Imigrantska kriza

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
19.04.2016.

Turska neće poštivati sporazum o migrantima ukoliko EU ne osigura bezvizni režim

Turska više neće morati poštivati sporazum o migrantima s Europskom unijom ukoliko Unija ne održi obećanje i osigura bezvizni režim za Turke do lipnja, rekao je u ponedjeljak turski premijer Ahmet Davutoglu.

Turska i EU su prošli mjesec postigli sporazum s namjerom da zaustave ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku i političku potporu Ankari.

EU će prihvatiti tisuće sirijskih izbjeglica izravno iz Turske i nagraditi je financijski, osigurati putovanje za Turke bez viza te ubrzati njezine pregovore za članstvo u Uniji.

"Ova su obećanja obostrana. Ako EU ne poduzme neophodne mjere bilo bi nezamislivo da to učini Turska", rekao je Davutoglu na konferenciji za novinare pred odlazak u Strasbourg.

No on je rekao kako Turska radi na  ispunjenju svojih obećanja EU-u te da nema razloga očekivati zaokret glede sporazuma.

"Ne vidim mnogo mogućnosti da EU poduzme mjere da preokrene ovaj proces nakon što smo dospjeli ovako daleko", rekao je.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
19.04.2016.

EU: Grčkoj i Turskoj 198 milijuna eura za zbrinjavanje izbjeglica

Europska unija u utorak je odobrila Grčkoj i Turskoj novu pomoć za suočavanje s izbjegličkom krizom u ukupnom iznosu od 193 milijuna eura.

Grčkoj je za poboljšanje uvjeta u kojima žive izbjeglice namijenjeno 83 milijuna eura, a Turskoj 110 milijuna.
Sredstva su namijenjena za osnovnu zdravstvenu skrb, hranu, higijenske potrebe, bolje zbrinjavanje djece te izgradnju privremenih prihvatilišta za više od 10 tisuća izbjeglica i migranata u Grčkoj.

U okviru paketa od tri milijarde eura pomoći Turskoj za sirijske izbjeglice, Komisija je u utorak odobrila 110 milijuna eura, od kojih je 60 milijuna namijenjeno za hranu, zdravstvenu skrb i smještaj izbjeglica, a 50 milijuna namijenjeno je za hitne potreba izbjeglica.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
22.04.2016.

Orban: Moramo zaustaviti plan naseljavanja Europe milijunima migranata
  
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u petak u intervjuu za mađarski javni radio da se mora zaustaviti plan Bruxellesa i mađarske ljevice koji žele "uvesti više milijuna ljudi u Europu".

Orban se zauzeo za provedbu svojeg akcijskog plana jačanja Schengena, Schengen 2.0, smatrajući da Bruxelles zagovara nemoguć plan po kojem se demografske i gospodarske probleme Europe treba rješavati primanjem sve više migranata.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
22.04.2016.

Merkel putuje u Tursku smiriti napetosti oko sporazuma o migrantima

Njemačka kancelarka Angela Merkel iskoristit će posjet Turskoj ovog vikenda kako bi pokušala ublažiti napetosti oko sporazuma s Ankarom o sprečavanju priljeva migranata u Europu, a koji se pokazao upitnim po pitanju učinkovitosti i dugoročne održivosti, izvješćuje u petak Reuters.

Sporazum koji je stupio na snagu prije tri tjedna u početku je pridonio znakovitom padu broja migranata koji su iz Turske stigli u grčku, ali nakon kraćeg predaha čamci ponovo stižu na obale grčkih otoka, oko 150 na dan, što pokazuje da je "hermetičko zatvaranje" rute, kako se sada čini, gotovo, priopćila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Merkel će zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom u subotu posjetiti Gaziantep, u blizini sirijske granice, gdje će obići izbjeglički loogor za Sirijce i sastati se s premijerom Ahmetom Davutogluom.

Za obje strane je, piše Reuters, puno toga na kocki. Merkel je kod skeptičnih europskih partnera lobirala da podrže dogovor s Turskom te je na domaćem terenu pod pritiskom da pokaže napredak u primjeni tog sporazuma. Osim toga, kancelarka se našla na udaru kritika zbog kaznenog gonjenja komičara zbog vrijeđanja šefa turske države Tayyipa Erdogana.

Davutoglu je, s druge strane, "prodao" sporazum javnosti na temelju dogovora da će Turci zauzvrat biti oslobođeni viznog režima ako putuju u Europu. Moguće je. međutim, da će to biti neispunjeno obećanje, barem do lipnja koji je postavljen kao krajnji rok za ukidanje viza turskim državljanima.

"U interesu obiju strana je da taj sporazum funkcionira. Turska želi potporu u ublažavanju tereta migrantske krize, kako financijsku tako i u pogledu smanjivanja broja izbjeglica. I žele liberalizaciju viznog režima. Mi imamo druge interese", izjavio je savjetnik kancelarke Merkel.

"U konačnici, sve će ovisiti o ispunjenju zadanih kriterija. Ako se to ne dogodi, sporazum neće funkcionirati. Da li je održiv, to je još uvijek pod znakom pitanja", dodao je.

Prema sporazumu dviju strana, Ankara će dobiti veću financijsku pomoć za izbjeglice o kojima skrbi, a pokrenut će se i usporeni pristupni pregovori s EU te prije spomenuta liberalizacija viznog režima, što nje u očima velikog broja Turaka najveća nagrada.

No, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je ovaj tjedan ponovio da Turska mora ispuniti čak 72 uvjeta za ukidanje viznog režima te da Bruxellesu ne pada na pamet ublažiti kriterije.

Stručnjak za migracije Elif Ozmenek nakon "nepopustljivih" izjava obiju strana ocjenjuje da se dolazak može opisati riječima: "nastavimo  u prijateljskom tonu".

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/
24.04.2016.

Migranti traže nove rute kako bi pobjegli iz Grčke i ušli u Makedoniju

Tjednima zarobljeni na sjeveru Grčke, migranti i izbjeglice traže nove ilegalne putove za ulazak u Makedoniju, po šumama i planinama pod okriljem mraka.

U sumrak u subotu navečer, očevici su vidjeli skupinu od sedamdesetak ljudi kako ulaze u Makedoniju iz Grčke, na dijelu granice koji nije pokriven bodljikavom žicom. Šuljajući se iza stabala skrivali su se od makedonskih policajaca.
Bilo je to 20 kilometara ili četiri sata pješačenja od Idomenija, šatorskog naselja za tisuće migranata i izbjeglica koji su ondje zapeli nakon zatvaranja balkanske rute u veljači.
I ostali ljudi u kampu razmišljaju o opcijama kako napustiti Idomeni i naći slabe granične točke za ulazak na Balkan, najpoželjniju rutu prema zapadnoj Europi.
"Nema drugog rješenja", rekao je Moutaz, Sirijac iz Alepa. "Stavite se u moj položaj, što bi vi učinili da ovako živite", dodao je.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu da su uvjeti života u Idomeniju užasni.
Još jedan Sirijac iz Damaska kaže da će pokušati nešto zapadnije prijeći albansku granicu. "Postoji mogućnost da ondje uđem preko Makedonije, ako me ne zaustavi makedonska vojska i pošalje natrag", rekao je.
Neki migranti i izbjeglice kreću na put sami, a drugi se oslanjaju na krijumčare koji po osobi naplaćuju od 350 do 600 eura za prelazak granice.
Milijun migranata, bježeći pred sukobima u Siriji, Iraku, Afganistanu te na Bliskom istoku, Aziji i Africi stiglo je prošle godine preko Grčke u Europu.
U Idomeniju je smješteno više od 10.200 ljudi, a grčke vlasti planiraju ih prebaciti u prihvatne centre u drugim dijelovima zemlje.

[duje]

Vir: Vijesti hr
http://www.vijesti.rtl.hr/
26.04.2016.

Prosvjed izbjeglica smještenih u Porinu: 'Hrvatska nas tretira kao životinje'

Kako se doznaje, izbjeglice smještene u hotelu Porin žale se na nedostatak zdravstvene zaštite, neadekvatnu hranu i manjak informacija o pravnoj zaštiti

Tridesetak izbjeglica iz prihvatilišta Porin u zagrebačkim Dugavama počelo je s prosvjedom danas u 10 sati danas zbog loših uvjeta zbrinjavanja koje im pruža Hrvatska. 

Kako se doznaje, izbjeglice smještene u hotelu Porin žale se na nedostatak zdravstvene zaštite, neadekvatnu hranu i manjak informacija o pravnoj zaštiti, prenosi Libela.

Prosvjed izbjeglica smještenih u Porinu: 'Hrvatska nas tretira kao životinje'
 
"Hrvatska trenutno mi ne pruža zadovoljavajuće uvjete, a moja djeca i ja ovdje ne želimo ostati. Ukoliko mi Hrvatska ne želi pružiti adekvatne uvjete, zašto nas ne pusti dalje, tamo gdje ćemo biti sigurni", kazala je Maryam, izbjegla iz Irana.

Karzan Azad iz Iraka istaknuo je da su izbjeglice tretirane kao životnje, da nemaju prava i da ne znaju hoće li biti deportirani, pušteni ili će zadovoljiti neke uvjete za dobivanje međunarodne zaštite.

Dodao je i kako su neke od izbjeglica preko dva tjedna tu čekaju na uzimanje otisaka pristiju, iako se prema zakonima RH navodi kako bi to trebalo biti učinjeno u najkraćem roku. 

Medicinska skrb im je nedostupna. U Porinu ima  bolesnih ljudi, trudnica, djece - nemaju dostupnog stomatologa ili ginekologa, niti kakvu adekvatnu medicinsku pomoć - bez zdravstvenog osiguranja, naime, izbjeglice su prisiljene plaćati privatne liječnike, što im je u potpunosti nemoguće., tvrdi N1.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/
30.04.2016.

Osamdeset četvero nestalih nakon potonuća gumenjaka s migrantima blizu Libije

Nakon potonućau gumenjaka s migrantima u petak u blizini libijske obale, nestalima ih se smatra 84, reklo je 26 spašenih s istoga plovila, prenosi u subotu Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

"Iz Sredozemlja je nakon potonuća gumenog čamca spašeno 26 migranata. Po njihovu svjedočenju 84 ljudi, koji su bili na istome plovilu, smatra se nestalima", objavio je glasnogovornik talijanskog IOM-a Flavio Di Giacomo na Twitteru.

AFP nije uspio izravno kontaktirati Di Giacoma, no po informacijama talijanskih vlasti je nakon potonuća gumenjaka u petak oko 7,4 kilometra od libijskoga grada Sabrate, nestalo više desetaka ljudi koji su na njemu nalazili.

Talijanski teretnjak u petak navečer uspio ih je iz mora izvući 26, kazali su u subotu pripadnici talijanske obalne straže. Oni su prebačeni na Lampedusu.

More je bilo vrlo valovito, a valovi visoki i do dva metra, što je otežalo potragu za nestalima, kazali su preživjeli predstavnicima IOM-a.

Od početka godine na talijansku obalu stiglo  je više od 26.000 migranata. Veliku većinu iz mora su spasili talijanski brodovi ili brodovi drugih europskih zemalja.

[duje]

Vir: "Jutarnji list"
http://www.jutarnji.hr/
30.04.2016.

IZBJEGLICE IZ SIRIJE, GODINU DANA KASNIJE

U BIJEGU OD RATA PROŠLI SU KROZ HRVATSKU, A DANAS ŽIVE U EUROPI

Je li novi život koji su započeli u Njemačkoj i Belgiji pakao ili raj?

Novinar britanskog Guardiana  Patrick Kingsley proputovao je tijekom 2015. godine 17 zemalja izvještavajući o izbjeglicama. Na tom svom putovanju upoznao je niz Sirijaca koji su se preko Grčke i Turske, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Slovenije probijali do Njemačke, Belgije i Skandinavije.

Neke od njih Kingsley je ponovno potražio, više mjeseci nakon što su stigli u zemlje Zapadne Europe te provjerio kako im život izgleda danas, jesu li pronašli toliko željeni bolji život ili barem dobili papire kako bi tek pokušali nešto napraviti sa životom.

Jedan od njih je 40-godišnji Ehsan, inženjer kojeg je britanski novinar upoznao na grčkom otoku Kosu, koji je bio u potrazi za mjestom gdje mu djeca mogu odrastati bez bojazni da će ih na povratku iz škole pogoditi raketa. Pronašao ga je nedavno u prihvatilištu za izbjeglice u ruralnom dijelu Belgije gdje sobu dijeli s još sedam Sirijaca, a svi čekaju da im se razriješi status. Ehsan priznaje da rijetko tko može spavati. Ne zato što nema komfora, već zato što iz glave nitko od njih ne može izbaciti pitanja ‘kad će mi odobriti papire’, ‘hoću li ih ikad dobiti’, ‘na temelju čega će odlučiti’ itd. Svi oni proživljavaju svojevrsni pravni limb
 
Zajedno sa svojim 18-godišnjim nećakom Karimom sirijski je inženjer tad ispričao Kingsleyju: ‘Danas je na Damask palo 50 raketa. Ovdje se ne radi o meni. Kad moje vrijeme dođe, doći će, ali razmišljam o djeci. Želim da imaju budućnost.’ Obitelj, ženu i dvoje male djece, međutim, nije poveo jer je smatrao da se radi o preopasnom putu i planira ih dovesti čim se njegovi papiri riješe.

Ehsan je prije ove životne odluke vrlo kratko živio u Siriju. U rodnu se zemlju vratio nakon 10 godina boravka u Dubaiju gdje je radio, vodio normalan život i upravljao tvornicom metala, no po isteku ugovora nije više imao pravo ostati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Vrlo brzo se našao među državnim neprijateljima nakon što ga je prijatelj prijavio za kritiziranje vladajućeg režima u privatnosti svog doma. Prvo je boravio u Turskoj, no ondje nije mogao naći posao. Potom se uputio u Belgiju. ‘Ne znam hoće li Europa biti pakao ili raj, ali samo želim mjesto za svoju djecu’, rekao je tad. Njegov nećak Karim također ima svoje snove: ‘Položio sam 91 posto svih srednjoškolskih ispita. Želim ići na fakultet i dobiti diplomu, ali to ne možete u Siriji.’

Karimu je nakon nekoliko mjeseci odobren azil, a Ehsan još čeka konačan, drugi intervju. Kad će ga pozvati, ne zna. Živi u iščekivanju i kaže da se osjeća depresivno i izgubljeno. Radio bi, ali ništa ne može bez dozvole. Obitelj nije vidio više od godinu dana i jako mu nedostaju. Premda se sa sinom ( i kćerkom (5) te suprugom čuje svakodnevno preko WhatsAppa, to ni njemu ni njima nije dovoljno. ‘Nedostaje mi sve u vezi Sirije, ali ako moram izdvojiti jednu stvar, onda je to obitelj. Svi smo razočarani i blizu točke pucanja’, kaže.

Sličan je put prošla 23-godišnja Zahraa Daoud koja je iz Sirije pobjegla s majkom Nadom, nastavnicom, i nakon niza neugodnih iskustava, prebacivanja, promjena izbjegličkih kampova, smjestile su se u izbjegličkom hotelu u Stralsundu u Njemačkoj. Za razliku od Belgije, u ovoj zemlji rješavanje birokracije ide puno brže i obje su kroz mjesec dana dobile azil. No, to je bio tek početak borbe koja još uvijek traje. Posla nema i teško se snalaze. Zahraa je upisala fakultet, stekla je neke prijatelje Nijemce i zajedno s majkom traži novi dom.

Nije lako bilo ni Mohammadu i njegovom dečku Youssefu koji su se nakon silnih peripetija, prolaska preko hrvatskog Tovarnika, razdvajanja i traženja po Njemačkoj, konačno našli u Landshutu. Kad su se susreli nakon dugo vremena na željezničkoj stanici, bilo im je silno neobično zagrliti se i poljubiti, slobodno. U Siriji su se skrivali, voljeli su se u tajnosti. Youssefa su htjeli mobilizirati u vojsku Bašara al-Asada zbog čega se mjesecima skrivao.

Danas zajedno žive u Berlinu u iznajmljenoj sobi obitelji dječjeg psihologa. Mohammad uči njemački jezik svakodnevno i nada se magisteriju iz biomedicine. Youssef se bavi dizajnom i nada se da će uskoro naći posao. Mohammad i dalje brine za svog brata koji je zapeo u Siriji dok su mu prijatelji u Turskoj. Još uvijek im je neobično iskazivati nježnosti u javnosti, no konačno mogu biti otvoreni.

‘Svaku minutu provodimo zajedno - kuhamo, učimo, izlazimo. Ne želimo izgubiti jedan drugog. Sad možemo započeti novi život’, kažu.

[Morskoprase]

Više-manje realno napisano. No, tu se piše samo o jednoj strani. A druga? Nemci, Belgijanci..?? Več migranti zakljućuju, nema posla-za njih, koji bi prema svim ubeđivanjima europskih zvanićnika trebali da postanu generator novog uspeha u EU. Nema posla, nema boljitka. Ali uz to, ima i besposlenih Nemaca, Belgijanaca. Jel je njih neko pit'o? Nije. Sve treba da je politički korektno.
 I kakve građane dobiva EU?
Takve, koji su se uglušili na poziv države-ne njihove domovine-inaće bi je branili. I sad neko treba da mi kaže, da se to neće ponoviti v njihovoj novoj državi?!? Krv nije voda.
Takve, koji tobože tvrde, kako je opasan put u njihov bolji život-pa ostavljaju svoje,  doduše voljene, kući. Ali baš su oni pobegli od tamo, jer može da ih pogodi raketa. A njihovih najdražih neće, ne može?!? A na kraju igraju na siguran postupak ujedinjavanja familija-što znaći, da za svakim muškarcem dođe još žena sa decom. Mislim, da na Balkanu imamo za takve asove jednu oznaku, svi znamo koju.
Pa i najbogatija socialna država će pući. Treba imati u glavi koncentrisano govno, da se to ne zakljući. Treba još jedno napomenuti-sekundarni efekat toga će biti, da ćemo svi ostati bez sociale, u koju smo državljani decenijama uplaćivali. Ali za pridošlice će se brinuti međunarodna zajednica (kad država neće biti više u stanju) pa na kraju njihova brojna deca, a za nas... ono, od čega se pobeglo pre dvadeset, dvadeset i pet godina. (Olovno, bakrom prevućeno...)

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/
03.05.2016.

'ODBIJTE IZBJEGLICE I ZA SVAKOG MIGRANTA PLATIT ĆETE 250.000 EURA!'

Novi Junckerov plan šokirao diplomate, Mađarima prijeti kazna od 323 milijuna

Istočnoeuropske su države odbile kvotni sustav jer smatraju da bi odluka o primanju izbjeglica trebala biti njihova te zbog činjenice da se glasačka tijela u njihovim državama oštro protive muslimanskim imigrantima

Europska će komisija (EK) države članice EU koje ne budu primale izbjeglice kazniti drakonskim iznosima, piše The Telegraph . Očekuje se da će šef EK Jean-Claude Juncker u srijedu otkriti plan koji predviđa kaznu od 250 tisuća eura (gotovo 1,9 milijuna kuna) za svakog odbijenog izbjeglicu, a sve s ciljem spašavanja svog sustava kvota, koji je dio država članica primio na nož.

Očekuje se da će Juncker predložiti da njegov uzdrmani prijedlog sustava kvota ubuduće postane pravilo, za slučaj da se kontinent suoči s novim migracijskim valom.

Planu kvota u rujnu prošle godine usprotivile su se Poljska, Slovačka, Rumunjska i Mađarska, a prema ovome sustavu razmješteno je tek nešto više od 1.400 osoba. 'Einstein je ludost definirao kao ponavljanje istoga uz očekivanje drukčijeg rezultata', komentirao je jedan diplomat.

Istočnoeuropske su države odbile kvotni sustav jer smatraju da bi odluka o primanju izbjeglica trebala biti njihova, a ne Unijina, te zbog činjenice da se glasačka tijela u njihovim državama oštro protive muslimanskim imigrantima. Kvotni sustav je prema tvrdnjama mnogih dužnosnika propao jer migranti koji dolaze u Europu žele ići u bogatije zapadnoeuropske zemlje, a ne u siromašnije.

Juncker bi mogao naletiti na veliki otpor kada bude pokušao dobiti potporu za svoje planove pri Europskom vijeću.

'To je ogromna brojka. Kazna je jako visoka', rekao je jedan dužnosnik, šokiran iznosom kazne.

Primjerice, Mađarskoj, koja nije migrantima ponudila niti jedno mjesto unatoč tome što je za nju predviđena kvota od njih 1,294, smiješi se potencijalna kazne od 323 milijuna eura. Nadalje, očekuje se da će predloženi plan u hitnim situacijama nadomjestiti Dublinsko pravilo koje diktira da se azilanti moraju vratiti u onu zemlju u koju prvu stignu.

[Boris P]

Hmmm, zanimljivo nemci su po logorašu plaćali mnogo manje 1,6 reihs maraka, doduše inflacija.

Ali princip je isti, mada sad se valjda nemačkoj - ovaj eu plaća