PALUBA
March 28, 2024, 11:26:23 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7   Go Down
  Print  
Author Topic: Protivteža zapadu - Kina i Rusija okupljaju zemlje u razvoju  (Read 10306 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« on: June 16, 2015, 04:26:27 pm »

Izvor: http://www.blic.rs/Vesti V. F.   | 16. 06. 2015. - 15:56h | Foto: Reuters, AP   |

Još od početka krize u Ukrajini jasno je bilo da će se svet suočiti sa tektonskim promenama na geopolitičkoj sceni. Uporne Rusija i Kina na sve načine pokušavaju da promene poredak kojim upravljaju još uvek dominantne SAD, i prebace tas na vagi moći na svoju stranu. Jedno od glavnih oruđa, koje bi konačno moglo da ozvaniči povratak multipolarnog sveta je svakako Evroazijska unija, koja će biti glavna tema predstojećeg samita koji zajedno organizuju Šangajska organizacija za saradnju i BRIKS.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika shvatili su da glavna snaga SAD ne leži u vojnoj moći, već u dolaru, pa se novoosnovana Evroazijska unija predstavlja kao idealno rešenje za neutralisanje najjačeg američkog oružja.
 
Dok BRIKS priprema samit, ni G7 ne sedi skrštenih ruku, već istrajava u svom paketu sankcija uvedenih Moskvi, a SAD jačaju svoja savezništva sa Japanom, Južnom Korejom, Filipinima, ali i Australijom.
 
Sa druge strane, postoji blok zemalja koji nisu ispunile zahteve Vašingtona, odbivši da Rusiji uvedu sankcije. Tu se pre svega misli na Indiju, Iran, Brazil,  Tursku i druge koje za cilj imaju ostvarivanje profita od nove ekonomske unije u režiji Kine i Rusije.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Saradnja i učvršćivanje saveza između ovih zemalja biće ozvaničena na predstojećem samitu koji u julu organizuje BRIKS.
 
Ovaj samit je pre svega velika prilika za ekonomiju Rusije, koja ove godine predsedava kako Šangajskom organizacijom za saradnju, tako i BRIKS-om. Kremlj samit vidi kao idealnu priliku za oživljavanje ekonomije i obezvređivanje sankcija sa Zapada.
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Iako je poljuljana, ruska ekonomija svakako nije "u dronjcima", kako ju je Barak Obama senzacionalistički predstavio u svom govoru prošlog februara.
 
Nedostatak zapadnih proizvoda popunila je roba iz Argentine, Kine, Izraela, Turske i Mongolije.


Ovo je tek drugi put da Šangajska organizacija za saradnju (ŠOS) i BRIKS zajedno održavaju samit, nakon serije sastanaka u Jekaterinburgu 2009. godine, u jeku svetske ekonomske krize.
 
ŠOS od svog osnivanja 2001. godine nije primila nijednog novog člana, ali razvija partnerske odnose sa zemljama koji teže stalnom članstvu u ovoj organizaciji. trenutno pet država čeka "na klupi za rezerve": Avganistan, Mongolija, Iran, Indija i Pakistan, i imaju status država posmatrača.
 
Očekuje se da na julskom samitu Indija i Pakistan budu primljene u Šangajsku organizaciju za saradnju. Prijemom ove dve države u ŠOS održaće se i ravnoteža snaga između dve najmoćnije zemlje BRIKS-a, Rusije i Kine, s obzirom da je Pakistan naklonjen zvaničnom Pekingu, dok je Indija tradicionalni saveznik Rusije.
 
Šangajska organizacija za saradnju
ŠOS je međunarodna organizacija osnovana 2001. u Šangaju. Nastala je u današnjem obliku nakon što se Uzbekistan pridružio grupi Šangaj 5 (osnovanoj 1996). Punopravni članovi ove brojčano najveće svetske vojne organizacije koja ima status promatrača u Ujedinjenim Narodima, Evropskoj Uniji, ASEAN-u, Zajednici nezavisnih država i Organizacija islamske konferencije drže 60 % teritorije Evroazije, a zajedno s državama posmatračima u njima živi polovina ukupnog stanovništva naše planete. U zapadnim medijima Šangajska organizacija za saradnju proglašena je "antiNATO" ili "istočnim NATO savezom" već 2005. godine, a političke kritike po tom pitanju s godinama postaju sve snažnije.


* briks 1.jpg (22.71 KB, 470x314 - viewed 70 times.)

* briks 2.jpg (25.63 KB, 470x322 - viewed 71 times.)

* briks 3.jpg (16.03 KB, 470x270 - viewed 65 times.)
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 883


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #1 on: April 23, 2019, 01:01:53 pm »

Kineska državna agencija šokirala zapadnu elitu: Socijalizam je najbolji put za iskorjenjivanje siromaštva

Dvije godine do kraja roka kojeg je kineska vlada zadala za potpuno iskorjenjivanje siromaštva u ovoj zemlji ključnu ulogu ima socijalistički sistem, piše državna kineska novinska agencija Xinhua

“Socijalizam znači napredak. Napredak mora služiti zajedničkom prosperitetu za sve”, izjavio je predsjednik Xi Jinping tijekom posjete jugozapadnom dijelu zemlje, odnosno gradu pokrajini Chongqing.

Komunistička partija Kine obećala iskorijeniti siromaštvo do 2020.

Komunistička partija Kine objavila je rat siromaštvu i obećala je 2017. godine da će ga iskorijeniti u svim zaostalim dijelovima zemlje i to do kraja 2020. godine.

Smanjenje siromaštva postalo je tako strateški zadatak za zemlju, piše državna agencija, a vlasti su na svim razinama poduzele korake kako bi se ispunio na vrijeme.

Siromaštvo smanjeno sa 97.5 posto na 1.7. posto u 40 godina

“Kineski socijalistički sistem omogućio je ujedinjenje svih raspoloživih resursa za ostvarenje cilja od početka do kraja, posebno kad je riječ o prihodima. Zahvaljujući mukotrpnom radu, više od 700 milijuna Kineza izašlo je iz siromaštva u posljednja četiri desetljeća, a stopa siromaštva se u ruralnim krajevima smanjila s 97.5 posto u 1978. na 1.7 posto”, piše Xinhua.

Članovi stranke, uključujući vladine službenike, vojnike i visokoobrazovane radnike, poslani su diljem zemlje u siromašne krajeve kako bi radili na ostvarenju glavnog vladinog zadatka.

Dvije godine do isteka roka, zemlja se nalazi u kritičnom trenutku završetka najtežeg zadatka svoje kampanje smanjenja siromaštva.

Socijalistički sistem nastavit će pokazivati svoju snagu u posljednjim fazama borbe, piše državna agencija.

Izvor: www.index.hr
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #2 on: April 23, 2019, 08:03:28 pm »

Nije mi jasno otkud Južna Afrika u ovom savezu?

Zar oni doskora  nisu bili pod jurisdikcijom Velike britanije?
Logged
tihi
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 349



« Reply #3 on: April 23, 2019, 08:57:49 pm »

Zar nisu bili Holandska kolonija? Kako ggod vec su dugo nezvavisna drzava i to jedna od najrazvijenijih u Africi.
Logged
dark-bullet
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 532



« Reply #4 on: April 24, 2019, 01:22:43 pm »

Nije mi jasno otkud Južna Afrika u ovom savezu?

Zar oni doskora  nisu bili pod jurisdikcijom Velike britanije?

To "doskora" je bilo do 1961.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #5 on: June 03, 2021, 05:26:40 am »

"Zapad želi da zamuti situaciju"
IZVOR: TANJUG SREDA, 2.06.2021.

Ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji je kritikovao SAD "jer su opet politizovale pandemiju kovida 19", navodi se danas na sajtu ministarstva spoljnih poslova.

"Neke zapadne sile žele da zamute i politizuju situaciju oko epidemije", rekao je Vang tokom video-konferencije sa kolegama iz grupacije država Briks (BRICS), u kojoj su Brazil, Rusija, Kina, Indija i Južna Afrika, prenela je agencija Kjodo. Takav pristup je usmeren ka "podrivanju teško izvojevane međunarodne kooperacije" u borbi protiv širenja virusa, zbog čega "Briks i ostale države treba zajedno da se udruže protiv ove struje", dodao je Vang.

Prošlog meseca predsednik SAD Džo Bajden je zatražio od obaveštajnih službi da udvostruče napore da se utvrdi poreklo virusa i da mu podnesu raport za 90 dana. Nedavno se ponovo pojavila teorija da je virus, koji je prvo otkriven u Vuhanu 2019. godine, možda slučajno "iscurio" iz laboratorije i proširio se celim svetom, ali je Kina negirala to, rekavši u zajedničkoj studiji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom da je takva teorija "izuzetno malo verovatna".

Izvor: www.b92.net
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: June 27, 2022, 09:51:33 am »




Nemački mediji: Antizapadni blok na čelu sa Rusijom i Kinom jača svoje pozicije


Antizapadna koalicija koju predvode Rusija i Kina postaje sve moćnija, piše nemački list „Velt“.

„U Nemačkoj mnogi smatraju da većina zemalja podržava Ukrajinu, ali to je daleko od istine“, piše autor članka Stefan Ost.

Kako je primetio, antizapadni blok koji predstavlja BRIKS širi svoj politički i ekonomski uticaj.

Dok Zapadno orijentisana G7 predstavlja populaciju od 771 milion ljudi, više od tri milijarde živi u sedam zemalja koje se suprotstavljaju Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi, ističe se u tekstu.

Autor smatra da će ekonomske veze BRIKS-a će samo jačati.

„Rusija je postala glavni dobavljač đubriva za Brazil koji je sa svoje strane drugi izvoznik mesa u svetu. Na ruskim putevima raste broj kineskih automobila, a indijski lanci supermarketa otvoriće svoje filijale u ovoj zemlji“, naglašava autor.

Istovremeno, ove države ujedinjuje i odbacivanje ideje superiornosti i zapadnih vrednosti, zaključuje autor teksta.

Prošle nedelje završen je 14. samit BRIKS-a kojim je predsedavala Kina. Samitu su prisustvovali predsednik Rusije Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi, predsednik Brazila Žair Bolsonaro i predsednik Južne Afrike Siril Ramafosa. Samitom э predsedavao kineski predsednik Si Đinping.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je sredinom maja rekao da kineska strana predlaže da se pokrene proces proširenja BRIKS-a. Prema njegovim rečima, to će pomoći da se demonstrira otvorenost i inkluzivnost organizacije, odgovori na očekivanja zemalja u razvoju, poveća reprezentativnost i uticaj organiяciэ i pruži veći doprinos očuvanju mira i razvoja.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #7 on: July 03, 2022, 04:19:32 pm »




Iran izvozi građevinski materijal u Rusiju: Vrednost 3 milijarde dolara


Zamenik iranskog ministra spoljnih poslova Mahdi Safari rekao je danas da ta zemlja planira izvoz građevinskog materijala u Rusiju vredan tri milijarde dolara.

"U provinciji postoje veliki kapaciteti za proizvodnju građevinskog materijala, poput cementa, koji bi trebalo da poveća izvoz“, naglasio je, dodavši da severna iranska provincija Severni Korasan može to da iskoristi.

Na sastanku sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom nakon Kaspijskog samita, iranski predsednika Ebrahim Raisi izjavio je da želi da poveća bilateralnu razmenu sa zvaničnom Moskvom i „učini je nezavisnom od zapadnog sistema finansijske razmene“, ukazujući na porast trgovine i ekonomskih odnosa između dve zemlje proteklih meseci.

Pre toga, zvanični Teheran potvrdio je da je podneo zahtev da se pridruži bloku BRIKS.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: July 03, 2022, 05:25:04 pm »





Rusija i Iran ubrzavaju izgradnju nove transportne rute sever-jug od Mumbaja do Baltika preko Irana, Kaspijskog mora, južne i centralne Rusije. Pokrenuta 2002. godine, ruta je kraća i jeftinija alternativa standardnoj ruti Sueckog kanala.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* North-South transport route.jpg (191.75 KB, 1598x1200 - viewed 6 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: July 04, 2022, 08:48:45 am »



Kina baca ogromnu senku na poteru zemalja u razvoju za otpisom duga


Od projekta vrednog 360 miliona dolara za proširenje međunarodnog aerodroma u Zambiji u Lusaki do gradske luke vredne 1,4 milijarde dolara u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu, Kina je deo koji nedostaje u slagalici brojnih pregovora o dugu koji su u toku u tržišta u razvoju, prenosi Rojters.

Druga po veličini ekonomija i najveći bilateralni kreditor na svetu je dominantni zajmodavac mnogim manjim, rizičnijim zemljama u razvoju. Ali Peking je ostao prikriven, ne samo o uslovima kreditiranja, već i o tome kako ponovo pregovara sa zajmoprimcima u nevolji.

To je postalo očiglednije nakon što je udarila pandemija COVID-19. Mnoge ekonomije koje su se pokleknule pod ekonomskim pritiskom traže otplatu duga.

Sada raste pritisak na Kinu da preuzme aktivniju ulogu u pomaganju napetim ekonomijama da preispitaju svoje dugove. Lideri Grupe sedam bogatih demokratija su u utorak posebno pozvali Kinu kada su pozvali kreditore da pomognu zemljama.

Najsiromašnije zemlje se suočavaju sa 35 milijardi dolara otplate duga zvaničnim kreditorima i kreditorima privatnog sektora 2022. godine, sa više od 40% ukupnog iznosa koji duguje Kini, prema Svjetskoj banci.

Ali analitičari kažu da bi premisa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke o pravednoj podeli tereta u pregovorima o oslobađanju duga mogla da ih dovede u sukob sa Kinom, dovodeći u pitanje izglede za sveobuhvatno restrukturiranje duga.

„Kineski novac ‘Pojas i put’ je svuda – tako da ćemo to viđati iznova i iznova u restrukturiranju državnog duga,” rekao je Denis Hranicki, šef suverenih parnica u advokatskoj firmi Kuinn Emanuel.

Prema Pekingu, Inicijativa Pojas i put predstavljena 2013. predstavlja platformu za međunarodnu saradnju u infrastrukturi, trgovini, investicijama i finansiranju koja povezuje Kinu sa drugim delovima Azije, Bliskog istoka, Evrope i Afrike.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova i centralna banka nisu odgovorili na zahteve za komentar.

Zambija i Šri Lanka su testovi koliko brzo se razvijaju pregovori o dugu. I jedni i drugi takođe moraju da se restrukturiraju sa stranim vlasnicima obveznica i da ispune programe MMF-a.

„Angažman Kine u pregovorima o dugu nije u rukama MMF-a niti vlada“, rekla je Polina Kurdjavko, šef odeljenja za tržišta u razvoju u BlueBai Asset Management u Londonu.

„Blagovremeno dovođenje Kine za pregovarački sto mogao bi biti najveći izazov u ​​predstojećim restrukturiranjem duga.

Kineske pozajmice uglavnom daju državne agencije i političke banke i često su neprozirne.

Radni dokument Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja u Sjedinjenim Državama otkrio je da polovina od 5.000 zajmova i grantova odobrenih za 152 zemlje od 1949. do 2017. godine nije prijavljena MMF-u ili Svetskoj banci, uprkos tome što je Kina članica obe multilateralne organizacije. .

„Neprozirnost je stalni problem sa nekim od ovih kineskih zajmova“, rekao je Metju Mingi, viši analitičar iz Rodijum grupe, dodajući da Kina ima strože klauzule o poverljivosti svojih komercijalnih zajmova.

Podaci koje je tokom tri godine prikupila AidData, američka istraživačka laboratorija na koledžu Vilijam i Meri, otkrili su da uslovi zajmova kineskih državnih banaka zahtevaju od zajmoprimaca da im daju prioritet za otplatu.

Ispitivanja 100 kineskih zajmova sa 24 zemlje sa niskim i srednjim dohotkom pokazala su – u poređenju sa onima drugih bilateralnih, multilateralnih i komercijalnih kreditora – zahteve za neuobičajenim nivoom poverljivosti, u nekim slučajevima, „čak i činjenica postojanja ugovora“ , otkrila je studija koju je vodila profesorka prava iz Džordžtauna Ana Gelpern.

Tamo gde je Kina pristala da ublaži teret duga, detalji su često nejasni.

Mnoštvo kineskih zajmodavaca takođe doprinosi složenosti, iako su izvozno-uvozna banka Kine i Kineska razvojna banka najviše zastupljene.

„Kada dođe vreme za ponovno pregovaranje, pojedinačne kineske banke možda neće nužno imati predstavu o tome šta druge kineske banke rade“, rekao je Mingei.

Napredak je često bio spor.

Zambija traži olakšice za spoljni dug od 17 milijardi dolara nakon što je postala prva neplaćanje obaveza u eri pandemije pre više od dve godine. Neki od sporog napretka su zbog nedostatka iskustva Kine sa lukavim restrukturiranjem duga, kažu ljudi koji su upoznati sa tim.

Pregovori Šri Lanke se odvijaju brže, a MMF je potvrdio da je na pravom putu za novi program. Međutim, pristup Kine još nije jasan.

U međuvremenu, prema MMF-u, oko 60 odsto zemalja sa niskim prihodima nalazi se u dugovima ili su pod visokim rizikom od njih.

Sedamnaest manjih ekonomija u usponu videlo je da premium investitori zahtevaju da njihov dug poraste do nivoa koji ih efektivno isključuje sa međunarodnih tržišta. Taj broj je veći nego tokom vrhunca COVID-19 ili globalne finansijske krize 2008.

Krajem 2020. Grupa 20 je pokrenula Zajednički okvir kako bi poverioce poput Kine i Indije dovela za pregovarački sto zajedno sa MMF-om, Pariskim klubom i privatnim kreditorima. Zajedno sa Zambijom, Čad i Etiopija su se prijavili za restrukturiranje u okviru ovog novog mehanizma koji tek treba da bude testiran.

Ali okvir je takođe „dodao birokratski sloj ionako složenom procesu restrukturiranja duga“ koji bi mogao obeshrabriti druge zemlje da se pridruže, rekao je Patrik Karan, viši ekonomista u Tellimeru.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: July 04, 2022, 01:39:38 pm »




Lavrov o postupku SAD da blokira imovinu drugih država: Otvorena pljačka u stilu Divljeg zapada


Moskva i Karakas su jednoglasni da je postupak Sjedinjenih Američkih Država da blokira imovinu raznih zemalja na stranim računima otvorena pljačka, izjavio je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.

„Saglasni smo da je potez SAD da blokira imovinu suverenih država na stranim računima – ne samo otvorena pljačka nepoželjnih režima u stilu Divljeg zapada, već grubo kršenje društveno-ekonomskih prava građana“, istakao je Lavrov u toku konferencije za medije nakon sastanka sa venecuelanskim kolegom.

Prema njegovim rečima, Moskva i Karakas znaju koliko ozbiljno je Vašington hteo, a i dalje pokušava da podrije temelje venecuelanske privrede.

„Ali, već sada je očigledno da se ti planovi neće ostvariti“, ocenio je Lavrov.

Kako je dodao, Rusija će pomagati Venecueli da se odupre takvom pritisku.

Šef venecuelanske diplomatije Karlos Faria, istakao je nakon sastanka sa Lavrovom, da Karakas na visokom nivou podržava Moskvu i specijalnu operaciju u Ukrajini.


Zapad je nepouzdan, Rusija spremna na ravnopravnu saradnju sa svima

Lavrov je istakao da ogromna većina, ako ne i sve zemlje Latinske Amerike i Karipskog basena zainteresovane su za razvoj saradnje sa Rusijom i Moskva će uzvratiti na to.

„Zapad je, praktično, presekao sve veze sa našom zemljom, milostivo odlučivši da ostavi poneke ekonomske odnose, pre svega one za koje je zainteresovan. Nećemo veštački naškoditi našim interesima, ali smo odavno zaključili da je Zapad nepouzdan i nesposoban za dogovor. A razvijaćemo i ekonomske, i političke, i vojno-tehničke, i kulturne i sve ostale odnose sa svakom zemljom koja je spremna da to čini na ravnopravnoj i uzajamno-korisnoj osnovi“, zaključio je šef ruske diplomatije.

On je naglasio da će u Karakasu uskoro biti otvoren Ruski centar za nauku i kulturu.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #11 on: July 04, 2022, 04:03:22 pm »




Dmitrij Trenin: Rusija je napravila odlučujući raskid sa Zapadom i spremna je da pomogne u oblikovanju novog svetskog poretka


Sada je možda teško poverovati, ali pre samo osam godina Rusija je bila punopravni član bivše G8. Od tada je došlo do dramatičnih promena.
Neposredno pre nego što su se lideri G7 sastali u zamku Elmau u Bavarskoj, prošle nedelje, njihove kolege iz pet zemalja BRIKS-a održale su onlajn samit pod kineskim predsedavanjem. O Rusiji se govorilo kao o pretnji na skupu G7, ali je bila ključni učesnik na skupu.

Davno su prošli dani kada je Moskva mogla da opkorači podelu između Zapada i nezapada. Nakon ukrajinske krize 2014, G8 se vratila na prethodni format G7; U svetlu ruske vojne akcije u Ukrajini prošlog februara, rusko-zapadna konfrontacija se izrodila u „hibridni rat“ u punoj meri, zajedno sa stvarnom konfrontacijom – ako je do sada bila posredna.

Pošto je, nakon završetka Hladnog rata, pokušala da postane deo novog Zapada, a u tome nije uspela, Rusija se sada fokusira na razvoj svojih veza sa Azijom, Bliskim istokom, Afrikom i Latinskom Amerikom.

Ovo je i težak i neophodan zadatak, iz više razloga. Prvo, postoji moćna inercija iz prošlosti. Barem od vremena Petra Velikog, ruske elite su gledale ka zapadu, usvajajući zapadnjačke načine izgleda i ponašanja (dok su ostali izrazito ruski ispod odeće i manira); prilagođavanje zapadnih institucija (makar često samo površno); pozajmljivanje zapadnih obrazaca razmišljanja (dok ih se kreativno razvija, kao kod marksizma); nastojeći da postane velika evropska sila; zatim, u sovjetskim danima, globalna supersila; i, u skorije vreme, ključna komponenta veće Evrope od Lisabona do Vladivostoka.

Ovo je put od kojeg se teško odviknuti. Ipak, sada, po prvi put u istoriji, Rusija se suočava sa ujedinjenim Zapadom, od Severne Amerike, Evropske unije i Britanije, do Japana i Australije. Štaviše, ne postoje saveznici na Zapadu kojima bi se Moskva mogla obratiti – čak i zamišljeno neutralne države kao što su Finska, Švedska, Austrija i Švajcarska, sve su napustile svoju neutralnost. Politički raskid Rusije sa Zapadom je stoga potpun, a svaka nova norma odnosa između njih može nastati samo kao rezultat „Hibridnog rata“, za čiju borbu će trebati godine, ako ne i decenije.

Drugo, ekonomski odnosi Moskve su uglavnom izgrađeni sa Zapadom. Istorijski gledano, Rusija je bila resurs za zapadnoevropsku industriju; žitnica kontinenta; i veliki uvoznik industrijskih proizvoda i tehnologije. Do nedavno je samo trgovina Rusije sa Evropskom unijom činila više od polovine ruske spoljne trgovine, a Nemačka je bila vodeći izvoznik mašina i tehnologije u Rusiju. Od ranih 1970-ih, naftovodi i gasovodi iz Rusije u Zapadnu Evropu činili su okosnicu ekonomskih veza i obezbeđivali opštu stabilnost na kontinentu, čak i u opasnim decenijama Hladnog rata i u turbulentnim vremenima raspada Sovjetskog Saveza. sama unija. Međutim, i ovo je na izlasku.

Oštre sankcije koje su Rusiji nametnule SAD, EU i UK neće biti ukinute čak ni kada prestanu stvarne borbe u Ukrajini, a bolno iskustvo deviza i zaplene imovine ostaviće ogroman pečat na bilo koji budući ruski pristup ekonomskim vezama. sa Zapadom.

Treće, u kulturnom smislu, Rusi su se tradicionalno identifikovali sa ostatkom Evrope. hrišćanstvo; nasleđe antičke Grčke i Rima; ideje francuskog prosvetiteljstva i nemačke filozofije; Evropska književnost i umetnost, muzika i ples – sve je to pomoglo u oblikovanju i formiranju sopstvene kulture Rusije, dajući joj snažan podsticaj za samorazvoj. Uprkos nedavnom političkom slomu i geo-ekonomskom pomaku, temelji ruske kulture ostaju definitivno evropski.

Međutim, niz elemenata današnje kulturne scene na Zapadu, posebno dominantni kult individualnog samoizražavanja, odbegli liberalizam koji postaje sve represivniji, erozija porodičnih vrednosti i proliferacija polova, tegle sa tradicionalnijim kulturnim kodom većine ruskog stanovništva.

Međutim, očigledna potreba da Rusija sada gleda dalje od Zapada znači da verovatno može da prevaziđe istorijsku inerciju, nasleđe prethodnih geoekonomskih prioriteta i kulturne afinitete. Pošto Zapad izbegava Rusiju, pokušavajući da je izoluje, a ponekad i „poništi“, Moskva nema drugog izbora nego da odbaci svoje stare navike i dopre do šireg sveta izvan Zapadne Evrope i Severne Amerike. U stvari, to je nešto što su uzastopni ruski lideri obećavali da će činiti više puta, čak i kada su odnosi sa Zapadom bili mnogo manje suprotstavljeni, ali razmišljanje orijentisano na Evropu, očigledna lakoća trgovine resursima za zapadnu robu i tehnologije, i ambicija da se prihvaćeni u zapadnim elitnim krugovima sprečili da se ta namera pretvori u stvarnost.

Primećeno je, međutim, da ljudi počinju da rade pravu stvar tek kada nema drugih opcija. I svakako, kapitulacija pred Zapadom nije opcija za Rusiju, u ovom trenutku. Stvari su otišle predaleko.

Osim potrebe za revizijom ruskih spoljnih odnosa, postoje stvarne mogućnosti koje treba tražiti. Od kraja Hladnog rata, vodeće zemlje Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike spektakularno su se uzdigle u svim aspektima, od ekonomskog i političkog do tehnološkog i vojnog.

Čak i pre izbijanja „Hibridnog rata“, Kina je pretekla Nemačku ne samo kao glavnog trgovinskog partnera Rusije, već i kao vodeći izvoznik mašina i opreme u Rusiju. Indija, tradicionalni uvoznik sovjetskog i ruskog oružja, sada se pojavljuje kao glavni tehnološki partner Moskve. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su glavni partneri Rusije u regulisanju proizvodnje nafte u formatu OPEK+. Turska i Iran su glavni nezavisni igrači u ključnom strateškom regionu. Činjenica da je velika većina nezapadnih zemalja odbila da osudi Rusiju za ono što radi u Ukrajini – mnoge od njih uprkos snažnom pritisku SAD – najviše ohrabruje Moskvu. U smislu da bi se oni koji nisu protiv nas mogli smatrati sa nama.

Od Indonezije do Brazila i od Argentine do Južne Afrike, postoje mnoge dinamične i ambiciozne zemlje koje Moskva želi da angažuje.

Da bi to mogla da uradi, ruska spoljna politika mora da smisli odgovarajuću strategiju. Iznad svega, treba dati prioritet odnosima sa nezapadnim zemljama u odnosu na de fakto čvrsto zamrznute veze sa Zapadom. Biti ambasador u Indoneziji trebalo bi da bude prestižnije od mesta ambasadora u Rimu, a mesto u Taškentu trebalo bi da se posmatra kao važnije od one u Beču.

Neophodno je izvršiti reviziju potencijalnih ekonomskih i drugih mogućnosti za Rusiju u zemljama BRIKS-a i plan za rad na njima. Osim ekonomije, trebalo bi proširiti programe razmene studenata, a ruski turizam podstaći da se kreće na istok i jug. Ruski mediji bi bili u pravu da povećaju izveštavanje o dešavanjima u ključnim nezapadnim nacijama, obrazujući rusku elitu i širu javnost o ekonomskoj realnosti, politici i kulturi tih nacija.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: July 06, 2022, 07:25:46 am »




Priredili Lavrovu specijalan doček u Mongoliji


Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov nalazi se u radnoj poseti Mongoliji.

Na aerodromu u Ulan-Batoru, ruski diplomata je dočekan tradicionalnim jelom od kiselog mleka arul, koje podseća na suvi sir.

Ministra su odmah po izlasku iz aviona dočekale devojke u narodnoj nošnji, ponudivši mu da proba tradicionalno mongolsko jelo.

Lavrov će u toku dana razgovarati sa šefom mongolskog MIP-a Batmunh Batcecegom.

Očekuje se da će ministri detaljno razmotriti ključna pitanja od bilateralnog značaja, kao i tok ispunjenja sporazuma na višem i visokim nivoima o daljem razvoju saradnje u trgovinsko-ekonomskoj, transportno-infrastrukturnoj, energetskoj i humanitarnoj oblasti, kao i jačanju uzajamne saradnje na međunarodnoj sceni i u regionalnim poslovima.

Pored toga, Lavrova će takođe primiti najviše političko rukovodstvo zemlje.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #13 on: July 06, 2022, 07:28:20 am »




Lavrov u poseti Vijetnamu: "Svet se razvija na komplikovan način"


Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov pozvao je danas sve države da ulože napore u cilju očuvanja međunarodnog prava.

Kako je naglasio, "svet se razvija na komplikovan način", prenosi Rojters.

Lavrov je ovo poručio na sastanku sa svojim vijetnamskim kolegom Bui Tan Sonom u Hanoju, u trenutku kada zapadne zemlje optužuju Rusiju za kršenje međunarodnog prava svojom invazijom na Ukrajinu, navodi britanska agencija.

Lideri Evropske unije pozvali su Moskvu da se pridržava odluke Međunarodnog suda pravde (MSP) koji je naložio 16.marta Ruskoj Federaciji da obustavi vojne operacije u Ukrajini.

„Vijetnam je ključni partner Rusije u Asocijaciji zemalja jugoistočne Azije, a odnosi dve zemlje su zasnovani na istoriji i njihovoj zajedničkoj borbi za pravdu“, rekao je Lavrov na sastanku u Hanoju.

Vijetnam i Rusija imaju bliske veze još iz vremena Sovjetskog Saveza, a Hanoj do sada nije osudio ruski rat u Ukrajini, koji Moskva naziva „specijalnom operacijom“, prenosi Rojters.

Poseta ruskog ministra Vijetnamu dolazi u trenutku kada dve države obeležavaju 10. godišnjicu svog „sveobuhvatnog strateškog partnerstva“,a Lavrov bi nakon toga trebalo da otputuje u Indoneziju kako bi prisustvovao sastanku ministara inostranih poslova G20 (Grupa 20), koju čini 19 najrazvijenijih zemalja sveta, zajedno sa Evropskom unijom.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #14 on: July 06, 2022, 04:25:09 pm »




Ministar Venecuele: Rađa se novi svet, Putin vodi borbu u ime čovečanstva


Rusija je na prvoj liniji napora da se stvori novi svetski poredak i odupre širenju NATO, rekao je ministar spoljnih poslova Venecuale Karlos Farija.

„Dominacija SAD više nije apsolutna. Rađa se novi svet, a Rusija je na prvoj liniji ove borbe. To se ogleda u specijalnoj vojnoj operaciji Rusije da obuzda širenje NATO i da se suprotstavi njenoj nepromišljenoj politici koja ugrožava bezbednost Rusije i evropski mir podsticanjem neonacističke vlade u Kijevu i njene politike genocida“, rekao je.


izvor
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.