PALUBA
March 29, 2024, 11:12:59 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Vijesti s mora i kraja  (Read 178379 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #255 on: September 11, 2014, 05:00:49 pm »

Otkriveni Nedostaci
U Gaženicu uložili 140 milijuna eura, a trajekti ne mogu iskrcati vozila!?

Samo mjesec dana prije službenog otvaranja za promet 140 milijuna eura vrijedne Nove luke Zadar u Gaženici, stručnjaci iz “Jadrolinije” otkrili su da šest novoizgrađenih trajektnih rampi na obali namijenjenih za lokalni promet nije sigurno za iskrcaj i ukrcaj vozila iz “Jadrolinijinih” trajekata.

U cjelodnevnom provođenju testova ticanja tijekom ovoga ponedjeljka i utorka trajektom “Sis” utvrdili su da je pristajanje uz rivu sigurno, ali pri iskrcaju između trajektne rampe i nagiba iskrcajne rampe na kopnu nastaje velika razlika u visini, zbog čega se duža vozila, poput kamiona i autobusa, ne mogu iskrcati na kopno, niti se s kopna ukrcati na trajekt.

Problem kakav je svojedobno nastao pri proširenju splitske trajektne luke i koji je “riješen” s nekoliko velikih drvenih kajli, u Zadru je odmah protumačen kao novi “dokaz projektantskog promašaja i megalomanije” Nove luke Zadar. Prvi je, dakako, putnički terminal koji je na javnom natječaju procijenjen na 350 milijuna kuna, pa će novu putničku zgradu za dva tjedna, kad bude dovršena, zamijeniti privremeni kontejnerski objekt od nekoliko milijuna kuna.

Projektiranje obalnih konstrukcija u Gaženici, rive, pristaništa i mulova, zajednički su radile tvrtke “Rijekaprojekt” iz Rijeke i IGH iz Zagreba. Predsjednik Uprave riječke tvrtke Rene Lustig u srijedu, međutim, nije bio dostupan za komentar, dok iz državne Lučke uprave Zadar, inače investitora cijelog projekta, najavljuju da će sve teškoće biti uklonjene do puštanja Gaženice u redovni promet u drugoj polovini listopada.
– “Sis” je jedan od trajekata koji su predviđeni da prometuju iz Gaženice za Preko. Pokazalo se da je trajektna rampa kratka, odnosno da između nje i silazne rampe nastaje prevelik kut, razlika u visini koju treba nadomjestiti. Osobna vozila mogu se iskrcavati, ali ne i vozila s dužim prevjesom. Što se tiče odgovornosti projektanata, Gaženica je projektirana prema svim međunarodnim standardima i u skladu s izdanim dozvolama, revizije nisu imale nikakve primjedbe. Tražimo rješenje, a dotad ćemo završiti privremeni putnički terminal. Privremena zgrada policije i carine je gotova, a za dva tjedna bit će dovršen i okoliš te uređena unutrašnjost putničke zgrade – kazao nam je ravnatelj Lučke uprave Zadar Emil Bilić.

Na pitanje hoće li pronalazak adekvatnog tehničkog rješenja za problem kod iskrcaja uključiti i dodatne radove na obalnoj rampi i time stvoriti dodatne troškove, Bilić nam nije htio dati precizan odgovor, nadajući se da dodatnih radova i troškova neće biti.


IVICA NEVEŠĆANIN

‘Trebaju preinake na pristanima’
Iz “Jadrolinije” su nam poslali odgovor da je “u svrhu prebacivanja putničkog i teretnog prometa u Luku Gaženica obavljeno uobičajeno testiranje pristajanja ro-ro putničkih brodova i simulacija ukrcaja i iskrcaja prema pravilima struke. Pri pokusu je utvrđeno da rampe pristana nisu potpuno u skladu s tehničkim mogućnostima trajekata namijenjenih servisiranju zadarskog plovnog područja. Zaključeno je da treba izvesti određene preinake na postojećim pristanima kako bi u konačnici Luka Gaženica bila spremna za trajektni promet. Prijedloge preinaka ‘Jadrolinija’ će koordinirati s nositeljem projekta, Lučkom upravom Zadar.”

http://www.slobodnadalmacija.hr/

Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #256 on: September 11, 2014, 05:56:15 pm »

09.09.2014.

POTPUNO BEZOPASNE ZA LJUDE
Djelatnici šibenske pomorske policije snimili pet ulješura, opažene i kod Visa: prijeti im opasnost od nasukavanja


Djelatnici šibenske pomorske policije danas su u području šibenskih otoka snimili pet ulješura, najveće vrste iz skupine kitova zubana, priopćio je večeras Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, koji je naknadno dobio informaciju da su ulješure opažene i pored Visa.

Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude potpuno bezopasne, ali s obzirom na to da su vjerojatno uznemirene, jer se nalaze u zatvorenom i plitkom prostoru, ta nevladina organizacija moli građane da im se ne približavaju kako zbog straha i uznemiravanja ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje.

Udruzi je cilj osigurati siguran izlazak te skupine ulješura iz plitkih dijelova Jadrana pa moli građane da im prijave svako opažanje kako bi provjerili stanje tih životinja, koje su u Hrvatskoj strogo zaštićene.

Prema uputama te organizacije, građani u slučaju opažanja mogu fotografirati i snimiti životinju te zabilježiti njezinu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. To mogu dojaviti na telefone 051 604 666 ili 091 4637424, emailom info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za zaštitu prirode ili DUZS-u na broj 112.

Riječ je o životinjama koje inače obitavaju u velikim dubinama pa im u slučaju ulaska u kanale između jadranskih otoka prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja, napominje Plavi svijet. Populacija koja obitava u Sredozemnom moru prema procjeni broji manje od 2500 jedinki zbog čega se tu vrstu smatra "ugroženom".

Ulješure u Sredozemlju, koje se genetički razlikuju od najbliže populacije u Atlantiku, izravno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže i sudara s brodovima. Zbog malog broja mladunaca koji ženka može imati tijekom života, smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada.



Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem - seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih, navodi Plavi svijet.

Područja obitavanja ulješura u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000 metara između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.

Ulješure se povremeno pojavljuju i u Jadranu, posebice u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, a njihovo pojavljivanje najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem. Zbog pada brojnosti posljednjih desetljeća nisu zabilježene.

Posljednje masovno nasukavanje ulješura, njih sedam, dogodilo se 11. prosinca 2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana, dok se jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri.

Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene u svibnju 1895. između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Ulješure žive u svim morima i oceanima osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko tisuću metara. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta.

Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu s 8 do 12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5 do 15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.

Izvor : SD
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #257 on: September 16, 2014, 04:03:01 pm »

Tipično za našu sredinu   Vrijedi pročitati cijeli članak!

Vir: "Jutarnji list" Zagreb

Svaki će majstor na Balkanu izgovoriti glasovitu rečenicu: 'J*** onoga koji van je ovo radija'.

Autor: Boris Dežulović

Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, ali kad ljudima u Hrvatskoj – kao i drugdje na Balkanu - valja postaviti keramičke pločice, ugraditi kadu ili sazidati cijelu novu kuću, iz nekog razloga nikad ne zovu ovlaštenog keramičara, vodoinstalatera ili zidara s registriranom djelatnošću, stručnjaka dakle obučenog za poslove postavljanja pločica, montiranje kada ili zidanje kuća. Umjesto njih, ovdje se za takve poslove zovu takozvani “majstori“, piše u najnovijoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju Boris Dežulović.

Za razliku od licenciranih stručnjaka, školovanih u strukovnoj školi, pečenih na zanatu i registriranih u Poreznoj upravi, “majstor“ nema usku specijalnost: on zna i razumije se u sve. Svejedno pitate li ga mogu li se postaviti nove keramičke pločice preko starih, ili može li se do četvrtka sazidati četverokatni apartmanski kompleks s bazenom u obliku Nijagarinih slapova, majstor će spremno izgovoriti onu glasovitu rečenicu, moto balkanskog homo universalisa: “Ha“, reći će uz zagonetni smješak, “sve se može.“

Majstor je, ukratko, priučeni zanatlija bez zanata, genij nesputan kanonima struke, u slobodno vrijeme najčešće nezaposlen, ali ne nužno. Jednom mom prijatelju, višestruko nagrađenom hrvatskom književniku, parkete je, recimo, postavljao – policajac. Banuo mu je na vrata u odori Ministarstva unutarnjih poslova, nakon odrađene smjene, i dok se prijatelj sabrao od užasa, majstor je već plavu uniformu i pendrek odložio na stol, zamijenio ih starom trenerkom i žutom libelom, popio rakijicu i udario slagati hrastov parket.

Po jedinom valjda pravilu bez ijedne ikad zabilježene iznimke, rezultati su – razumije se - katastrofalni: u cjelokupnoj povijesti balkanskog građevinarstva ne postoji čovjek koji nije zažalio što mu je ikad palo na pamet zvati majstora. Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, ali kad ljudima na Balkanu tako nakon “majstora“ ostanu ukrivo postavljene pločice, kada bez sifona ili kuća bez temelja, iz nekog razloga nikad ne zovu keramičara, vodoinstalatera ili zidara s registriranim obrtom: umjesto njih, za popravke šteta što ih napravi priučeni majstor ovdje se, jasno, zove drugi priučeni majstor.

Nije, naime, nijedan majstor zajebao što drugi ne umije popraviti - svejedno pitate li ga može li se postaviti treći sloj pločica preko drugog, ili do nedjelje popraviti bazen u obliku Save kod Rajeva Sela, majstor će baciti oko i uz prezirni smješak izgovoriti onu glasovitu rečenicu, moto balkanskog homo universalisa: “Jeben onoga koji van je ovo radija.“

Nema za to, rekoh, razumna objašnjenja. Riječ je o običaju, tradiciji, nekoj vrsti socijalne igre koju nikome ne pada na pamet dovoditi u suvišno potpitanje, ili nedajbože prekidati. Štoviše, u toj igri sudjeluje i sama Država: poznat je, recimo, slučaj Masleničkog mosta, bez greške sagrađenog u milimetar točno na koordinati gdje je glasovita velebitska bura najjača.

Majstor što ga je zvala Država, ako se ne varam Jure se zvao, baš je u blizini popravljao nekom čovjeku bojler, pa došao na Ždrilo, ovlažio vrh kažiprsta, podigao ga iznad glave i kratko rekao: “Ha... sve se može.“ Ljudi mu onda oprezno rekli kako možda ne bi bilo loše graditi nekoliko koraka dalje, na mjestu starog mosta – nikad za svoga vijeka nije taj most bio zatvoren zbog bure – ali majstor je samo bacio oko na ruševinu i procijedio: “Jeben onoga koji van ga je radija.“

Najnoviji takav slučaj zabilježen je tek koji kilometar južnije: čuli ste za Gaženicu kraj Zadra, suvremenu novu trajektnu luku što je nekidan konačno dovršena, spremna da konačno oslobodi zadarski poluotok trajekata i automobila. Osam godina gradio se taj ambiciozni lučki kompleks, sagrađena je nova riva, gatovi, pristaništa, rampe, putnički terminal i pristupna cesta, ulupano je u cijeli projekt stotinu pedeset milijuna eura, okrugla jedna milijarda kuna, gradilište je onda očišćeno i pometeno, posađeni su borovi, radnici su iscrtali lijepe bijele crte i postavili nove žute table, pa na kraju izveli generalnu probu s jednim Jadrolinijinim trajektom i shvatili da su nove pristanišne rampe – preniske.

Svega koji tjedan prije svečanog otvaranja, otkrilo se tako da veličanstvena nova trajektna luka može prihvatiti sve vrste plovila, od kruzera do nosača aviona, ukratko sve osim – trajekata. U svih osam godina izgradnje kompleksa koji ima služiti uglavnom - da ne kažemo isključivo - za prihvat Jadrolinijinih trajekata, nitko se, eto, nije sjetio dozvati jedan od Jadrolinijinih trajekata što svakodnevno brekću uokolo, samo da sekundu nešto provjere. Nikome od majstora nije palo na pamet niti da uzme zidarski metar i jedan čas skokne do Zadra, pa tamo na prvom Jadrolinijinom trajektu izmjeri visinu rampe za iskrcaj automobila! Nije, shvatili ste, bilo potrebe. “Sve se može.“

Može se, uostalom, svaka šteta i popraviti. Nećemo valjda baciti milijardu kuna vrijednu luku samo zato što je ispala zeru preniska. Zvala tako Država drugog majstora, a ovaj, kažu, samo bacio oko na novo pristanište, pa procijedio: “Jeben onoga koji van je ovo radija.“

Nakon hiljada kubika armiranog betona, zemlje, kamena i asfalta, na šest ganc novih rampi novi će majstor tako morati ugrađivati i improvizirane čelične konstrukcije za prihvat automobila. Svaka će ta nakazna željezna skalamerija Državu koštati pedesetak hiljada eura, ali realno, priznat ćete, to je sitnica prema stotinu pedeset milijuna. Vječno pitanje hrvatskog građevinarstva - tko je na koncu kriv, jesu li krivi majstori koje je angažirala bivša vlast, ili majstori koje je dovela nova, je li dakle odgovorna vlast koja je svečano započela radove ili vlast koja ih je svečano završila - ovdje je, uostalom, najmanje važno.

Teško je taj fenomen objasniti nekom strancu, jer drugdje bi to bila baš ozbiljna afera, ali ovdje je riječ o tradiciji, nekoj vrsti socijalne igre koju nikome ne pada na pamet dovoditi u suvišno potpitanje, ili nedajbože prekidati. Kod nas, naime, svaka vlast dolazi sa sloganom “Sve se može“. I svaku na kraju mijenja druga, sa sloganom – “Jeben onoga koji van je ovo radija", piše u najnovijoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju Boris Dežulović.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* ga1_697540S1.jpg (192.22 KB, 652x326 - viewed 314 times.)
« Last Edit: January 20, 2015, 02:11:27 pm by leut » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #258 on: October 25, 2014, 03:22:13 pm »

Premda nije vjest evo ovdje.  Undecided

-------------

SEDMA KORA

Posadama brodova isplaćuju - cestarinu!?

Tretiraju li se posade istraživačkih brodova Oceanografskog i Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI) kao pomorci ili kao obični činovnici? Pitanje je na mjestu ako se zna da članovi posada brodova “Bios 2”, “Hidra” i “Palagruža” uopće nemaju beneficirani radni staž ni “pomorski dodatak”, već im se, pazite sad, na plaću isplaćuje “cestarina”(!?)

O svemu tome Sindikat pomoraca Hrvatske uputio je dopis nadležnim ministrima pomorstva, znanosti i rada, a o svemu su obaviješteni i inspektori rada.

- Pomorci s istraživačkih brodova Oceanografskog instituta i HHI-ja, njih 20-ak, plove na brodovima koji su registrirani u međunarodnoj plovidbi. Posadama se uopće ne uplaćuje dodatak za “beneficirani” iako je to regulirano Pomorskim zakonikom - upozorava Neven Melvan, voditelj splitskog ureda SPH-a, te dodaje:

- Posade nemaju reguliran ni pomorski dodatak, kao ni prehranu na brodu, već im se isplaćuje “cestarina” samo za dane kad je brod u plovidbi, a od tog iznosa im se odbijaju troškovi za hranu. Nadalje, pojedini pomorci ukrcani su na istraživačkim brodovima neprekidno već više godina, pa se prema njihovim “matrikulama” stječe dojam da godinama nisu koristili godišnje odmore ni slobodne dane. Time smo došli do zaključka da preraspodjela radnih sati nije regulirana sukladno zakonu.

U Ministarstvu pomorstva kažu kako pomorci koji plove na floti dvaju instituta imaju pravo na beneficirani radni staž, ali osim citiranja niza zakonskih članaka, nisu nam znali reći zašto posade svoja prava ne koriste.

Bez kolektivnog ugovora

U potrazi za odgovorima obratili smo se i Ministarstvu znanosti gdje su bili konkretniji, ali bez vijesti koja bi posadama istraživačkih brodova ulijevala čvrsti optimizam.

Osnovni problem, kako stvari stoje, nepostojanje je kolektivnog ugovora za školstvo i znanost, koji bi, inače, trebao “pokrivati” i pomorce koji kruh zarađuju na istraživačkim brodovima.

- Pomorski dodatak bio je utvrđen kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje koji je prestao važiti 27. srpnja. Takav dodatak odnosio se na plaću za rad zaposlenika u posebnim uvjetima rada, te za one koji su u svom radu izloženi opasnostima i štetnim utjecajima, a u slučaju znanstvenika i zaposlenika koji su boravili na istraživačkom brodu iznosio je od sedam do 15 posto, ovisno o broju dana provedenih na brodu tijekom mjeseca. Posade istraživačkih brodova imale su pravo na dodatak na plaću u iznosu od 10 posto. Iako su zaposlenici od isteka kolektivnog ugovora imali pravo na navedeni dodatak, zbog neosiguravanja novca u državnom proračunu nije nikad bio isplaćivan - kažu u Ministarstvu znanosti.

Budući da stari “kolektivni” više ne vrijedi, a novog još nema, iz Zagreba poručuju da “spomenuto pravo pomoraca sada ne postoji niti načelno”.

- Nakon potpisivanja novog kolektivnog ugovora, a pregovori sa sindikatom su u tijeku, postoji mogućnost da se pomorcima vrate prava - ističu iz Ministarstva znanosti.

DENIS KRNIĆ

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slobodna Dalmacija


* ImageHandler.ashx.jpg (48.93 KB, 680x513 - viewed 235 times.)
« Last Edit: December 05, 2014, 01:42:31 pm by leut » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #259 on: November 27, 2014, 05:14:02 pm »

Za 2,55 milijuna kn
Općina Orebić kupila brodove 'Lovor' i 'Tamaris': Morali smo, pa svako jutro na ovoj liniji putuje 90 učenika!

Kako prvi doznajemo, Općina Orebić je danas na licitaciji uspjela kupiti dvije brodice koje prometuju na liniji Orebićanima od životne važnosti - 'Lovor' i 'Tamaris'. U sedmom krugu licitacije prodani su za 2,55 milijuna kuna, a kupljeni od Mediteranske plovidbe u stečaju.

- Svako jutro na ovoj liniji putuje 90 učenika, sve skupa 150 ljudi iz Orebića plovi prema Korčuli - rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić za 'Dubrovački vjesnik'. Ističe da je kod njih sve usmjereno s kopna na otok, jer se na Korčuli nalaze sve važne institucije, škola, Sud, katastar, Dom zdravlja i puno radnih mjesta za Orebićane.

- Nismo mogli dozvoliti da ove brodove kupi netko drugi i odvede ih tko zna gdje - rekao je Ančić, te dodao da su se za njih natjecali još neki brodari iz Omiša. Ljeti je ova linija izuzetno profitabilna, pa se nekako preživi i neprofitabilna zima. Orebićani su ovu vijest dočekali s oduševljenjem.

DUBROVACKI.HR


* ImageHandler.ashx.jpg (36.44 KB, 680x510 - viewed 255 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #260 on: December 01, 2014, 05:17:03 pm »

SPLIT, 01.12.2014.

Ministar u Splitu uručio 79 stipendija budućim pomorcima

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić danas je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu uručio novih 79 stipendija na svečanosti potpisivanja ugovora za dodjelu stipendija učenicima i studentima budućih pomorskih zvanja.

Nakon pozdravnih riječi ministar Hajdaš Dončić u govoru je istaknuo: “Ove je godine na natječaju za stipendije bila posebno velika konkurencija kandidata, te se za jednu stipendiju natjecalo po čak jedanaest učenika i studenata. Naš je cilj da učenicima i studentima uz stipendije omogućimo što kvalitetnije školovanje, za što je potrebno osigurati ukrcaj na brod u svojstvu vježbenika za razdoblje od godine dana, kako bi mladim pomorcima bio omogućen završetak obveznog obrazovnog procesa koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja. U tu svrhu Ministarstvo je u okviru Strategije pomorskog razvoja i integralne pomorske politike RH za razdoblje od 2014. do 2020. godine pripremilo Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Program je u proceduri donošenja, a u proračunu je Ministarstvo za razdoblje od 2015. – 2017. osiguralo sredstva za sufinanciranje ukrcaja vježbenika u iznosu 2,5 milijuna kuna godišnje. Program će potaknuti hrvatske brodare na ukrcaj vježbenika, a mladim pomorcima će omogućiti završetak obveznog obrazovnog procesa koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja odnosno za ulazak u svijet rada u pomorstvu. Procjenjuje se da naši pomorci koji plove na stranim brodovima godišnje u zemlju unesu u vidu plaća oko 500 milijuna dolara.“ - rekao je ministar Hajdaš Dončić.

Dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Srđan Podrug izjavio je da mu je iznimna čast što se svečanost uručivanja stipendija budućim učenicima i studentima u pomorskim zvanjima održava upravo na njegovom fakultetu. Pritom je istaknuo da je svaki oblik financijske pomoći od velikog značaja za svakog budućeg učenika i studenta u razdoblju obrazovanja.

U ime Pomorskog fakulteta u Splitu prisutnima se obratio dekan Nikola Račić koji je u svojem govoru istaknuo: „Hvalevrijedna je inicijativa koju je pokazalo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture davanjem stipendija učenicima i studentima pomorskih zvanja, jer je samim njihovim   upisom na pomorske škole i fakultete smisao istih ostvaren. Naime, budućnost hrvatskog pomorstva koje ima višegodišnju tradiciju, a čiji su najbolji ambasadori hrvatski pomorci koji svojim znanjem, trudom i radom daleko su poznati u svijetu.“

U razdoblju od 2006. do 2013. godine  dodijeljeno je ukupno 1060 stipendija Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a u istom razdoblju školovanje je završilo 648 učenika i 226 studenata.

Trenutno se uz stipendije školuje 247 učenika i studenata, a u školskoj i akademskoj godini 2014./2015. dodijelit će se ukupno 150 novih stipendija, od čega 100 za učenike i 50 za studente budućih pomorskih zvanja.

Iznos pojedinačne stipendije iznosi mjesečno 800,00 kuna za učenike i 1.200,00 kuna za redovite studente tijekom cijele godine, a za stipendije je do sada  Ministarstvo ukupno isplatilo 32,2 milijuna kuna kroz sedam godina.

Na današnjoj su svečanosti uz ministra Sinišu Hajdaš Dončića i dekane pomorskih fakulteta prisustvovali i predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici lokalnih vlasti, ravnatelji pomorskih škola na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije, te učenici i studenti navedenih obrazovnih ustanova i njihovi roditelji.

Republika Hrvatska je tradicionalno pomorska zemlja, te se može reći da su pomorci hrvatski pomorski brend koji je cijenjen i tražen na svjetskom tržištu na kojem trenutno nedostaje oko 50.000 pomorskih časnika, a od toga oko 30.000 u Europskoj uniji.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infarstrukture Republike Hrvatske
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #261 on: December 04, 2014, 08:11:13 am »

04.12.2014.

POSAO OD 15,5 MILIJARDI KUNA
Naftu u Jadranu bušit će Marathon Oil, ENI i INA


Američka tvrtka Marathon Oil, talijanski ENI i hrvatska naftna kompanija Ina istraživat će i eksploatirati naftu i plin u Jadranu, saznaje Jutarnji list iz dobro obaviještenih izvora u Vladi. Kako doznajemo, Stručno povjerenstvo prihvatilo je među ostalim njihove ponude za istraživanje i eksploataciju Jadrana koje su dale na javnom natječaju zaključenom 3. studenoga.

Povjerenstvo je odluku proslijedilo Vladi koja je o njoj trebala raspravljati danas, ali to je odgođeno za sjednicu sljedeći tjedan. Na natječaj se javilo 6 kompanija, a Jutarnji je list dobio informacije o barem tri odabrane tvrtke.

Među odabranim kompanijama talijanski ENI je najveći. Smatra ga se četvrtom energetskom kompanijom po snazi na svijetu. U stručnim krugovima najjače je ipak odjeknula prihvaćena ponuda američke kompanije Marathon Oil Corporation. Riječ je o jednoj od vodećih kompanija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Tvrtka je osnovana u SAD-u 1887. godine i prisutna je u Sjevernoj Americi, Africi i Europi.

Naši sugovornici tvrde kako je iz nekoliko razloga važno da je izabrana ponuda te američke kompanije. Tvrtka je usko fokusirana na područje istraživanja i eksploatacije te ima izuzetno veliko iskustvo u eksploataciji ugljikovodika u Norveškoj i Ekvatorijalnoj Gvineji te SAD-u. Čak 55 posto svoje proizvodnje eksploatiraju iz offshore polja. Njihova prisutnost na Jadranu je iznimno važna i zbog geostrateških odnosa.

Nedavno je američki potpredsjednik Joe Biden upravo Hrvatsku ocijenio kao potencijalno novo energetsko čvorište za Europu te se zauzeo za gradnju LNG terminala na Jadranu. Dolazak američke naftne kompanije u Hrvatsku samo može dodatno osnažiti energetsku i političku podršku SAD-a Hrvatskoj.

Pozitivnim se ocjenjuje i kvalitetna ponuda Ine i smatra se da to može pozitivno utjecati na rezultate domaće naftne kompanije. To se poklapa i s dugoročnom politikom Ine koja je nedavno objavila kako planira u sljedećih nekoliko godina upravo u istraživanje i eksploataciju uložiti nekoliko desetaka milijuna eura.

Iako prema cijelom projektu u javnosti i nadalje vlada velika skepsa, naftni stručnjaci tvrde da su ponude i izbor tvrtki za Hrvatsku velik uspjeh. Pritom ističu da se na natječaj za istraživanje mora uz kanadsku obalu, zatvoren krajem listopada, nije javila ni jedna kompanija.

Na hrvatskom natječaju bilo je ponuđeno 29 istražnih polja, a kompanije su dale ponude za njih 15. Kako doznajemo, Povjerenstvo nije odabralo ponude za svih 15 istražnih polja. Veličina svakog bloka je od 1020 do 1635 četvornih kilometara i protežu se preko cijelog Jadrana.

Procjenjuje se da je sjeverni dio najbogatiji plinom, a jug sirovom naftom. Norveška tvrtka Spectrum provela je seizmičko snimanje 36.823 četvorna kilometra jadranskog podmorja, a prema podacima US Energy Information Administrationa, Hrvatska ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina.

Nakon što Vlada potvrdi izbor Stručnog povjerenstva, kreću pregovori o koncesijskom ugovoru. Procjenjuje se da bi mogao biti potpisan u ožujku 2015. godine. Do tada bi trebala biti završena Strateška procjena utjecaja na okoliš, a ograničenja propisana u njoj bit će sastavni dio koncesijskog ugovora. Istraživanje može trajati 5 godina, što se može produljiti za jednu dodatnu godinu.

Koncesija za ekploataciju bit će 25 godina. U Vladi očekuju da će u 5 godina eksploatacije država uprihoditi oko 2,5 milijardi dolara investicija. Odmah nakon sklapanja ugovora u državni proračun koncesionar uplaćuje minimalno 1,4 milijuna kuna.

Nadalje, svaki će investitor plaćati administrativne troškove od 600.000 kuna godišnje, a oni će se svake godine uvećavati za 4 posto. Naknada za istraživanje iznosi od 400 kuna po četvornom kilometru godišnje ili u fazi eksploatacije od 4000 kuna za istu površinu.

Za eksploatirane količine, ulagači će morati platiti 10 posto tržišne vrijednosti plina ili nafte, a iznos se dijeli između države, županije i lokalnih jedinica. Osim toga, državi ide fiksna naknada za izvađenu naftu ili plin, pri čemu se plaća 1,4 milijuna kuna na svakih 50.000 barela nafte ili 900.000 kuna svakih 25.000 BOE-a.

Najvažniji dio naplate određivat će omjer prihoda i rashoda nastalih “vađenjem” nafte i plina. Ako su prihodi manji od rashoda ili jednaki njima, onda ulagač može zadržati 90 posto energenata, ali ako su prihodi dvostruko veći od troškova, državi mora prepustiti 40 posto nafte i plina koje nađe i izvadi.

GLAVNI LJUDI

Claudio Descalzi (ENI), predsjednik Uprave


Talijanski ENI četvrta je po snazi energetska kompanija u svijetu. Godišnji prihod im iznosi oko 140 milijardi eura. Već su prisutni na sjevernom Jadranu, gdje zajedno s Inom eksploatiraju plin. Riječ je o kompaniji koja ima veliko iskustvo i znanje u istraživanju i eksploataciji podmorja, a s obzirom na dugogodišnju prisutnost, Jadran im je dobro poznat.

Lee M. Tillman (Marathon Oil), predsjednik i glavni izvršni direktor

Marathon Oil posjeduje više od 2,1 milijardu dokazanih barela rezervi i eksploatira više od 480.000 barela ekvivalenta nafte ugljikovodika dnevno. Ukupni godišnji prihodi tvrtke u 2013. iznosio je više od 14,5 milijardi USD, a dobit je premašila 1,75 milijardi USD. Danas poslove eksploatacije obavljaju u Velikoj Britaniji, Norveškoj, SAD-u te Ekatorijalnoj Gvineji.

Zoltan Aldott (Ina), predsjednik Uprave

Ina ima iskustva u istraživanju i eksploataciji nafte i plina. Te poslove u ovom trenutku obavlja na sjevernom Jadranu, gdje crpi plin, te u Angoli i Egiptu, gdje eksploatira naftu. Do prije nekoliko godina bila je i u Siriji koju je napustila zbog više sile. Dobit tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 372 milijuna kuna.

Izvor : SD
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #262 on: December 05, 2014, 01:41:17 pm »

http://www.bokanews.me/vijesti/plan-sigurne-plovidbe-u-boki-kotorskoj/


Plan sigurne plovidbe u Boki Kotorskoj


04/12/2014 17:00

Predstavnici malteške firme „Future Focus“ predstavili svoje viđenje unapređenja sigurnosti plovidbe u Boki

Rizik po sigurnost plovidbe u zalivu Boke Kotorske u aktuelnim uslovima je srednjeg do visokog nivoa, što je neprihvatljivo za takav prirodni dragulj čiji je veći dio i pod zaštitom UNESCO-a – čulo se danas na prezentaciji „Plana sigurne plovidve u Boki Kotorskoj“. Plan je za Upravu pomorske sigurnosti Crne Gore (UPS) preko IPA projekta, izradila konsultantska kuća „Future Focus“ sa Malte za koju rade malteški i britanski pomorski eksperti.

Prezentaciji održanoj u velikoj dvorani upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, prisustvovalo je pedesetak ljudi – predstavnika gotovo cijele pomorske privrede, Ministarastva saobraćaja i pomorstva, MUP-a, Carine, Lučke kapetanije Kotor, komadant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Darko Vuković sa saradnicima, te predstavnici Zavoda za meteorologiju, hidrologiju i seizmologiju, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, SMATSA i „Aerodroma Crne Gore“.
Među faktore koji utiču na povećanja nivoa rizika za sigurnost plovidbe u zalivu, eksperti „Future Focus-a“ izdvojili su gust pomorski saobraćaj tokom ljetnjih mjeseci, neodgovorno ponašanje pojedinih učesnika pomorskog prometa – najviše jahtaša, složene meteo uslove, navigacijski teška područja nepostojanje jedinstvene pilotske službe, te nedovoljnu pokrivenost pojedinih djelova zaliva radarskim nadzorom i radio signalom. Iako ozbiljnijih incidenata na sreću, nije bilo proteklih godina, ukupno stanje ocijenjeno je kao „neprihvatljivo“ i preporučen niz mjera koje bi trebale znatno smanjiti rizike od sudara brodova, nasukanja, potonuća, izbijanja požara na brodu i zagađenja mora sa plovila, a što su izdvojeni kao ključne opasnosti koje prijete zalivu.
Strani eksperti koji na ovom projektu rade već više od godinu dana predložili su uvođenje modernog i detaljnog sistema nadzora i upravljanja brodskim saobraćajem u Boki koji bi bio svojevrsni morski pandan kontrole letjenja, kao i uvođenje baze podataka BAYNET sa koje bi sve informacije bile dostupne državnim organima i akterima pomorske privrede. Predlaže se da se pored postojeće moderne VTS monitoring stanice koju UPS gradi i oprema na brdu Obosnik na Luštici, cijeli sistem nadopuni sa još tri radara koji bi „pokrili“ djelove Risanskog, Kotorskog i Topaljskog zaliva a koje „ne vidi“ radar sa Obosnika. Sugeriše se i instaliranje tri automatske meteo-stanice i postavljanje kamera za video nadzor na ukupno 12 lokacija. Sve to, uvezano sa AIS transponderima i propisanim obaveznim javljanjem plovila iznad određene veličine na ukupno 5 riportingg-pointa, trebalo bi da omogući neprekidan uvid u sva dešavanja na moru zaliva i značajno podigne nivo sigurnosti plovidbe. Preloženo je i obilježavanje hridine Ploča na ulazu u zaliv posebnom bovom, uvođenje separacionih zona u Kumborskom i tjesnacu Verige, definisaaje granica područja luka, jasno pozicioniranje sidrišta za Porto Montenegro i brodogradilište Bijela, te uvođenje zabranjene zone za plovila, u moru u blizini sjeverozapadnog praga piste tivatskog aerodroma.

Za samu kotorsku luku predlaže se sezonska zabrana sidrenja manjih plovila duž muljanske i obale u Dobroti da bi se velikim kruzerima dalo više prostora za manevar, a u tjesnacu Verige bi se trebali instalirati posebno jaki svetionici za maglu, kao i svojevrsni semafori jer tim najužim dijelom Boke, može ploviti naizmjenično samo po jedan veći brod. Za Luku Kotor je predloženo definisanje meteo-limita u brzini vjetra kada prestaje saobraćaj velikih kruzera, uvođenje asistencije remorkera za te brodove, kao i praksa da velike brodove koji ulaze ili izlaze iz zaliva, prate manja plovila „čisteći“ im put od manjih barki, kupača i glisera.
Predaže se i revizija važećih ograničenja u maksimalnoj brzini plovidbe zalivom, te uvođenje drastičnih kazni za sve koji velikom brzinom i stvaranjem valova, pričinjavaju štetu drugim plovilima i objektima uz obalu. Eksperti traže i uvođenje jedinstvenog radio kanala za komunikaciju brodova i obale, stvaranje jedinstvene pilotske službe i uvođenje stalnih policijskih i patrola Lučke kapetanije na moru, te davanje većih ovlašćenja lučkom kapetanu u Kotoru da organizuje, nadzire i sprovodi kontrolu sigurnosti plovidbe u zalivu.

„Boka Kotorska je jedno od najljepših mjesta koje sam u životu vidio, a luka Kotor je fantastično pozicionirana u odnosu na okruženje koje je pod zaštitom UNESCO-a. Morate učiniti sve da ne dozvolite da neki ozbiljniji incident naruši sjajne mogućnosti pomorske prirede ovog dragulja prirode, odnosno da zaliv ostane čist, lijep i zaštićen za vašu djecu.“- kazao je iskusni britanski morski vuk, kapetan Piter Pirs koji je godinama upravljao organizacijom i nadzorom pomorskog saobraćaja u luci London. On je naglasio da sve što od savjeta eksperata prihvati, država mora jasno propisati u svojim zakonima i pravilnicima, kako bi se svi prekršioci mjera sigurnosti plovidbe u Boki, mogli lako i brzo sankcionisati.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #263 on: January 08, 2015, 10:40:00 am »

06.01.2015.

AFIRMACIJA POMORSKE BAŠTINE
Atlantikom će zaploviti 12 hrvatskih tradicijskih brodica


Avion je poletio i sad nam nema natrag! Te ću riječi Plamenka Bavčevića iz Udruge “Cronaves” pamtiti sve do trena kad će dvanaest (možda i više...) hrvatskih lađa - ali ne zračnih, nego običnih morskih (pa i riječnih!) - provom zarezati vode francuskog zaljeva Morbihan kao dio flote od barem tisuću i pol brodova, od, evo, malene hrvatske “Condure Croatice” do trojarbolnih jedrenjaka europskih pomorskih sila. Zanimljivo, petstoti brod koji se prijavio organizatorima bila je murtersko-betinska „Kurnatarica“.

Predstavljanje u Parizu

Prema riječima Plamenka Bavčevića, dvanaest će brodova otputovati u svibnju šleperima na atlantsku obalu Francuske. Put je već utaban odlascima na susjedni Festival mora i mornara u Brestu koji je u nekoliko navrata organizirala komiška Udruga “Ars Halieutica”.

No, Tjedan zaljeva Morbihan nešto je drugačijeg karaktera, premda iste poruke: afirmacija pomorske baštine. U zaljevu Morbihan brodovi su više u plovidbi, tako da u tjednu obiđu skoro sva tamošnja 42 otoka, dotaknu sve rive tamošnjih gradića.

Pa ako Hrvatska nema trojarbolne jedrenjake, ima veliku flotu malih drvenih brodova koji su duž cijele naše obale, ima već skoro dva desetljeća, zapalili pravi plamen obnove, pa i izgradnje, svake plovidbe i regatavanja tradicijskim brodovima. Ako to nije proplamsaj revitalizacije jedne baštine - onda što je?

Odlazak na Atlantik, u organizaciji splitske Udruge “Cronaves” (osnovane baš za tu prigodu), pod medijskim pokroviteljstvom Slobodne Dalmacije, već je na velika vrata ušao i u glavni francuski grad. Predsjednik Udruge Plamenko Bavčević kaže:

- Predstavili smo naš projekt početkom prosinca na velikom nautičkom sajmu „Nautic“ u Parizu. Odnosno, Aimé Kerguéris i Gérard d’Aboville, predsjednik i glavni tajnik udruge Tjedan zaljeva Morbihan, predstavili su svoju manifestaciju, i to uz vrlo bitnu činjenicu: da će Hrvatska biti počasni gost, tako smo od svih mogućih sudionika mi bili posebno istaknuti i počašćeni.

Tom su predstavljanju bili nazočni bivši ministar, a danas predsjednik Generalnog vijeća Morbihana François Goulard, zamjenica našeg veleposlanika Anita Tršić, druga tajnica Veleposlanstva Barbara Majer, direktorica predstavništva HTZ u Parizu Andrea Mihalić Đurica, direktor Turističke zajednice Morbihan Bruno Bodard, bio je tamo naš vojni izaslanik u Francuskoj, Hvaranin Francoise Buj... dakle naš je projekt predstavljen u vrlo ozbiljnom kontekstu i pred značajnim ljudima, tako da sad zaista mogu samo ponoviti ono o avionu koji leti i nema mu stati do svibnja... - govori Plamenko Bavčević.

U Morbihan, tu veliku prirodnu luku Atlantika na jugu Bretagne, sjatit će se brodovi svih najznačajnijih europskih pomorskih zemalja. Vrlo je bitno da i Hrvatska pokaže što ima na jednom od najvažnijih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja u tom dijelu Europe.

Turistička promidžba

Kad su spomenuti predsjednik i tajnik udruge Tjedan zaljeva Morbihan jesenas gostovali na Regati na latinsko idro u Murteru - malo je reći da su bili oduševljeni onim što su tu pronašli.

Hrvatska će u Vannesu imati svoje „selo“ gdje će se održavati kulturna događanja i turistička promidžba, velikom će zabavom biti obilježen Dan Hrvatske. Posebno je zanimljivo da će tada biti potpisana povelja prijateljstva između našeg otoka Pašmana i tamošnjeg otoka, najvećeg u arhipelagu Morbihana, Ille aux Moinsa.

I leut ‘Slobodne’ u floti za zaljev Morbihan

Za Tjedan zaljeva Morbihan kao petstoti brod prijavljena je murtersko-betinska ‘Kurnatarica’, a potom i cijela mala flota: leut s Korčule ‘Borac’, ‘Condura Croatica’, rekonstrukcija povijesnog broda zadarskog Sveučilišta, lađa Udruge lađara Neretve No33, lađa Grad Dubrovnik No 15, pašmanska ‘Mala Matulića’, hvarska ‘Mociguzica’, neretljanska trupa, falkuša (treća, najnovija) ‘Palagruža’, leut ‘Politar’ Vrboska - Jelsa, leut ‘Slobodne Dalmacije’ i leut ‘Tomislav’ iz Vele Luke.

Autor : Jordanka Grubač
Izvor : SD
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #264 on: January 17, 2015, 08:40:14 am »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

JADRAN NAJVIŠE KVALITETE

Evo koje su plaže u Dalmaciji najčistije...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Glas o čistom Jadranu s hrvatske strane pronio se širom svijeta pa naše plaže pohode turistički nomadi sa svih strana
snimio Ivo Ravlić / cropix


More u Hrvatskoj visoke je kakvoće, potvrdila su mjerenja, ali i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u povodu objave Nacionalnog izvješća o godišnjim i konačnim ocjenama kakvoće mora na hrvatskim plažama.

- Na to smo iznimno ponosni. Naša zadaća je da tako i ostane i da taj potencijal i dalje mudro koristimo za održivi razvoj, posebno turistički - naglasio je ministar Zmajlović.

Kao i u posljednje četiri sezone, navode iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kakvoća mora bila je izvrsna ili dobra čak na 99 posto točaka mjerenja. Hrvatski dio Jadrana spada time u najčistija mora u Europi u protekloj godini i po kakvoći se nalazi uz bok Malti i Cipru.

 Ispitivanje se provodi sukladno s Uredbom o kakvoći mora te Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju kakvoćom voda za kupanje, a program provode ovlašteni laboratoriji. Uzorci mora uzeti su s 917 točaka ispitivanja u sedam priobalnih županija.

 Ocjenom izvrsno ocijenjeno je čak 875, odnosno 95,42 posto točaka ispitivanja. Njih 32 ili 3,49 posto ocijenjeno je dobrim za kupanje, a 7 ili 0,76 posto dobilo je ocjenu zadovoljavajuće. Na samo tri točke ispitivanja, ili 0,33 posto, more je ocijenjeno nezadovoljavajućim za kupanje - dvije su na području Kaštela, a jedna na Čiovu.

Osim godišnje ocjene, donesena je i konačna ocjena o kakvoći mora koja obuhvaća razdoblje od prethodne četiri sezone, od 2011. do 2014. godine.

DUBROVAČKO- NERETVANSKA ŽUPANIJA

Mali Zaton: Kakvoća mora za kupanje ocijenjena je zadovoljavajućom, kao i prethodne dvije sezone kupanja. Naime, naselje Zaton-Mali Zaton još uvijek nema riješen sustav javne odvodnje. Veći broj stanovnika tijekom turističke sezone povećava i količinu otpadnih voda koje se nekontrolirano ispuštaju u more te se i time smanjuje kakvoću mora za kupanje.

Plaža Srebreno: More je u dva ispitivanja ocijenjeno tek kao zadovoljavajuće. Zbog čišćenja crpnih stanica u blizini plaže dolazi i do povećanog broja mikroorganizama u moru.

 Plaža Okuklje na Mljetu: Plaža se nalazi u zatvorenoj uvali koja je upravo zbog toga omiljeno sidrište nautičara i sklonište za lošeg vremena. U uvali nije riješena odvodnja otpadnih voda, stanovništvo se služi crnim jamama koje se procjeđuju u more. Statističkom obradom podataka plaža je ocijenjena zadovoljavajućom ocjenom.

 Plaža u Trsteniku: Zbog većeg broja bakterije E. coli tijekom prvog ispitivanja kakvoće mora, statističkom obradom podataka ocijenjena je zadovoljavajućom ocjenom.

 Portina u Pločama: More za kupanje na plaži ocijenjeno je zadovoljavajućom godišnjom ocjenom. Plaža se nalazi u zaljevu Ploče u blizini tunela koji povezuje Baćinska jezera s morem. Tunel je prokopan kako bio odveo višak vode iz Vrgoračkog polja te spriječio poplave. Uzorci koji su imali znatno niže vrijednosti saliniteta imaju povećan broj mikroorganizama, što upućuje na to da do onečišćenja dolazi dotokom onečišćene slatke vode iz jezera.

 Prigradica na Korčuli: More za kupanje na plaži ocijenjeno je zadovoljavajućom godišnjom ocjenom. Lošiji rezultati bilježeni su tijekom srpnja i kolovoza zbog neriješene odvodnje otpadnih voda naselja te privezišta i sidrišta plovila.

 Plaža Ušće Ploče: Jedna od dvije crvene točke u županiji. Ta pješčana plaža nalazi se na samom ušću rijeke Neretve koja je zbog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda uzvodnih naselja opterećena mikroorganizmima, pa ima loš utjecaj na cijelo Ušće.Time je i očekivan veći rizik za zdravlje kupača. Na toj plaži se već nekoliko godina bilježe lošiji rezultati ispitivanja kakvoće mora, pa je more nakon četiri sezone kupanja ocijenjeno konačnom ocjenom zadovoljavajuće. Profil plaže s objedinjenim podacima o plaži također procjenjuje visok rizik.

 VK Cavtat: U blizini kupališta nalazi se privezište brodica, a naselje Cavtat djelomično je priključeno na javnu odvodnju te su rezultati ispitivanja često varirali. Godišnja ocjena mora za kupanje je nezadovoljavajuća.

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Na većini mjerenih lokacija, njih 144, tijekom svih deset ciklusa ispitivanja more je bilo izvrsne, dobre ili zadovoljavajuće kakvoće.

 Najbolja je kakvoća mora izmjerena na području Splita i Omiša te na otocima Braču, Hvaru, Šolti i Visu. Sve plaže imaju godišnju i konačnu ocjenu kakvoće mora u kategoriji izvrsno.

 Plaža hotela ‘Nimfa’ u Živogošću: Na Makarskoj rivijeri samo navedena plaža ima zadovoljavajuću konačnu ocjenu. Ostale plaže na tom području kategorizirane su kao izvrsne.

 Plaže Gojača (Sućurac), Kampi Torac (Gomilica): Najlošiju kakvoću mora u Splitsko-dalmatinskoj županiji imaju plaže na kaštelanskom području. Rezultati ispitivanja kakvoće mora u Kaštelima pokazali su uzastopno onečišćenje u različitim radobljima mjerenja. Kakvoća mora redovito je bila nezadovoljavajuća, s vrlo visokim prekoračenjima. U svrhu zaštite zdravlja kupača 17. rujna 2014. zabranjeno je bilo kupanje na navedenim plažama.

 Duhanska stanica (Čiovo): U šestogodišnjem praćenju kakvoće mora na trogirskom području, kojemu pripada i otok Čiovo, prvi je put ovog ljeta zabilježeno kratkotrajno onečišćenje. Mikrobiološki su pokazatelji kakvoće mora koji se odnose na Escherichiju coli (indikatora fekalnog onečišćenja mora) prešli granične vrijednosti za ocjenu “zadovoljavajuće“, pa je plaža u 2014. godini dobila nezadovoljavajuću godišnju, ali i konačnu ocjenu.

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

More je u ovoj županiji uglavnom izvrsne kakvoće, odnosno dobro za kupanje, a samo na rijetkim lokacijama je zadovoljavajuće kakvoće. Uglavnom, nema straha za kupače.

Točka “Skradin mjesto“: U sezoni kupanja 2014. dobila je godišnju ocjenu zadovoljavajuće kakvoće, kakva je bila i na godišnjoj razini, tako i proteklih godina mjerenja. Uzorci mora uzeti s ove točke razlikuju se od ostalih zbog izrazito niskih vrijednosti saliniteta (od 1,2 do 3,7 promila) kao posljedica velikog dotoka slatke vode rijeke Krke.

 Plaže Skradin mjesto i Zaton mjesto: Plaže se nalaze u estuariju rijeke Krke. Prema profilu za obje plaže rizik je visok zbog dotoka velike količine slatke vode, vrijednosti saliniteta su niže nego na drugim plažama.

 Plaža Morinje: I ova plaža također, prema svojem profilu, ima visok rizik, zbog vrulja u blizini te neriješene odvodnje otpadnih voda. Na 90 točaka ispitivanja konačna ocjena kakvoće mora bila je izvrsna, na dvije dobra, na jednoj zadovoljavajuća i ni na jednoj nezadovoljavajuća.

ZADARSKA ŽUPANIJA

Zadarsko područje može se pohvaliti morem izvrsne kakvoće. Na svim mjestima i plažama na kojima se mjerenje obavljalo, kakvoća mora bila je izvrsna. Izuzetak je samo plaža Jadran (ZD-37, 4185) na kojoj je more ocijenjeno kao more dobre kakvoće.

Ivana GOSPODNETIĆ


* ImageHandler.jpg (45.68 KB, 680x400 - viewed 1714 times.)
« Last Edit: January 20, 2015, 01:44:45 pm by leut » Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #265 on: January 20, 2015, 03:31:21 pm »

20.1.2015.

INTERVJU Antonija Mišura: Priprema se teren za privatizaciju Jadrolinije, to će devastirati otoke

Ova Vlada je najgora do sada. Dokrajčili su razvoj privatnog brodarstva - kaže direktorica LNP-a


Prošli tjedan dogodilo se ono čega su pribojavali pomorci zaposleni u Linijskoj nacionalnoj plovidbi i na što su sindikati upozoravali prije, te nakon što je tvrtka izgubila na natječaju liniju Lopar-Valbiska. Firma je, naime, pokrenula prijedlog predstečajne nagodbe, a od 52 zaposlena u najvećem privatnom brodaru, 18 pomoraca je dobilo otkaz.

Direktorica LNP-a Antonija Mišura pojašnjava koji su razlozi doveli do uništavanja privatnih brodara od kojih su se neki ugasili ili su pred gašenjem, dok LNP još uvijek brodi, ali u nemogućim uvjetima.

Zbog čega je LNP pokrenuo prijedlog predstečajne nagodbe?

- Prvenstveno, bili smo primorani da bismo spasili radna mjesta i da firma ostane na životu. Već dugi niz godina država ima maćehinski odnos prema privatnim brodarima, a vrhunac je dostignut pod ovom Vladom i ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem. Dokrajčili su razvoj privatnog brodarstva.

Sindikati su najavljivali koje mogu biti posljedice rezultata natječaja, a na koncu je prijavljeno i Europskoj komisiji da istraži monopol...

- Upozoravali smo svi na posljedice gubitka te linije. Na natječaju Agencije za obalni linijski promet odabrana je Jadrolinija, a cijeli postupak budi sumnju u namještanje natječaja. LNP je sedam godina povezivao u svakojakim uvjetima Lopar i Valbisku, a na kraju su nas zapravo samo maknuli s linije koju smo 'probili'.

Kažete da se znalo da će Jadrolinija dobiti na natječaju?

- Sumnju u monopol i favoriziranje Jadrolinije budi nekoliko razloga, poput čekanje raspisivanja natječaja godinu dana, slučajno ili ne, dok je bio gotov Jadrolinijin brod, zatim trajanje natječaja svega 45 dana tako da ne stignete niti pripremiti dokumentaciju, a o kupnji broda da ne govorimo. Povećala se subvencija, potom je državni brodar spustio cijenu održavanja, a sedam godina prije tražili su veću potporu...

Radi se o neravnopravnoj tržišnoj utakmici, o čemu je obaviješten i resorni ministar. Da se razumijemo, nismo protiv Jadrolinije, nego za fer utakmicu. Ajmo svi živjeti i raditi u poštenoj utakmici! Međutim, monopol je nikad jači, dok se istovremeno privatne brodare etiketira jeftinim smicalicama da ne znaju raditi.

LNP godinama vodi poslovnu i pravnu bitku s državom i tvrdi da se radi o monopolu Jadrolinije. Možete li navesti neke od razloga?

- Iza Jadrolinije stoji država, od gradnje brodova do financiranja gubitaka iz proračuna. Dodjeljuje im se koncesija na tzv. natječajima za trajektne i katamaranske linije, a u isto vrijeme brodarima ne dopušta razvoj, ostavljaju im se nerentabilne linije, tjera da probijaju nova tržišta, a onda kad stabiliziraju liniju, eto novog natječaja na kojem pobjeđuje Jadrolinija.

Mogu nabrojiti niz neracionalnih odluka na štetu privatnika, poput natječaja za liniju Split - Rogač, za koju su uvjetovali veliki brod sa 300 mjesta, iako je dnevni prosjek na toj liniji 10 putnika. Veći brod vuče veće troškove, veće subvencije...

Slično je i na drugim linijama, nakon niza godina uspješnog održavanja, preuzimaju nam je, ili daju drugom brodaru koji nam je vraća jer im se ne isplati.

Izdvojit ću i primjer katamaranske linije Žirje - Kaprije koju održavamo od 2013. godine. LNP je najprije odbijen na natječaju, jer kao ima stari brod, a sljedeću godinu s istim brodom pobjeđuje na natječaju!

Da ne spominjem povezivanje Pule i Zadra preko Malog Lošinja koju je LNP održavao do 2012. godine. Tada država ukida subvenciju, preuzima je Jadrolinija da bi je na koncu ugasili jer nije isplativa!

U čemu je suština problema?

- Za liberalizaciju tržišta je izravno zadužena Agencija za obalni linijski promet, osnovana 2006. godine, a trebalo im je sedam godina da raspišu natječaje za trajektne linije. Raspisali su ih u posljednji trenutak, prije ulaska u Europsku uniju. Forma za ispunjavanje uvjeta...

Brodari su poslužili kao paravan za liberalizaciju, a monopol Jadrolinije je nikad jači, ojačava se i linijski i flotom.

Ne treba zaboraviti da u Agenciji sjede mahom ljudi iz Jadrolinije, na čelu s Igorom Butorcem koji je 25 godina bio djelatnik tog državnog brodara, a o svemu odlučuje. Čije interese zastupa?

Ono čega se zaista treba pribojavati je da se priprema teren za privatizaciju Jadrolinije. Isti scenarij se radio i za Telekom, banke... ojačaju se prije privatizacije. Nažalost, taj put je dodatna devastacija otoka.

Koje je rješenje?

- Kao što sam rekla, teško se boriti s jedne strane s monopolističkom mašinerijom, a s druge strane stigmom da privatni brodari loše rade jer ne znaju raditi, ali nadu vidimo od 2017. godine. Tada se raspisuju novi natječaji i otvara tržište europskim brodarima. Naši brodari bolje poznaju teren, uhodaniji su... U otvaranju tržišta, u novim natječajima zaista vidimo opstanak, to nam je motiv i cilj.

Živana Šušak Živković | Dalmatinski portal
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #266 on: February 09, 2015, 06:48:08 pm »

ŽIVOT U PROVINCIJI
Pola Dalmacije bez lučkih kapetana, a Zagreb se pravi da to ne vidi

Što je naseljima na kopnu cestarska služba, to je mistima na otoku lučka kapetanija. Ali Sumartin, Hvar, Jelsa, Rogač i Kaštela ih – nemaju.

Zapravo, dočekali su mirovinu i povukli se, jednom tjedno mijenja ih susjedni lučki kapetan, a zajedno sa središnjom, splitskom Lučkom kapetanijom, trebali bi svakodnevno izvještavati o, pazi sad, nadzoru plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, baviti se poslovima traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, zatim inspekcijskim poslovima sigurnosti plovidbe, inspekcijskim nadzorom nad pomorskim dobrom, poslovima upisa i brisanja brodova, vođenju upisnika brodova, utvrđivanju sposobnosti za plovidbu, pa slijedi baždarenje brodica, zatim vođenje očevidnika, izdavanja pomorskih knjižica, utvrđivanja stručne osposobljenosti pomoraca za stjecanje zvanja u pomorstvu, te druge upravne, stručne i tehničke poslove sigurnosti plovidbe na moru prema posebnom zakonu i drugim propisima!
Situacija nikadnije bila gora

Svega toga u ovih pet mjesta već tjednima nema, niti građani mogu dobiti kvalitetnu uslugu, a splitski lučki kapetan Davor Vidan kaže:
- U pet od ukupno četrnaest ispostava splitske Lučke kapetanije nema lučkog kapetana i doista imamo veliki problem.

Ali, nema nam druge, moramo čekati da se okonča natječaj koji raspisuje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Dotad će građanima na usluzi jedom tjedno biti službenici iz susjednih ispostava lučkih kapetanija – objašnjava Vidan.

Na stranicama nadležnog ministarstva nismo uspjeli pronaći trag raspisivanju natječaja li eventualnim rezultatima natječaja za izbor voditelja dalmatinskih ispostava lučkih kapetanija, a na pismeni upit nismo dobili odgovor. Dok otoci dođu na red, u zagrebačkom Ministarstvu načekat će se, na to su uostalom i navikli.
Još jedan doprinosumiranju škoja

Zamislite da na nekom kolodvoru na kontinentu nema šefa željezničke stanice. nema ga danas, ni sutra ni prekosutra, pa skokne onaj iz susjednog sela. Nezamislivo. Našla bi se zamjena u roku odmah.

A Jelsa, Rogač, Sumartin (gdje je to zapravo, fakat je daleko) mogu čekati. Da ne bi slučajno to bila vijest u državnom Dnevniku? Nema šanse. Na koncu, to je samo još jedan mali doprinos umiranju škoja, o čemu baš nitko u današnjoj Hrvatskoj ne vodi računa.

DAMIR ŠARAC

----------------------------------------

AJOJ, ŠKOJU MOJ Prije smo imali tri kapitona, a sad na dvi iljade brodi niti jednoga

Problemi s Ispostavom Lučke kapetanije Jelsa datiraju još od 2009. kada legendarni kapiton od porta Mate Zenčić odlazi u mirovinu. Umjesto da na scenu stupe “mlađe snage” i barem donekle pokušaju ostvariti image svoga prethodnika, ispostava se povremeno zatvara unatoč brojnim obvezama tog službenika što se odnose na sigurnost plovidbe (uplovljavanje i isplovljavanje brodova), njihovu registraciju, izdavanje vinjeta strancima, nadzor na pomorskom dobru, spašavanje unesrećenih i slično.

Ispostava je tako posljednjih mjeseci praktično zatvorena, jer na vratima službenih prostorija stoji obavijest da kapiton Emil Faldić iz Staroga Grada - Farosa trenutačno pokriva područje ispostava u tome gradu, Hvaru i Jelsi, gdje radi samo utorkom i to od 8 do 12 sati.

Ljudi se krste lijevom rukom i pitaju na što sliči jedno otočno misto bez kapitona od porta, jednostavno ne mogu vjerovati da sada samo jedan kapiton radi ono što su ne baš tako davno radila tri, a uz to su ljeti imali još i pomoćnike. Jelšani ponajviše reagiraju, jer znaju da njihova ispostava pokriva područje od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te veći dio južne strane škoja. Prema dostupnim podacima, tu je registrirano oko 1200 brodica, a u njihovoj luci se tijekom godine odvija i do 2000 uplovljavanja - isplovljavanja domaćih brodova. Naravno, tome treba pridodati jahte, jedrilice i druga nautička plovila, za koja je uglavnom nadležna LU SDŽ, a od nedavno i hidroavion koji redovito leti na liniji Jelsa – Split (Resnik).

Dolazi vrime od nereda

Iako pokriva golemi akvatorij, ispostava u Jelsi, nažalost, nema gliser, pa ni brodicu koja bi bila u funkciji spašavanja unesrećenih. Otočani i njihovi gosti zaista su razočarani sadašnjim stanjem, jer je ispostava na godišnjoj razini navodno imala tolike prihode da je mogla sama sebe financirati bez ikakvih teškoća.

Budući da nas kapiton Faldić za sve informacije redovito upućuje na resorno ministarstvo, pokušali smo o ovoj problematici pitati starog kapitona Zenčića, ali ni on nije bio dostupan, ljudi koji preferiraju na ovo radno mjesto ne želi reći ni riječi jer bi im se bilo kakve izjave mogle obiti o glavu, pa nam nije preostalo ništa drugo nego da pitamo aktualnog općinskog načelnika Nikšu Peronju da on prokomentira što se zapravo događa.

- Odluka o zatvaranju ispostave Lučke kapetanije Jelsa je iz čisto tehničkih stvari neprovediva, u prvom redu iz razloga što se područje njezine nadležnosti prostire na gotovo 50 posto površine otoka Hvara, uključujući otoke Šćedro i Zečevo.

Imamo jako veliki broj brodica, uplovljavanja – isplovljavanja, pa i drugog posla, tako da je odgovornost lučkog kapetana na ovom području zaista velika. Uočili smo da je uistinu nemoguće da se jedan kapetan brine o ispostavama u Starome Gradu, Hvaru i Jelsi, odnosno da domicilno stanovništvo, isto kao i naši gosti (turisti) zbog toga ostaju bez izuzetno važnih usluga. Prema tome, ako bi ova odluka ostala na snazi, to bi po mome mišljenju dovelo do neodrživog nereda – kazao je Peronja, pa je stoga osobno preuzeo odgovornost da to dovede u red i uvjeren je da će uspjeti.

MIRKO CRNČEVIĆ


http://www.slobodnadalmacija.hr/
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #267 on: March 01, 2015, 06:57:26 am »

HRT- Radio Split
http://radio.hrt.hr/radio-split/

Autor: Vedran Očašić

Objavljeno: 27.02.2015 16:27

Novi katamaran Obrta Kapetan luka Krilo Star danas je prvi put uplovio u splitsku luku. Obitelj Tomić iz Krila Jesenica svoj četvrti brzi putnički brod kupila je u Norveškoj, a namjena mu je održavanje potpuno komercijalne linije Split - Brač - Hvar - Korčula - Mljet - Dubrovnik od početka svibnja do kraja listopada. Krilo Star dug je 38 metara, brzine 36 čvorova i kapaciteta 305 putnika, a proizveden je u Norveškoj 2002. godine. Otočani će moći ploviti njime i prije svibnja jer će nakratko zamijeniti brodove Krilo Jet i Krilo iz flote obitelji Tomić na državnim linijama prema srednjodalmatinskim otocima, a koji će otići na redovite godišnje servise.


* 085419_c19646c486bd11f48a74.jpg (19.78 KB, 600x300 - viewed 240 times.)
Logged
Kaćo
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 914



« Reply #268 on: March 05, 2015, 04:29:17 pm »

Objavljeno 05.03.2015. u 12:05

UNATOČ VELIKIM VALOVIMA
Ovo su junaci dana: po orkanskoj buri plovili s Brača i spasili život

Ciklona Rea koja se obrušila na Dalmaciju dobila je svog junaka, kapetana Antu Dobronića koji je gliserom iz Supetra prevezao ženu s infarktom u Split i spasio joj život!

Životna drama žene iz Pučišća počela je u isto vrijeme kad se u moru kod Brača uskuhalo more, žena je dovezena s infarktom u Supetar i jedini spas bio je bolnica.

– Znali smo da se po ovakvom vremenu ne može dignuti helikopter, trajekt nije vozio i samo je bila mgućnost krenuti gliserom, priča 37-godišnji Ante Dobronić.

On sa Hitnom pomoći ima ugovor o prijevozu bolesnika s Brača i Šolte, te godišnje, kako kaže, preveze i više od 450 bolesnika, no rijetko kada se dogodi ovako opasna situacija.

– Imamo oko 30 slučajeva lošeg vremena, no ovako ekstremni uvjeti se dogode tek dva do tri puta, možda nekad ni toliko, kaže iskusni Dobronić.

Ukrcali su bolesnu ženu, valovi su bili strašni, no, uzmaka nije bilo:

- Jedina želja je bila spasiti ženu, morao sam ući u borbu s valovima većim od 4-5 metara i nije bilo uzmaka. Nikad mi se nije dogodilo da se vratim pa sam odlučio da neću ni ovaj put, kaže Ante. Nakon 35 minuta stigli su do Zente, žena je prevezena u bolnicu:

- Čuo sam da je u redu, e to mi je najvažnije – poručuje Ante Dobronić.

Ne znamo postoje li još uvijek nagrade 'palve vrpce', ali Ante Dobronić, junak na valovima svakako je zaslužio jednu za ovaj iznimni pothvat koji nam je dokazao da među nama još uvijek ima ljudi.
Video






O. KOHAREVIĆ
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/277239/Default.aspx



Logged
aramis
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 476


« Reply #269 on: March 11, 2015, 07:28:27 am »

Par fotografija havarije broda ''Asli Elif'' u Riječkoj luci. Havarija se dogodila prošli mjesec, a brod je zapeo za plutaču i razbio je.


* ESLI ALIF.1.jpg (112.99 KB, 1256x706 - viewed 208 times.)

* ESLI ALIF.1 3.jpg (149.96 KB, 1256x706 - viewed 231 times.)

* ESLI ALIF.jpg (121.51 KB, 1256x706 - viewed 254 times.)
Logged
Pages:  1 ... 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 [18] 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.044 seconds with 23 queries.