Imigrantska kriza

[Boro Prodanic]

Mislim da je autor članka trebao da kaže ko je taj ko maltretira žene. Po svemu sudeći, radi se o njihovim sunarodnicima.

[Karlo]

Od jutros ima manje vijesti o izbjeglicama.Vjerovatno zima čini svoje a čitao sam i neke članke,da su i SAD naložile Turskoj,da treba zatvoriti granicu na dijelu gdje ona bila otvorena a "Rusi" je drastično napadaju(vidi druge topike) pa se ovo može uzeti i kao gomilanje snaga i zbog samog rata.,a i da se ne otkrije,da je tu otvorena granica prema "umjerenoj" opoziciji i ID.
Mogao sam navesti i neke druge naslove aktuelne ovih dana.Recimo,da je bio pokušaj ponovnog proboja ograde na Grko-Makedonskoj granici,ili bizarno,da je u Holandiji na ulazu u neki izbjeglički logor netko ostavio krvave svinjske glave kao opomenu izbjeglicama ali i njihovoj vladi itd....
Pošto mnogi smatraju da je ovo samo kratak zastoj a da će se priliv nastaviti i na proleće,rješenje izbjegličke krize ponova pokušavamo rješiti nekakvim dogovorom,koji će biti u nedjelju,na inicijativu a vjerujem da se od nje očekuje rješenje Merkel=Evropa,vjerujem da je to još samo jedan od "važnih" sastanaka za dobijanje na vremenu.Dakle,rezultat se može predpostaviti i jedini je problem što to može dovesti do daljeg urušavanja Evrope.Pa imamo i niz naslova:Evropa će propasti kao i Rim jer nije mogla obezbjediti svoje ulazne granice....

Samit u Briselu: Ako ne bude akcije, EU se raspada
U sedištu EU počeo je mini-samit lidera deset država koje se nalaze duž balkanske rute kojom izbeglice stižu u Evropsku uniju, a posmatrači u Briselu slažu se da će ishod sastanka zavistiti gotovo u potpunosti od nemačke kancelarke Angele Merkel.
Reuters
Aleksandar Vučić i Zoran Milanović na samitu u Briselu

Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je danas da samit lidera Evropske unije i Balkana o izbegličkoj krizi ima malo svrhe ukoliko Turska nije uključena.

Cipras je kritikovao neke članice EU zbog traženja samo onih rešenja kojima bi izbeglice ostale izvan njihove zemlje, a ne načina za rešavanje krize u celosti, preneo je AP.

- Nažalost, do danas, bilo je teško da se pronađe rešenje, jer je niz država zauzelo stav "nije u mom dvorištu"- rekao je Cipras po dolasku na mini samit u Briselu lidera EU i država koje se nalaze duž balkanske rute kojom izbeglice stižu u Evropsku uniju.

Slovenački premijer Miro Cerar izjavio je danas u Briselu da će se Evropska unija (EU) verovatno raspasti ako se ne preduzmu konkretne akcije za obustavu talasa izbeglica.

Ako nema konkretnih i neposrednih akcija na terenu narednih dana i nedelja, mislim da će EU i cela Evropa početi da se raspada - rekao je Cerar uoči mini-samita o rešavanju izbegličke krize u Briselu.

Cerar je ukazao na dramatičnu situaciju s kojom je suočena Slovenija, jer Hrvatska bez dogovora s Ljubljanom i bez popisa "prosto gura" imigrante preko granice u Sloveniju, i podvukao da je koren cele krize u zaštiti spoljnih granica EU.
Reuters
Evropski komesar za migrante Dimitris Avramopoulos pokazuje mapu premijeru Vučiću
Vučić: Ništa dobro, ako susret u Briselu ne bude uspešan

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Briselu uoči mini-samita o rešavanju izbegličke krize, da neće biti dobro ako taj susret ne bude uspešan i naglasio da se rešenje mora naći za celu Evropu i posebno Zapadni Balkan.

"Srbija neće graditi nove zidove i ograde već treba da nađemo celokupno rešenje i prebrodimo sve teškoće", rekao je Vučić novinarima pred početak sastanka EU-Zapadni Balkan o rešavanju izbegličke krize i podvukao da se mora naći rešenje za stotine hiljada izbeglica.

Na pitanje novinara kako će se okončati kriza, srpski premijer je rekao da se za to mora naći odgovor da li će se zaštiti granice Evropske unije ili će se tom problemu prići "odvojeno, svako za sebe".

Portparol Evropske komisije Margaritis Shinas saopštio je da su lideri zemalja, uključujući i premijera Srbije Aleksandra Vučića, potvrdili učesće na vanrednom samitu u Briselu u nedelju.

Osim šefova država i vlada Grčke, Rumunije, Bugarske, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Madjarske, Austrije i Nemačke, na samitu učetvuju najviši funkcioneri EU - predsednici Evropskog saveta, Komisije i Parlamenta, kao i visoki komesar za izbeglice Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša.

Jedini izuzetak je predsednik Makedonije Nikola Gruevski, koji je u Brisel šalje ministra spoljnih poslova Đorđa Ivanova.
Treba nam bolja regionalna saradnja, a ne optužbe
Reuters
Mereklova i Aleksis Cipras

Shinas je novinarima u sedištu Evropske komisije rekao da se očekuje da se samit, koji je sazvao predsednik EK Žan-Klod Junker, završi usvajanjem zajedničke deklaracije o rešavanju migrantske krize.

"Cilj je da ustanovimo kolektivni, pregogranični pristup kako bi se promenila situacija na terenu", kazao je on.

Portparol je podsetio da je stav Komisije da se migrantska kriza ne može rešavati jednostranim akcijama na nacionalnom nivou i da na zajedničke izazove treba odgovarati zajedničjim delovanjem.

Cilj sastanka, kako je Junker naveo u saopštenju uoči samita, je da se uspostavi bolja saradnja i koordinacija medju državama kroz koje svaki dan prolaze izbeglice sa Bliskog Istoka i iz Afrike na putu ka Nemačkoj i severu Evrope.

Dosad je takva kooperacija i koordinacija gotovo potpuno izostala, a politički lideri zemalja suočenih sa ovim problemom su proteklih nedelja i meseci uglavnom razmenjivali kritike i optužbe, pokušavajući da okrive komšije za potresne slike iscrpljenih, gladnih i promrzlih ljudi unutar svojih granica.

Hrvatska je tako optužila Srbiju da namerno usmerava sve migrante ka njoj, Slovenija tvrdi da Hrvatska ignoriše pozive na saradnju, a Madjarski premijer Viktor Orban tvrdi da su migranti došli da pokore i islamizuju hrišćansku Evropu i da ih treba poslati u Tursku.

Oštre reči praćene su nedoslednim, protivrečnim i iznudjenim merama: Hrvatska i Slovenija čas otvaraju, čas zatvaraju granice, Slovenija je angažovala vojsku, Mađarska se ogradila žilet-žicom, a iz Austrije se čuju ideje da bi duž spoljnih granica EU trebalo podići bedeme.
Reuters
Od nje sve zavisi
Ako Nemačka kaže dosta, svi će reći isto

Jedina osoba sa dovoljnim autoritetom da natera razjedinjene lidere jugoistočne i srednje Evrope da na zajednički izazov odgovore uskladjenom politikom je, po opštoj oceni, Angela Merkel, koja je prema nekim izveštajima i inicirala sazivanje samita.

"Ako Nemačka kaže dosta i zatvori granice, svi će učiniti isto", upozorila je ranije ove nedelje šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.

Za sada nema nikakvih naznaka da li će Merkel, koja je nedavno na političkom skupu u Madridu pohvalila Srbiju za primeran odnos prema izbeglicama, u nedelju doći u Brisel sa konkretnim planom za zajedničko rešavanje krize.

Za sada je izvesno da se ona nalazi pod sve jačim pritiskom ne samo kod kuće, nego i unutar EU, gde je optužuju za preteranu velikodušnost prema migrantima i traže zatvaranje granica.

Ovo je došlo do izražaja i prilikom sastanka lidera Evropske narodne stranke (EPP), najjače političke frakcije u Evropskom parlamentu, koja okuplja stranke desnog centra, u koje spada i partija koju predvodi Merkel.
Reuters
Mereklova do Orbana(fotka sjedi do Orbana)

Orbanova grupa za jaču kontrolu granica

Nekoliko lidera, uključujući Orbana, ali i njegove kolege iz takozvane Višegradske grupe (u kojoj su još i Češka, Slovačka i Poljska), tražili su da se migrantskoj krizi pridje kao prvenstveno bezbednosnom problemu, kroz jačanje graničnih kontrola i stroge mere prema azilantima.

Za takvu politiku u Madridu se založio i predsednik Evropskog saveta i bivši poljski premijer Donald Tusk, koji je rekao da evropske zemlje "ne mogu više da se pretvaraju da je veliki talas migranata nešto poželjno i da treba nastaviti sa politikom otvorenih granica", čime je indirektno kritikovao nemačku kancelarku.

Posmatrači u Briselu primećuju da je Junker sazivanjem vanrednog nedeljnog samita gurnuo Tuska u stranu, jer je uobičajeno da samite saziva predsednik Saveta, a ne Komisije, što pojačava spekulacije o razdoru u samom vrhu EU.

Ukoliko Merkel uspe da na briselskom mini-samitu u nedelju nametne svoju viziju zajedničkog regionalnog pristupa krizi, to će biti ključni korak i zajedničkoj evropskoj politici, ali važi i obrnuto: neuspeh će najaviti nove svadje i podele, ne samo na Zapadnom Balkanu, već u srcu Evrope.

[ssekir75]

малопре сам на пијаци чуо да су неки емигранти, ваљда један аутобус, допремљени у касарну у белој цркви.

[duje]

Makedonska vojska na granici sa Grčkom postavlja ogradu, ograda je visoka oko 3m. Postavlja se u blizini graničnog prelaza Gevgelija. Ograda je namijenjena usmjeravanju izbjeglica prema kontrolnim točkama....Predsjednik makedonske vlade kaže, da će propuštati samo izbjeglice koji dolaze sa ratnih područja...

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/
28.11.2015
 
Makedonska vojska na meji z Grčijo postavlja ograjo

Makedonska vlada sporoča, da bodo vstop v državo dovolili beguncem iz vojnih območij.
 
Makedonija je na meji z Grčijo začela postavljati žičnato ograjo. S tem poskušajo zagotoviti, da migranti ne bi poskušali prečkati zelene meje, poroča Reuters.

Vojska je ograjo, visoko okoli tri metra, začela postavljati blizu mejnega prehoda Gevgelija. Namen ograje je, "usmeriti ljudi proti nadzornim točkam, kjer je mogoča registracija in oskrba," je dejal tiskovni predstavnik makedonske vlade Aleksandar Gjorgjiev. "Vstop v državo bomo dovolili ljudem, ki prihajajo iz vojnih območij," je še dodal.

[Milan (longtrip)]

Sad neće obilaziti na Bogorodici već će ići desno od Soluna na Dorjan i stvar uredu. Ravnica oko jezera , lepota sakriti se u šumicama ,žbunje , rastinje ,....Lep teren, meni poznat jer sam i ja nekad prolazio tuda kada mi je trebalo.A vodiči će da mlate lovu kao i nekad.....

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
28.11.2015

Sukobili se policija i migranti na makedonsko-grčkoj granici

NOVIJE

Makedonska policija u subotu je suzavcem i omamljujućim granatama odgovorila na napad migranata koji danima čekaju na njezinoj granici s Grčkom i zahtijevaju prolaz do zapadne Europe.

Sukob je izbio nakon što je jedan migrant, najvjerojatnije Marokanac, zadobio teške opekline od udara struje kad se popeo na krov vagona. Razbješnjeli migranti navalili su prema makedonskoj policiji i počeli ju gađati kamenjem a policija je uzvratila suzavcem i omamljujućim granatama te pogurala nazad migrante.

Makedonija je prije dva tjedna počela braniti ulazak u zemlju ekonomskim migrantima i na njezinoj granici s Grčkom od tada su stotine migranata iz Irana, Pakistana, Maroka, Bangaldeša i drugih zemalja.

Makedonska vojska počela je u subotu ujutro postavljati ogradu na južnoj granici s Grčkom na mjestu gdje ulaze migranti na svom putu prema zapadnoj Europi, a jedan dužnosnik je to nazvao "preventivnom" mjerom za bolju kontrolu vala migranta.
 Vojnici su počeli zabijati u zemlju metalne šipke dugačke oko tri metra i razvlačiti žicu, slično kao što je učinila Mađarska na svojoj južnoj granici sa Srbijom i Hrvatskom kako bi zaustavila val migranata. Migranti iz ratnih zona - Sirijci, Afganistanci i Iračani propuštaju se preko granica.

RANIJE

Makedonska vojska počela je u subotu postavljati ogradu na južnoj granici s Grčkom na mjestu gdje ulaze migranti na svom putu prema zapadnoj Europi, a jedan dužnosnik je to nazvao "preventivnom" mjerom za bolju kontrolu vala migranta.
Vojnici su počeli zabijati u zemlju metalne šipke dugačke oko tri metra i razvlačiti žicu, slično kao što je učinila Mađarska na svojoj južnoj granici sa Srbijom i Hrvatskom kako bi zaustavila val migranata.

Sirijci, Afganistanci i Iračani propuštaju se preko granica, ali se ljudi svih ostalih nacionalnosti vraćaju jer se smatraju ekonomskim migrantima, što je dovelo do velikog nagomilavanja ljudi na makedonsko-grčkoj granici i prosvjeda Iranaca, Pakistanaca, Marokanaca i drugih.

Prije dva dana prosvjednici su pokušali proći kroz policijske redove probivši oronulu barijeru prema Makedoniji.

Visoki dužnosnik makedonske vlade, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da je nova ograda "samo preventivna mjera".

"Mi ne zatvaramo granicu u potpunosti", rekao je dužnosnik opisavši to kao pokušaj da se usmjeri val migranta. "I dalje ćemo dopuštati prolazak migrantima iz ratom zahvaćenih zemalja."

H

[Karlo]

I evo možda i nebitna vijest.Ako uzmemo da se je nešto slično skoro događalo i u Švedskoj i dr..mislim da je i bitno.Ako se pogleda tekst sa demonstracija,vidi se da to nisu nacisti,jer se spominju i druge države i zastave.
Za mene je interesantno i to da se shvata da su određeni ljudi  u vlasti,vinovnici pravljenja kako oni kažu "multi-kulti",po meni globalizacije,na SAD način,a Evropa je nešta sasvim drugo i historijski,civilazacijski i poprilično prenapučena.
Možda ona "izumire" ali je treba pustiti da "izumre" a ne nasilno zbog profita "ubijati" je ovim "humanim" načinom.I da dodam i za ovo "humano" koje se zloupotrebljava,jer je običnom čovjeku teško da razdvoji,da bude human prema drugima do mjere kad ne ugrožava samog sebe a Boga mi i izbjeglice,jer treba ostati human ali ne ugrožavati sebe.Najbolje rješenje je bilo da im se tamo odakle dolaze pomoglo.


Аустријски десничари избеглицама: Ово неће бити ваш дом

субота, 28. нов 2015, 17:13 -> 17:23

Извор: Танјуг

Стотине десничара протестовало је на аустријско-словеначкој граници, у месту Шпилфелд, поручивши избеглицама да Европа неће бити њихов дом.

На скупу се, према процени полиције, окупило око 450 учесника који су носили транспаренте на којима је писало "Не може - Нећете моћи од Европе направити ваш дом".


Такође они су носили аустријску, али и словеначку, швајцарску и италијанску заставу, а уз то и грб аустријских покрајина Форарлберга, Корушке и Штајерске.

Учесници протеста, у организацији десничарске "Индентитере", узвикивали су пароле "Нећемо шарију у Европи".

Они су тражили да Европа буде "неосвојива тврђава" и поручили: "Домовина, слобода традиција - крај са мулти-култи".

Такође, тражили су оставку аустријског канцелара Вернера Фајмана.

Протеклих дана дошло је до обустављања таласа избеглица, пошто три дана заредом није било избеглица које су прелазиле преко словеначко-аустријских прелаза, посебно на Шпилфелду, где је протеклих недеља у земљу, дневно, улазило и до 6.000 људи.

[ssekir75]

Sad neće obilaziti na Bogorodici već će ići desno od Soluna na Dorjan i stvar uredu. Ravnica oko jezera , lepota sakriti se u šumicama ,žbunje , rastinje ,....Lep teren, meni poznat jer sam i ja nekad prolazio tuda kada mi je trebalo.A vodiči će da mlate lovu kao i nekad.....

дојран  стар и нов... много лепо место. преко границе се илегално комотно могло и у доба сфрј, што су многи користили за ситан шверц и да прошврљају по грчкој. једно време се могло чак и чамцем преко језера, касније је милиција била активнија.

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
29.11.2015.

PROCURIO NACRT DOGOVORA EU I TURSKE Ovo je plan pogodbe prema kojoj bi se obuzdao veliki izbjeglički val

Autor:  Hina

Turska će pomoći Europskoj uniji u rješavanju migrantske krize, koja je dovela u pitanje budućnost putovanja unutar EU bez putovnica, u zamjenu za financijska sredstva i oživljavanje pregovora o pristupanju Ankare Uniji, navodi se u nacrtu zaključaka sa summita EU-Turska koje je Reuters dobio na uvid.

Obje će strane, kao što je dogovoreno i s trenutačnim stupanjem na snagu, pojačati aktivnu suradnju glede migranata kojima nije nužna međunarodna zaštita sprječavanjem putovanja u Tursku i u EU, jamčenjem primjene odredbi bilateralne readmisije i brzim vraćanjem migranata, kojima nije nužna međunarodna zaštita, u njihove zemlje porijekla", navodi se u nacrtu.

Turska će u zamjenu dobiti 3 milijarde dolara početne pomoći za zbrinjavanje izbjeglica na svom teritoriju. Taj bi iznos kasnije mogao biti prilagođen u skladu s razvojem događaja, kaže se u nacrtu.

Osim toga, EU će otvoriti u prosincu iduće poglavlje u pregovorima o pristupanju Turske Uniji, koji se odugovlače još od 2005. godine, i pripremiti daljnja poglavlja za raspravu u prva tri mjeseca iduće godine.

EU također namjerava ukinuti vize Turcima koji putuju u EU u listopadu 2016. pod uvjetom da Ankara ispuni određene uvjete navedene u dogovorenim smjernicama, stoji u nacrtu koji bi još mogao biti promijenjen nakon razgovora koji počinju u 16 sati.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
29.11.2015.

DONALD TUSK 'Ne osiguramo li vanjske granice EU, Schengen je prošlost'

Autor:  Hina

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je u nedjelju da će schengenski prostor postati prošlost ako se ne osigura učinkoviti nadzor vanjskih granica EU.

"Ne budemo li bolje štitili naše vanjske granice, Schengen će uskoro postati prošlost", rekao je Tusk prije početka summita 28 zemalja članica EU-a i Turske.

Tusk je rekao kako očekuje da će na tom sastanku biti postignut dogovor koji će pomoći rješavanju migrantske krize.

Predsjednik Europskog vijeća je dodao da ne treba biti naivan i da Turska nije jedini ključ za rješavanje krize. "Naša najvažnija odgovornost i dužnost je zaštiti vanjske granice", rekao je Tusk.

EU i Turska bi u nedjelju trebale potvrditi zajednički akcijski plan, koji uključuje pomoć EU-a Turskoj za zbrivanjavanje sirijskih izbjeglica na njezinu tlu, a s druge strane predviđa jačanje suradnje između EU-a i Ankare na sprječavanju ilegalnih migracija.

EU sa svoje strane, ako Turska ispuni svoj dio pogodbe, obećava ubrzanje procesa za ukidanje viza, tri milijarde eura pomoć i oživljavanje turskih pristupnih pregovora, koji su već dulje vrijeme na mrtvoj točki.

Turska bi sa svoje strane trebala registrirati sve migrante, jačati svoju obalnu stražu i uspostaviti bolju suradnju s Grčkom i Bugarskom na sprječavanju nezakonitih migracija preko kopnenih granica.

Prije početka summita EU-Turska, odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je rekao da nije riječ o sastanku "neto uplatitelja, nego zemalja koje su voljne primiti veliki broj izbjeglica iz Turske legalnim kanalima".

Akcijski plan, koji je načelno s Turskom ispregovarala Europska komisija, predviđa pomoć od tri milijarde eura. Dio od 500 milijuna eura osigurao bi se iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde eura osigurale bi države članice. Međutim, za sada nije sigurno kako će se doći do toga iznosa.

Iz teksta zajedničke izjave koja bi trebala biti usvojena na kraju sastanka proizlazi da se zemlje članice EU-a pozivaju da daju svoj doprinos, što znači da nema obveze. Osim toga, u tekstu su postavljeni brojni osigurači, koji jamče da se pomoć može u svakom trenutku prekinuti ako Turska ne bude ispunjavala svoj dio obveza.

Komisija je predložila da zemlje članice trebaju uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.

Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplaliti nešto manje od 7,4 milijuna eura.

Većina zemalja još nije donijela nikakavu odluku u tom pogledu. Hrvatska, prema obaviještenim izvorima, nije preuzela obvezu s obzirom da sada ima tehničku vladu koja ne može preuzimati takve obveze.

Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskogo proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.

Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.

S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.

U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
29.11.2015.

RH neće morati puno platiti Turskoj za izbjeglice, a i sama će dobiti novac EU

Hrvatski doprinos za pomoć Turskoj za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica neće biti velik, a dobit će natrag od Komisije dobar dio onoga što je uložila u zbrinjavanje migranata, izjavio je u nedjelju hrvatski premijer Zoran Milanović govoreći o hrvatskom dijelu pomoći EU-a koji bi prema planu trebao biti nešto preko 7 milijuna eura .

 "Svi ćemo morati nešto dati, ne mogu vam u ovom trenutku reći točno koliko, iako se govori o manje od 10 milijuna eura. Na kraju od EU-a dobijemo više nego što uplaćujemo, a od Europske komisije ćemo dobiti dosta povrata za ono što smo uložili", rekao je Milanović po dolasku na summit EU-Turska.

 U nedjelju se u Bruxellesu održava summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
 Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke.

 Akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.

 Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplatiti nešto manje od 7.4 milijuna eura.

 Milanović je rekao kako je sada teško reći točno u decimalu, koliki će iznos Hrvatska platiti, istaknuvši da je to sporedno pitanje. Dodao je da sada pitanje koliko kao tehnička vlada može o tome govoriti.

 Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskoga proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.

 Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica u europski proračun, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.

 S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.
 U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije.

H