Italija Crnoj Gori: Svaka pomoć oko migranata dobrodošlaAmbasador Italije Luka Zelioli kazao da Italija nije postavila rokove Crnoj Gori za odgovor na njen zahtev o prihvatu dela od oko 150 migranata koji su danima zarobljeni na brodu u luci Katanija.
Ambasador Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli, čija je zemlja tražila od crnogorske vlade da prihvati deo migranata zarobljenih na brodu u Siciliji, danas nije precizirao kakva su očekivanja od zvanične Podgorice, ali je naveo da je "svaka pomoć" dobrodošla.
Zelioli je podgoričkoj "Pobjedi" kazao da Italija nije postavila rokove Crnoj Gori za odgovor na njen zahtev o prihvatu dela od oko 150 migranata koji su danima zarobljeni na brodu u lici Katanija na Siciliji.
"Nismo postavili bilo kakav rok za odgovor na taj zahtev", kazao je Zelioli.
Odgovarajući na pitanje koliko migranata žele da primi Crna Gora, Zelioli je rekao da je svaka pomoć dobrodošla, u skladu sa mogućnostima države, prenosi list.
Vlada Crne Gore je pred odlukom kako da odgovori na zahtev zvaničnog Rima, za prihvat dela migranata sa njene teritorije i o tome bi, po najavama iz vlade, tokom sedmice trebao da raspravlja nacionlano telo za pitanje migranata i vlada, čija je redovna sednica zakazana za sutra.
Oko 150 migranata, uglavnom iz Eritreje, zarobljeno je u sicilinaskoj luci Katanija, jer im italijanska vlada ne dozvoljava da se iskrcaju na njeno tlo, dok i druge evropske zemlje ne pristanu da preuzmu deo njih.
Italijanski ambasador Zalioli je precizirao da je Italija zatražila pomoć za rešavanje pitanja migranata sa broda ne samo od Crne Gore, već i od članica Evropske unije, kao i od ostalih susednih zemalja, te da je za sada dobila pozitivan odgovor od Irske i Albanije.
Ranije je objavljeno da je Albanija ponudila da prihvati 20 migranata, a Irska između 20 i 25 sa broda "Dićoti" koji je danima "zarobljen" na Siciliji.
Diplomatski predstavnik Italije je istakao da je Italija preko ambasade kontaktirala crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova tražeći, ukoliko postoji mogućnost i ako je to u skladu sa zakonom, da Crna Gora hitno pomogne u primanju migranata koji su spašeni na italijanskom brodu "Dićoti".
Crnogorski premijer Duško Marković ranije je ponovio da je zahtev Italije da Crna Gora prihvati migrante sa Sicilije u proceduri. On je naveo da će o tome tokom sedmice raspravljati nacionalno telo za pitanje migranata, a onda i Vlada.
"Još nemamo stav o tome, ali je taj zahtev u proceduri", kazao je Marković, dodajući da će se Vlada odgovorno odneti prema tom pitanju.
Šefica Međunarodne organizacije za migrante za Crnu Goru Dušica Živković nedavno je, komentarišući zahtev ambasade Italije o mogućnosti da Crna Gora prihvati deo migranata sa Sicilije, kazala da ne vidi da je to rešenje, jer smatra da bi ti ljudi ponovo tražili krijumčarske rute da stignu do neke države Evropske unije.
Ona je navela da migranti ne bi zadržali, jer ih Crna Gora "ne interesuje".
Po njenim rečima, ukoliko Vlada i prihvati zahtev Italije, učinila bi nešto što inače radi svakog dana, jer prima migrante koji dolaze preko Albanije.
U Crnoj Gori se nalazi oko 120 migranata koji su smešteni u Centru za tražioce azila u Spužu i u alternativnom smeštaju na Koniku, a najčešće dolaze iz Sirije, Avganistana, Pakistana.
Nadležni su registrovali ove godine porast broja migranata koji preko Albanije i Crne Gore pokušavaju da se domognu EU, a taj broj je u pojedinim mesecima bio i do osam puta veći u odnosu na isti preriod prošle godine.
Prema podacima policije, u prvih šest meseci 2018. godine registrovano je ukupno 2.113 migranata koji dolaze rutom Turska - Grčka - Albanija - Crna Gora, a većinom se radi o državljanima Sirije, Pakistana, Alžira i Maroka.
Po podnošenju zahteva za azil, većina njih ne sačeka ishod postupka već ilegalno pokušava da se prebaci u zapadnu Evropu, preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Opozicione partije u Crnoj Gori su u anketi podgoričkih "Vijesti" različito reagovle na zahtev Italije.
Demokratski front (DF) smatra da bi Crna Gora "morala da zaštiti interese građana države Crne Gore i da zatvori granice za priliv migranata" zarobljenih u Italiji, dok Demokratska Crna Gora i Socijaldemokratska partija ocenjuju da se "nikako ne sme pribegavati opciji postavljanja bodljikavih žica ispred ljudi kojima je potrebna pomoć".
izvor