Imigrantska kriza

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
28.11.2015

Sukobili se policija i migranti na makedonsko-grčkoj granici

NOVIJE

Makedonska policija u subotu je suzavcem i omamljujućim granatama odgovorila na napad migranata koji danima čekaju na njezinoj granici s Grčkom i zahtijevaju prolaz do zapadne Europe.

Sukob je izbio nakon što je jedan migrant, najvjerojatnije Marokanac, zadobio teške opekline od udara struje kad se popeo na krov vagona. Razbješnjeli migranti navalili su prema makedonskoj policiji i počeli ju gađati kamenjem a policija je uzvratila suzavcem i omamljujućim granatama te pogurala nazad migrante.

Makedonija je prije dva tjedna počela braniti ulazak u zemlju ekonomskim migrantima i na njezinoj granici s Grčkom od tada su stotine migranata iz Irana, Pakistana, Maroka, Bangaldeša i drugih zemalja.

Makedonska vojska počela je u subotu ujutro postavljati ogradu na južnoj granici s Grčkom na mjestu gdje ulaze migranti na svom putu prema zapadnoj Europi, a jedan dužnosnik je to nazvao "preventivnom" mjerom za bolju kontrolu vala migranta.
 Vojnici su počeli zabijati u zemlju metalne šipke dugačke oko tri metra i razvlačiti žicu, slično kao što je učinila Mađarska na svojoj južnoj granici sa Srbijom i Hrvatskom kako bi zaustavila val migranata. Migranti iz ratnih zona - Sirijci, Afganistanci i Iračani propuštaju se preko granica.

RANIJE

Makedonska vojska počela je u subotu postavljati ogradu na južnoj granici s Grčkom na mjestu gdje ulaze migranti na svom putu prema zapadnoj Europi, a jedan dužnosnik je to nazvao "preventivnom" mjerom za bolju kontrolu vala migranta.
Vojnici su počeli zabijati u zemlju metalne šipke dugačke oko tri metra i razvlačiti žicu, slično kao što je učinila Mađarska na svojoj južnoj granici sa Srbijom i Hrvatskom kako bi zaustavila val migranata.

Sirijci, Afganistanci i Iračani propuštaju se preko granica, ali se ljudi svih ostalih nacionalnosti vraćaju jer se smatraju ekonomskim migrantima, što je dovelo do velikog nagomilavanja ljudi na makedonsko-grčkoj granici i prosvjeda Iranaca, Pakistanaca, Marokanaca i drugih.

Prije dva dana prosvjednici su pokušali proći kroz policijske redove probivši oronulu barijeru prema Makedoniji.

Visoki dužnosnik makedonske vlade, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da je nova ograda "samo preventivna mjera".

"Mi ne zatvaramo granicu u potpunosti", rekao je dužnosnik opisavši to kao pokušaj da se usmjeri val migranta. "I dalje ćemo dopuštati prolazak migrantima iz ratom zahvaćenih zemalja."

H

[Karlo]

I evo možda i nebitna vijest.Ako uzmemo da se je nešto slično skoro događalo i u Švedskoj i dr..mislim da je i bitno.Ako se pogleda tekst sa demonstracija,vidi se da to nisu nacisti,jer se spominju i druge države i zastave.
Za mene je interesantno i to da se shvata da su određeni ljudi  u vlasti,vinovnici pravljenja kako oni kažu "multi-kulti",po meni globalizacije,na SAD način,a Evropa je nešta sasvim drugo i historijski,civilazacijski i poprilično prenapučena.
Možda ona "izumire" ali je treba pustiti da "izumre" a ne nasilno zbog profita "ubijati" je ovim "humanim" načinom.I da dodam i za ovo "humano" koje se zloupotrebljava,jer je običnom čovjeku teško da razdvoji,da bude human prema drugima do mjere kad ne ugrožava samog sebe a Boga mi i izbjeglice,jer treba ostati human ali ne ugrožavati sebe.Najbolje rješenje je bilo da im se tamo odakle dolaze pomoglo.


Аустријски десничари избеглицама: Ово неће бити ваш дом

субота, 28. нов 2015, 17:13 -> 17:23

Извор: Танјуг

Стотине десничара протестовало је на аустријско-словеначкој граници, у месту Шпилфелд, поручивши избеглицама да Европа неће бити њихов дом.

На скупу се, према процени полиције, окупило око 450 учесника који су носили транспаренте на којима је писало "Не може - Нећете моћи од Европе направити ваш дом".


Такође они су носили аустријску, али и словеначку, швајцарску и италијанску заставу, а уз то и грб аустријских покрајина Форарлберга, Корушке и Штајерске.

Учесници протеста, у организацији десничарске "Индентитере", узвикивали су пароле "Нећемо шарију у Европи".

Они су тражили да Европа буде "неосвојива тврђава" и поручили: "Домовина, слобода традиција - крај са мулти-култи".

Такође, тражили су оставку аустријског канцелара Вернера Фајмана.

Протеклих дана дошло је до обустављања таласа избеглица, пошто три дана заредом није било избеглица које су прелазиле преко словеначко-аустријских прелаза, посебно на Шпилфелду, где је протеклих недеља у земљу, дневно, улазило и до 6.000 људи.

[ssekir75]

Sad neće obilaziti na Bogorodici već će ići desno od Soluna na Dorjan i stvar uredu. Ravnica oko jezera , lepota sakriti se u šumicama ,žbunje , rastinje ,....Lep teren, meni poznat jer sam i ja nekad prolazio tuda kada mi je trebalo.A vodiči će da mlate lovu kao i nekad.....

дојран  стар и нов... много лепо место. преко границе се илегално комотно могло и у доба сфрј, што су многи користили за ситан шверц и да прошврљају по грчкој. једно време се могло чак и чамцем преко језера, касније је милиција била активнија.

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
29.11.2015.

PROCURIO NACRT DOGOVORA EU I TURSKE Ovo je plan pogodbe prema kojoj bi se obuzdao veliki izbjeglički val

Autor:  Hina

Turska će pomoći Europskoj uniji u rješavanju migrantske krize, koja je dovela u pitanje budućnost putovanja unutar EU bez putovnica, u zamjenu za financijska sredstva i oživljavanje pregovora o pristupanju Ankare Uniji, navodi se u nacrtu zaključaka sa summita EU-Turska koje je Reuters dobio na uvid.

Obje će strane, kao što je dogovoreno i s trenutačnim stupanjem na snagu, pojačati aktivnu suradnju glede migranata kojima nije nužna međunarodna zaštita sprječavanjem putovanja u Tursku i u EU, jamčenjem primjene odredbi bilateralne readmisije i brzim vraćanjem migranata, kojima nije nužna međunarodna zaštita, u njihove zemlje porijekla", navodi se u nacrtu.

Turska će u zamjenu dobiti 3 milijarde dolara početne pomoći za zbrinjavanje izbjeglica na svom teritoriju. Taj bi iznos kasnije mogao biti prilagođen u skladu s razvojem događaja, kaže se u nacrtu.

Osim toga, EU će otvoriti u prosincu iduće poglavlje u pregovorima o pristupanju Turske Uniji, koji se odugovlače još od 2005. godine, i pripremiti daljnja poglavlja za raspravu u prva tri mjeseca iduće godine.

EU također namjerava ukinuti vize Turcima koji putuju u EU u listopadu 2016. pod uvjetom da Ankara ispuni određene uvjete navedene u dogovorenim smjernicama, stoji u nacrtu koji bi još mogao biti promijenjen nakon razgovora koji počinju u 16 sati.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
29.11.2015.

DONALD TUSK 'Ne osiguramo li vanjske granice EU, Schengen je prošlost'

Autor:  Hina

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je u nedjelju da će schengenski prostor postati prošlost ako se ne osigura učinkoviti nadzor vanjskih granica EU.

"Ne budemo li bolje štitili naše vanjske granice, Schengen će uskoro postati prošlost", rekao je Tusk prije početka summita 28 zemalja članica EU-a i Turske.

Tusk je rekao kako očekuje da će na tom sastanku biti postignut dogovor koji će pomoći rješavanju migrantske krize.

Predsjednik Europskog vijeća je dodao da ne treba biti naivan i da Turska nije jedini ključ za rješavanje krize. "Naša najvažnija odgovornost i dužnost je zaštiti vanjske granice", rekao je Tusk.

EU i Turska bi u nedjelju trebale potvrditi zajednički akcijski plan, koji uključuje pomoć EU-a Turskoj za zbrivanjavanje sirijskih izbjeglica na njezinu tlu, a s druge strane predviđa jačanje suradnje između EU-a i Ankare na sprječavanju ilegalnih migracija.

EU sa svoje strane, ako Turska ispuni svoj dio pogodbe, obećava ubrzanje procesa za ukidanje viza, tri milijarde eura pomoć i oživljavanje turskih pristupnih pregovora, koji su već dulje vrijeme na mrtvoj točki.

Turska bi sa svoje strane trebala registrirati sve migrante, jačati svoju obalnu stražu i uspostaviti bolju suradnju s Grčkom i Bugarskom na sprječavanju nezakonitih migracija preko kopnenih granica.

Prije početka summita EU-Turska, odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je rekao da nije riječ o sastanku "neto uplatitelja, nego zemalja koje su voljne primiti veliki broj izbjeglica iz Turske legalnim kanalima".

Akcijski plan, koji je načelno s Turskom ispregovarala Europska komisija, predviđa pomoć od tri milijarde eura. Dio od 500 milijuna eura osigurao bi se iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde eura osigurale bi države članice. Međutim, za sada nije sigurno kako će se doći do toga iznosa.

Iz teksta zajedničke izjave koja bi trebala biti usvojena na kraju sastanka proizlazi da se zemlje članice EU-a pozivaju da daju svoj doprinos, što znači da nema obveze. Osim toga, u tekstu su postavljeni brojni osigurači, koji jamče da se pomoć može u svakom trenutku prekinuti ako Turska ne bude ispunjavala svoj dio obveza.

Komisija je predložila da zemlje članice trebaju uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.

Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplaliti nešto manje od 7,4 milijuna eura.

Većina zemalja još nije donijela nikakavu odluku u tom pogledu. Hrvatska, prema obaviještenim izvorima, nije preuzela obvezu s obzirom da sada ima tehničku vladu koja ne može preuzimati takve obveze.

Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskogo proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.

Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.

S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.

U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
29.11.2015.

RH neće morati puno platiti Turskoj za izbjeglice, a i sama će dobiti novac EU

Hrvatski doprinos za pomoć Turskoj za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica neće biti velik, a dobit će natrag od Komisije dobar dio onoga što je uložila u zbrinjavanje migranata, izjavio je u nedjelju hrvatski premijer Zoran Milanović govoreći o hrvatskom dijelu pomoći EU-a koji bi prema planu trebao biti nešto preko 7 milijuna eura .

 "Svi ćemo morati nešto dati, ne mogu vam u ovom trenutku reći točno koliko, iako se govori o manje od 10 milijuna eura. Na kraju od EU-a dobijemo više nego što uplaćujemo, a od Europske komisije ćemo dobiti dosta povrata za ono što smo uložili", rekao je Milanović po dolasku na summit EU-Turska.

 U nedjelju se u Bruxellesu održava summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
 Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke.

 Akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.

 Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplatiti nešto manje od 7.4 milijuna eura.

 Milanović je rekao kako je sada teško reći točno u decimalu, koliki će iznos Hrvatska platiti, istaknuvši da je to sporedno pitanje. Dodao je da sada pitanje koliko kao tehnička vlada može o tome govoriti.

 Oko samog iznosa pomoći postoji još niz nejasnoća. Diplomatski izvori kažu da je moguće da se poveća dio koji ide iz europskoga proračuna, a smanji izravni doprinos zemalja članica.

 Iz Njemačke i drugih zemalja neto uplatiteljica u europski proračun, čula se ideja da se smanje financijska sredstva onim zemljama neto primateljicama koje nisu voljne primati migrante. Međutim, to je gotovo neizvedivo jer takva odluka ne može proći u europskim institucijama budući da bi to značilo da to podrže i one zemlje koje bi time bile pogođene.

 S druge strane, Turska pokušava dobiti što više više. Ona je u početku tražila pomoć od tri milijarde eura godišnje.
 U svakom slučaju, u zajedničkoj izjavi u nedjelju će biti potvrđena brojka od tri milijarde eura, ali pojedinosti kako će se doći do toga iznosa rješavat će se kasnije.

H

[Karlo]

Meni je ovaj zadnji tekst ponavljanje dijela predhodnog.Dakle,rezultat se znao i prije,pa baš i nevidim svrhu sastanka.
Nedostaje izjava-stav D.Tuska,koja je po meni jedina realna.Možda bi se trebalo naznačiti,da mnogo toga što treba nedostaje u ovom drugom tekstu.Počev od organizacije,da je to trebalo da organizuje Evropsko vijeće a ne Evropska komisija.Ispada da je Komisija jača od Vijeća.Zbog čega? Pa zbog toga što je g.Merkel glavna u EK pa je samim tim EV nebitno jer je Merkel= Evropa.
Da ne komentiram dalje,ukratko,punjenje Evrope će i dalje ići,samo sad imamo raspodelu para na više njih.(Nemo da netko pomisli da aludiram da će se tu netko osevapiti).
Što se tiče Turske,D.Tusk je lijepo rekao gore,u nju se nemože imati povjerenja i dodao bih da će mo sada imati još više "izbjeglica" jer dobijaju bezvizni režim,pa nemoraju ići preko žice_zida.

Poz.

[Milan (longtrip)]

U svemu ovome ja vidim samo priliku da se stvara jedinstena EU vojska sa jednim centrom iz kog može da se koordiniše čuvanjem spoljnih granica. A sve članice moraju podjednako podneti teret finasija. Ali to se neće svideti Amerima , zato se do sada nije ni moglo ozbiljnije poraditi na takvom vidu jedinstvene odbrane Evrope. Mnogo tu ima pitanja i odgovora za koje EU još uvek nije spremna jer nije samostalna....

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx
29.11.2015.

Dobar posao u Bruxellesu

Turskoj 3 milijarde eura i čitav niz ustupaka zbog izbjeglica

Čelnici EU-a i Turske postigli su u nedjelju sporazum o akcijskom planu prema kojem će Turska dobiti financijsku pomoć od tri milijarde eura, a zauzvrat će pomoći zaustavljanju izbjegličkog i migrantskog vala prema Europi.

To je dio šireg dogovora, koji također uključuje i oživljavanje turskih pristupnih pregovora.
Hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio da je sastanak čelnika EU-a i turskog premijera Ahmeta Davutoglua bio vrlo koristan.

"Razgovor je bio vrlo koristan i trebalo je to i ranije organizirati. Ubuduće će biti dva sastanka godišnje. Na kraju je vrlo dugo govorio premijer Davutoglu i bilo je korisno čuti i saznati neke stvari. Turska je u ozbiljnom problemu i ne treba im ništa zamjerati", rekao je nakon sastanka Milanović.

Sastanak s Turskom održan je neuobičajenom formatu, jer Uniju na summitu s trećim zemljama obično predstavljaju predsjednici njezinih institucija, Europskog vijeća i Komisije. Ovaj put na sastanku su bili i čelnici svih zemalja članica, što govori o tome koliko je Turska važna EU-u za rješavanje izbjegličke krize. Zbog velikog priljeva izbjeglica europske su se zemlje našle pod golemim pritiskom i u nedostatku zajedničkog rješenja počele su donositi individualne mjere koje su ozbiljno uzdrmale schengenski prostor, jedno od najvećih europskih postignuća.

U zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku kaže se da će dvije strane ubuduće imati "redovite summite dva puta godišnje". Dodaje se da će ti summiti biti u "prikladnom formatu", što može značiti da to i ne mora biti na najvišoj razini. U svakom slučaju neuobičajeno je da EU održava summite sa zemljom kandidatkinjom za članstvo.

EU je sa svoje strane obećala Turskoj tri milijarde eura pomoći kako bi se lakše suočila s izbjegličkim teretom. Pola milijarde trebalo bi se osigurati iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde osigurale bi zemlje članice.

U zajedničkoj izjavi je potvrđeno da će Turska sredinom sljedećeg mjeseca otvoriti pregovore u poglavlju Ekonomska i monetarna unija, što će biti prvo poglavlje koje otvara nakon studenoga 2013. godine. U izjavi se također kaže da će Komisija u prvom tromjesečju sljedeće godine obaviti pripremne poslove za otvaranje većeg broja poglavlja, a hoće li ona biti otvorena odlučit će zemlje članice.

Dogovor uključuje i ubrzanje postupka za ukidanje viza. Turska bi zauzvrat trebala od lipnja sljedeće godine provoditi sporazume o readmisiji, što znači da će vraćati sve migrante koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu u zemlje njihova podrijetla. Bude li to ispoštovala, EU bi u listopadu ukinula vize za turske državljane.
 Premijer Milanović kaže da se Turska počinje približavati EU-u, ali da će to biti jako dug proces, jer Turska teško može ispuniti neke zahtjeve koji su isti za sve zemlje kandidatkinje.

"Primjerice, ako se otvori financijsko poglavlje, koje predviđa neovisnost Središnje banke, to su takvi uvjeti koje Turska iz niza makroekonomskih razloga ne može ili ne želi ispuniti jer naprosto vodi takvu monetarnu politiku. To je samo jedan primjer, a da ne govorimo o ljudskim pravima i svim tim kriterijima koji su užasno visoki što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo", rekao je Milanović.

Na pitanje je li EU dala previše ustupaka Turskoj, Milanović je rekao da po njegovu mišljenju to nije slučaj.

"Što se mene tiče, nije dala nikakve ustupke, ali ima onih koji smatraju da jest. Državama koje imaju loše bilateralne odnose s Turskom ovo je bila gornja granica, a nama je to nekako razumno i u financijskom smislu jer tri milijarde eura ne ide u tursku blagajnu nego na troškove", kaže Milanović.

Milanović očekuje da Slovenija makne ogradu, za Mađarsku nije siguran

Dogovor Europske unije s Turskom trebao bi znatno usporiti priljev izbjeglica u Hrvatsku i dovesti do micanja ograde na granicama, barem što se Slovenije tiče, izjavio je u nedjelju hrvatski premijer Zoran Milanović.

"Mislim da će to usporiti priljev, to neće odjednom stati, ali ići će polako", rekao je Milanović nakon završetka sumita EU-Turska na kojemu je postignut dogovor o europskoj financijskoj pomoći Turskoj u zamjenu za pomoć u rješavanju izbjegličke krize.

Milanović je izrazio uvjerenje da će, bude li Turska ispunjavala postignuti dogovor, doći do uklanjanja barem slovenske ograde na granici s Hrvatskom.

"Mene te ograde i smetaju, ali na kraju krajeva to njihova stvar. Mislim da će ih Slovenija sto posto maknuti, a za Mađarsku ne znam", rekao je.

Čelnici EU-a i Turske postigli su u nedjelju sporazum o akcijskom planu prema kojem će Turska dobiti financijsku pomoć od tri milijarde eura, a zauzvrat će pomoći zaustavljanju izbjegličkog i migrantskog vala prema Europi.

H
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/
29.11.2015.

....Iako je Europska komisija liderima 28 država EU predstavila prijedlog prema kojemu bi unutar ukupnog iznosa od 3 milijarde eura Hrvatska trebala iz svog proračuna platiti Turskoj 7,38 milijuna eura, Zoran Milanović došao je na summit sa stavom da ne može preuzeti nikakvu financijsku obvezu uime Hrvatske jer mu kao tehničkom premijeru to ne dopušta Zakon o postupku primopredaje vlasti.

- Svi ćemo nešto dati, ali ne mogu reći točno koliko - potvrdio je Milanović na ulasku na summit da će se ipak pojaviti nekakva financijska obveza Hrvatske prema Turskoj. - Ali u ovom trenutku, s obzirom da je ovo tehnička vlada, moram vidjeti koliko uopće o tome mogu govoriti - dodao je Milanović.....
 

[ssekir75]

везано за шенген, границе и ограде... да ли се у шенгенском простору људи заиста могу неометано кретати преко граница? у смислу да прелазе преко границе овако као што прелазе ови мигранти, преко њива, поља, шума... укратко ван граничних прелаза, где им је воља?

[dark-bullet]

Unutar samog Šengena nema nikakve granične kontrole, vrlo često su svi objekti in infrastruktura na nekadašnjim graničnim prelazima uklonjeni, pa tako osim ploče sa natpisom države niti nema nikakvog drugog znaka, da se prelazi iz jedne u drugu državu. Koliko znam je izravna posledica tudi ta, da prelaz iz jedne u drugu državu izvan graničnih prelaza nije više kažnjiv niti je prekršaj, te je tako posve normalna pojava. Ostaju sva druga pravila o slobodi kretanja, gdje ta sloboda ne može ići na račun npr. privatnog vlasništva i gaženja njiva, usjeva i slično.

[duje]

везано за шенген, границе и ограде... да ли се у шенгенском простору људи заиста могу неометано кретати преко граница? у смислу да прелазе преко границе овако као што прелазе ови мигранти, преко њива, поља, шума... укратко ван граничних прелаза, где им је воља?

Da, tako je kao što je napisao "dark-bullet". Baš sam prekjuće prelazio bivšu granicu SLO-Italija. Nema nikoga od policije ni kod nas ni kod njih (iako su najavljivali nekakve kontrole (migranti!). Naravno, ja sam išao cestom. Nisam primjetio ni dubinske kontrole.
 

[ssekir75]

информативно питам. благодарим.

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
30.11.2015.

KRAJ IZBJEGLIČKOG VALA? Dan nakon što je EU Turskoj obećala milijarde, Erdoganova policija počela hapsiti migrante

Svi migranti poslani su u centar za repatrijaciju, iz kojeg bi neki mogli biti deportirani

ANKARA - Turska policija danas je na sjeverozapadu Turske uhitila oko 1300 tražitelja azila i migranata koji su se spremali prijeći granicu u Grčku, javljaju turski državni mediji.

Oko 750 migranata zaustavljeno u raciji prije zore u gradu Ayvaciku, glavnoj prijevoznoj točci za put na grčki otok Lezbos. Do podneva, policija je uhitila još 550 ljudi, od kojih su se neki pokušali sakriti u maslinicima, piše agencija Anadolija.

Radi se o prvoj većoj akciji nakon što je u nedjelju s EU dogovorena financijska pomoć Turskoj u iznosu od 3 milijarde eura, novi vizni sporazum i obnova pristupnih pregovora.

Turske su vlasti privele većinom Sirijce, Iračane, Irance i Afganistance, te tri krijumčara ljudima. Svi migranti poslani su u centar za repatrijaciju, iz kojeg bi neki mogli biti deportirani.

Trenutno se u Turskoj nalazi više od 2 milijuna izbjeglica iz Sirije i tisuće izbjeglica iz Iraka i Afganistana. Do sada je balkanskom rutom prošlo više 500.000 ljudi, a prema brojkama Međunarodne organizacije za migracije, na tom putu smrtno je stradalo gotovo 600 osoba.

[Karlo]

Ako ovo nije reklama,da bi se u prvo vrijeme vidjelo što se u narodu kaže-"nova metla dobro mete" i da tako bude i kasnije,konstantno.
Zapažam da ih broj i nije baš veliki,jer je ranije bilo sa tog područja i do 6000 dnevno,kod nas,pa možda i zima čini svoje.
Drugo,u tekstu piše da će od toga "neki" biti i repartrirani,što za nas govori,da dogovor nije i "prekid",jer će mo ove koji nisu "neki" i dalje vjerovatno dobijati.Moglo bi biti i drugačije,da recimo Merkelova, kao "izuzetno humana",iz Turske prevozi ih u Njemačku,pa može i na njeno imanje-posjed a ako joj ne odgovaraju,da jih vraća svom prijatelju u Turskoj a ne nama.
Na kraju,bilo bi interesantno čuti međunarodne humanitarne organizacije,kako se sa njima postupa  u Turskoj sada,je li to humanije nego u Evropi.

Poz.

[ssekir75]

Нереди у Ђевђелиjи, воjска у приправности

http://vostok.rs/index.php?option=btg_novosti&catnovosti=0&idnovost=81763&Neredi-u-#.Vl3pi3arR7g