – pitamo.

Zlatna jahta

– Prije par godina kod rta Pelegrin zaustavili smo veliku englesku jahtu zlatne boje. Obavili smo rutinsku kontrolu isprava i sve je na brodu bilo za pet, ali san primijetija kako nas gleda neki mladić, meni strašno poznat. Nikako se sitit tko bi to moga bit. Dan, dva kasnije u novine izađe njegova slika kako se baca u neki bazen na Hvaru. Kad ono engleski princ Harry! Eto, zaustavili mi engleskog prijestolonasljednika – kaže kapetan.

U Stomorskoj ljetni raj. Mir, tišina, žega i cvrčci. Produžavamo za Nečujam. Na samom ulazu u valu, uz 60-metarsku usidrenu jahtu “High power III”, mladić na pragu punoljetnosti jet-skijem vuče dječačića od desetak godina. Budući da igra na moru nije šala, “Marjan” se odmah dao u akciju i zaustavio razigrani dvojac.

– Glisirate okolo, plus što vučete malog dječaka za sobom. To je 1100 kuna globe – kaže kapetan mladcu za upravljačem jet-skija.

– Gospodine, nisam siguran da imamo toliko novca na brodu – ispali mladac sa 60-metarske jahte pod engleskom zastavom koja po odokativnoj procjeni vrijedi barem 15 do 20 milijuna eura.

– Je, baš se vidi da ste socijalni slučajevi… – komentiramo s kapetanom.

Ubrzo doleti jedan od članova posade. Gospodski zahvali kapetanu na upozorenju i plati kaznu za mladca Joela.

– Onda, kapetane, kakvo će biti ovo ljeto? – pitamo Pavića dok iza krme ostavljamo goste iz Engleske.

– I ovo će biti zrelo ljeto s nezrelim pomorcima...

Vridni ljudi

Kapetan Teo Pavić sedam godina plovi na brodovima Lučke kapetanije Split. Prije toga je kratko predavao u Srednjoj pomorskoj školi u Splitu i dugo je navigavao na stranim kompanijama.

– Ovo je lip posao. Sedam dana plovim, a sedam dana sam slobodan. Imam dobru posadu i vridne ljude – kaže Pavić.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


* 1.jpg (40.08 KB, 680x400 - viewed 124 times.)

* 2.jpg (58.14 KB, 632x400 - viewed 158 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #250 on: July 30, 2014, 08:19:49 am »

29.07.2014.

JUNACI DANA
Posada hrvatskog broda 'Astarea' spasila kubanske izbjeglice koji su 18 dana plutali na splavi


Pet kubanskih izbjeglica uočili smo u nedjelju 27.srpnja u 12,13 sati na udaljenosti od 70-tak nautičkih milja južno od rta Corrientes na jugozapadnoj obali Kube. Izbjeglice su plutale na improviziranoj splavi koju su izradili od starih bačvi ulja koje su povezali s drvenim "pajolima", a kao pogon su koristili načinjeno improvizirano jedro- rekao  je zapovjednik broda AP Astarea, kap Ante Dujić o čijem je uspjehu na zapadnom Atlantiku, kao i posade kojom zapovijeda izvijestila Uprava dubrovačkog brodara "Atlantske plovidbe dd".

Kako smo doznali, pet spašenih kubanskih izbjeglica stari su 43, 42, 38, 30 i 23 godine ali posada i zapovjednik broda nisu iz razgovora s njima uspjeli doznati iz kojeg su se mjesta na Kubi uputili u avanturu

- Prema njihovim riječima, odredište u potrazi za boljim životom im je zapravo bio Meksiko. Na otvorenom su moru proveli ukupno 18 dana, a pronašli smo ih bez ikakvih zaliha vode ili hrane.

Sve spašene osobe, odnosno izbjeglice su u dogovoru i koordinaciji s Američkom obalnom stražom iskrcane na otvorenom moru na oko 180 nautičkih milja zapadno od Key Westa na Floridi - odgovorio nam je kap. Dujić posredstvom Ureda predsjednika Uprave dubrovačkog brodara.

Brod Astarea je potom pramac okrenuo prema američkoj luci Gramercy na rijeci Mississippi kamo se s teretom željezne rudače i uputio iz argentinske luke Punta Colorada. Doznali smo i to da je ukrcaj goriva obavljen u luci Bahia Blanca.

Izvor : SD
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #251 on: August 05, 2014, 10:08:22 am »

Vir: "Slobodna Dalmacija"

MREŽE POTEZAČE

Pogledajte kako Talijani mirno ribare u hrvatskom dijelu Jadrana
 
Profesor Jurica Gašpar tijekom projekta istraživanja hrvatskih svjetionika snimio je talijansku ribaricu kako bezbrižno lovi u hrvatskom dijelu Jadrana:

-Talijanska ribarica 2 i pol milje u sred našeg teritorijalnog mora. Brod nema zastave matične zemlje, niti zemlje u čijem teritorijalnom moru plovi, registracija broda je MF 373 - Manfredonia, ribarski talijanski grad na poluotoku Gargano, mreže potezače u moru protiv svih pomorskih i međugraničnih pravila!

Kad su vidjeli našu jedrilicu, koja je bila jedino plovilo uokolo 10-ak milja na hrvatskoj strani granice, crni dim dao je naznačiti da su pojačali brzinu motora. No potezače su i dalje bile u moru i uništavale dno, stoji na Facebook objavi stranice Avantura svjetionika s Juricom Gašparom.

-Kako hrvatska Vlada nije proglasila gospodarski pojas, s druge strane, četiri milje zapadno, trećinu milje ili 500-tinjak metara izvan granica našeg teritorijalnog mora satima je stajalo 5 talijanskih ribarica, koje zbog navedenog - ne krše zakon... Ovo sam registrirao prilikom putovanja na Palagružu i tako je nažalost svaki dan, ako naša obalna straža nije u blizini, stoji u objavi.PSD

FOTO I VIDEO: AVANTURA SVJETIONIKA S JURICOM GAŠPAROM

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* ImageHandlerCAS5Q35R.jpg (26.87 KB, 680x430 - viewed 225 times.)
« Last Edit: August 11, 2014, 04:54:11 pm by leut » Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 144



« Reply #252 on: August 05, 2014, 10:22:33 am »

Nema se tu sto cuditi. Ovakve reportaze ne treba uvrstavati jer se veci dio naroda bespomocno pjeni. Uostalom, pogledajte ceh ribara koji nista nije uspio, svi koji su se trudili oko tog pitanja (i politicari) su odstranjeni!
Finito!
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* ribzone2.jpg (77.35 KB, 800x740 - viewed 139 times.)
Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #253 on: August 11, 2014, 04:59:44 pm »

10.08.2014.

OTEGNUO SE REMONT

Ljeto bez ‘Pojišana’: najbolji brod Kapetanije već 8 mjeseci na suhom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Osamnaest metara dug "Pojišan" izgrađen je 1999. godine u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata
Nikola Vilić/CROPIX

Dok u ovim ljetnim danima morem plovi sve što misli da zna ploviti, brod "Pojišan" splitske Lučke kapetanije, najveći i najmoderniji brod za traganje i spašavanje, nije u funkciji. Kako se to moglo dogoditi kad su razni prekršaji i nesreće na moru gotovo svakodnevni?

Morski se spašavatelj "Pojišan", naime, još od početka ove godine nalazi na remontu u brodogradilištu u Betini. Kako doznajemo, remont se rastegnuo zbog više razloga. Kad je brod izvučen iz mora, uz planirane zahvate na pogonskim strojevima naknadno su utvrđena strukturna oštećenja trupa. Budući da radovi na podvodnom dijelu trupa nisu bili predviđeni natječajem, remont je prekinut, pa se zbog novog kruga javne nabave prazni hod rastegnuo.

Povratak u rujnu?

Kako su rekli u resornome Ministarstvu pomorstva i prometa, očekuju da će se radovi na trupu okončati do 8. kolovoza. No, uz uređenje trupa, objašnjavaju iz Ministarstva, nužno je obaviti i generalnu reparaturu pogonskoga postrojenja.

– Nije moguće odrediti točan datum povratka m/b "Pojišan" u redovnu službu – nemoćno sliježu ramenima u Ministarstvu pomorstva, smirujući situaciju riječima kako izostanak ovog namjenskog broda za akcije traganja i spašavanja "nije imalo negativne posljedice na sigurnost plovidbe".

Ipak, kako neslužbeno doznajemo, 18 metara dug "Pojišan" trebao bi se u rujnu vratiti s remonta i biti potpuno spreman za zimsku sezonu, kad je zbog svojih vrhunskih maritimnih svojstava najpotrebniji. Nema sumnje da će splitska Lučka kapetanija s postojećim brodovima i iskusnim posadama znati izići na kraj s tekućom nautičkom sezonom i vikend-kapetanima kojima nije vjerovati. Ipak, mnogi su mišljenja kako u resornome ministarstvu nisu smjeli dopustiti da se remont "Pojišana" toliko otegne. Za sada, ravno osam mjeseci! Kao da se radi o kakvoj raketnoj topovnjači ili nosaču aviona.

Sedam brodova za cijeli akvatorij

Kako kažu oni koji su na "Pojišanu" plovili, to je pravi brod kojemu ne smetaju ni bura ni jugo. Građen je 1999. godine u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata. "Pojišan" može isploviti u spašavanje po stanju mora 5, a tada, kao što znamo, drugi brodovi splitske Lučke kapetanije teško da mogu isploviti.

Zajedno s "Pojišanom", naša Lučka kapetanija raspolaže s ukupno sedam brodova. S obzirom na veličinu srednjodalmatinskog akvatorija, jasno je da bi koji brod više bio dobrodošao. Na tu je činjenicu još početkom godine u razgovoru za naše novine skrenuo pozornost lučki kapetan Davor Vidan.
Ne dao Bog većeg zla na moru dok nam se "Pojišan" ne vrati.     

Denis Krnić

Na servisu dva policijska plovila

U sportskoj lučici “Zenta” nalaze se dva plovila Postaje pomorske policije Split. Riječ je o manjim plovilima, tzv. tipa C, koja se u “Zenti” nalaze na suhom vezu radi servisa i manjih popravaka koji bi ubrzo trebali biti okončani. Riječ je o dva broda od četiri identična koji se nalaze u floti splitske pomorske policije. Najveći brodovi splitske pomorske policije u punom su pogonu.

Slobodna Dalmacija


* Pojisan.jpeg (39.22 KB, 680x452 - viewed 128 times.)
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 159



« Reply #254 on: August 23, 2014, 01:19:41 pm »

22.08.2014.

OPREZ!
More nam je puno skipera koji nemaju pojma što rade


Vijesti o nasukavanjima, sudarima i drugim havarijama na moru redovite su skoro na tjednoj razini ovog ljeta. Meteorološki ćudljiva godina najbolje je pokazala kolika je razina sigurnosti u hrvatskom Jadranu, kao i manjkavosti u sustavu u kojem je tjedan dana tečaja bez ikakve prakse dovoljno da bi se upravljalo skupim jahtama.

- Brodovi su iz godine u godinu sve jednostavniji za upravljanje zbog napretka tehnologije. S druge strane, Jadran je ćudljivo i varljivo more, lako iznenadi, a ove se godine zbog promjenjivog vremena to događalo i dva do tri puta tjedno – pojašnjava Šime Stipaničev, naš poznati skiper koji u biografiji ima i napomenu da je sam preplovio Atlantik.

Stipaničev je ujedno i instruktor u britanskom “Royal Yachting Association”, stoga je teško da možemo imati sugovornika s boljim referencijama za razgovor o moru i jedrenju.

- Turistima koji ovamo dolaze na jedrenje Jadran je izazov, vrsta aktivnog odmora. Često prve godine unajme skipera, a onda pomisle da je lako upravljati brodom, da bi to mogli i sami. No, nisu svjesni da nemaju potrebni instinkt za Jadran, ne znaju gdje će se skloniti, a većina je brevete, odnosno dozvole, dobila bez dana prakse na moru. Da budem iskren, kod nas je brevet još najlakše i dobiti, dovoljan je kratki tečaj koji ne uključuje provjeru sposobnosti. Tečajevi se za turiste organiziraju čak i skupno, bez dana prakse na moru. Primjerice, da bi postao instruktor, meni u Britaniji nisu bile dovoljne referencije koje sam imao, svejedno sam morao proći provjeru na moru - kaže Stipaničev.

Manjak meteoradara

Kretanje jadranskih nevera, napominje Stipaničev, može se prilično precizno pratiti uz pomoć meteoradara i karte munja, te bi se svatko s osnovnim znanjem trebao moći na vrijeme skloniti na sigurno. No, dodaje naš sugovornik, većina ljudi koji ljeti unajmljuju brodove time uopće ne barata. Dodatni je problem što naša strana Jadrana još uvijek nije sasvim pokrivena meteoradarima, za razliku od Slovenije i Italije.

- To je sličan problem kao što ga ima Gorska služba spašavanja, koji tijekom ljeta stalno spašavaju turiste koji se upute u planine bez ikakve pripreme. Ljudi se opuste, steknu lažno samopouzdanje. Ne znam je li ih uopće itko upozori na to da je na moru oprez uvijek prva stvar, da treba biti realan i ploviti u skladu sa svojim mogućnostima - ističe Stipaničev.

Slobodan Banašin iz Udruge skipera Jadrana također kao osnovni problem vidi činjenicu da za kormilo skupih velikih jahti mogu stati ljudi s tečajem od tjedan dana, bez dana prakse na moru.

- Onome tko zna kakvo je stanje na moru, uopće nije čudno što se događa sa svakim pogoršanjem vremena. Kod nas nitko ne utvrđuje realnu vrijednost skipera, nemamo realnu kategorizaciju, pa se ljudima bez ikakva iskustva u ruke predaje imovina velike vrijednosti. No, očito je da to nikome ne smeta, od vlasnika brodova, države do osiguravajućih društava - veli Banašin, dodajući kako bi se problem mogao riješiti samo na višem nivou, a i za to bi trebalo dosta vremena.

Edukacijski centar

- Mi smo imali u planu osnovati jedan edukacijski centar, odnosno skiperski kamp, u kojemu bi se provela određena kategorizacija skipera, i dobilo uvjerenje o kvaliteti skipera s odrađenom praksom i provjerom sposobnosti. Na taj način bi se i na tržištu reguliralo pitanje cijene, jer ne može svaki skiper vrijediti isto - kaže Banašin.

Sve dok to možda jednom ne zaživi, i dalje će se svaka nevera na Jadranu u službama za spašavanje čekati sa zebnjom.

Kako stanje na moru izgleda iz prve ruke, ispričao nam je jedan iskusni skiper, uz uvjet da ostane anoniman. Angažirala ga je skupina stranaca koji su unajmili više brodova. Uvjet čarter kompanije bio je da moraju uzeti barem jednog profesionalnog skipera.

- Uništili su me. Svi su imali nekakve dozvole za upravljanje brodom, ali bez dana provedenog na moru. Nisu znali ni vezat brod, tako da san svaki put kad smo pristajali mora prvo vezat svoj brod, a onda se gumenjakon pribacivat na ostale i vezat ih jedan po jedan. Jedan od njih se iša vezat sam, pa je s dignutin jedrima uletija u porat, skoro je porazbija sve brodove na vezu. Navečer bi se ukrcali u gumenjake, jurcali okolo, dok in jednu večer nije ispa motor s gumenjaka u more. Da ne spominjen da bi se redovito nalili i onako pijani tili jedrit. Ni sad ne znan kako niko nije poginija – prepričao nam skiper svoje morske traume.

Autor : Marijo Kavain
Izvor : SD
Logged
Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.