AFP: Mogućnost humanitarne krize - dodatni problem za BiHBiH pokušava da pred zimu izbjegne humanitarnu krizu, usljed dolaska hiljada migranata na putu ka EU u ovu zemlju, koja je i sama suočena sa svojim ekonomskim i političkim problemima, piše AFP.
Migranti (Foto:avaz.ba) -
Agencija navodi da je BiH, koju opisuje kao siromašnu balkansku zemlju, postala česta stanica na novoj ruti kojom migranti, bježeći od ratova i siromaštva u Aziji, Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku nastoje da se domognu EU.
AFP piše da je na putu ka Hrvatskoj, koja je članica EU, kroz ovu "robusnu zemlju" ove godine prošlo više od 20.000 migranata, da BiH nerado prima nove migrante, te da se sporo odvija proces otvaranja prihvatnih centara.
Agencija UN za izbjeglice upozorila je da se, nakon što je otvaranjem dva nova prihvatna centra udvostručen broj kreveta za migrante, van centara u BiH nalazi još više od 1.000 njih, što znači da bi sa dolaskom zime i prvog snijega situacija mogla da se pretvori u humanitarnu tragediju.
Mnogi migranti žive u šatorima ili napuštenim objektima u Bihaću, gradu na sjeverozapadu zemlje koji im je postao baza u namjeri da pređu granicu sa Hrvatskom.
Peter van der Auveraert iz Međunarodne organizacije za migracije izjavio je da je "sreća što su do sada bili blagi vremenski uslovi". On je rekao da je cilj obezbijediti sklonište za oko 3.700 ljudi, koji su "u prolazu", a ne obezbjeđivanje stalnog smještaja.
Migranti odbijaju da se vrate u migrantski kamp u Velikoj Kladuši i žele da što prije dođu do granice sa Hrvatskom, što je prošle sedmice učinilo nekoliko stotina migranata.
Mnogi su se sukobili s policijom, jer im službenici nisu dozvolili da prođu, piše agencija i dodaje da oni koji su nadomak EU nisu zainteresovani za povratak.
U bihaćkoj regiji otkriveno 66 djece migranata bez pratnje roditeljaU bihaćkoj regiji otkriveno je 66 djece migranata bez pratnje roditelja, koja su smještena u prihvatne centre Bira i hotel "Sedra" u Bihaću, rekla je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac, koja je danas posjetila lokacije u Unsko-sanskom kantonu na kojima su smješteni migranti.
Trenutno je više od 190 djece smješteno u ovim prihvatnim centrima, te 102 u izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac kod Mostara.
Borovčeva je iznijela podatke Službe za poslove sa strancima, prema kojima je među više od 20.000 migranata otkrivenih u BiH evidentirano više od 500 djece.
Zaštita prava djece kao najugroženije kategorije migranata bila je tema današnjeg sastanka koji su Borovčeva i kantonalni ministar zdravstva, rada i socijalne politike Hazim Kapić održali sa predstavnicima institucija, te domaćih i međunarodnih organizacija koje su uključene u aktivnosti u vezi sa povećanim prilivom migranata i njihovim tranzitom kroz BiH.
Na ovom sastanku je kao najveći problem istaknuto da je pitanje javnog zdravlja svojevrsno bezbjednosno pitanje, odnosno da je prioritet u daljem djelovanju obezbjeđivanje kvalitetne zdravstvene zaštite migranata, kao i domicilnog stanovništva, saopšteno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Posebna zabrinutost iskazana je zbog loših uslova u Trnovi, kampu i Borićima, odakle su izmještene sve porodice sa djecom i djeca bez pratnje.
Do sada je 19.313 migranata izrazilo namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH, a podneseno je 1.310 zahtjeva za azil u kojima je evidentirano i 306 maloljetnika, od čega njih pet bez pratnje roditelja.
Na sastancima je naglašeno da je potrebno omogućiti dodatne smještajne kapacitete i registraciju migranata kako bi se došlo do preciznijih podataka i o najugroženijim kategorijama kao što su djeca.
"Svjesni smo rizika da su ova djeca više od druge izložena prijetnji seksualnog iskorištavanja, trgovini ljudima i drugim oblicima nasilja. Upravo zbog toga i insistiramo na poštivanju Konvencije UN o pravima djeteta koja predviđa jednak tretman i zaštitu djece bez obzira na njihov status, a evidetiranje djece migranata je preduslov za njihovu zaštitu", navela je Borovčeva.
Ona je istakla da problematika povećanog priliva i tranzita migranata nije problem samo Unsko-sanskog kantona, nego cijele BiH, naglašavajući da je upravo s ciljem smanjenja pritiska na bihaćku regiju gotovo 1.000 migranata smješteno u izbjegličko-prihvatni centar Salakovac, azilantski centar u Delijašu, imigracioni centar u Istočnom Sarajevu i bivšu kasarnu Ušivak kod Sarajeva.
Na sastanku je naglašeno da sistem uspostavljen u Salakovcu može služiti kao dobar model za djelovanje ostalih centara, naročito onih u koje se smještaju ugrožene kategorije - porodice sa djecom, stara i iznemogla lica.
U Salakovcu je, osim uslovnog smještaja i redovne ishrane na bazi tri obroka, obezbijeđena i primarna zdravstvena zaštita, vakcinacija 35 djece, organizovan neformalan vid obrazovanja kroz učenje jezika, kreiran je kutak za djecu.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Službe za poslove sa strancima, Međunarodne organizacije za migracije, Svjetske zdravstvene organizacije, Unicefa, UNHCR-a, UNFPA, Generalne direkcije za evropsku civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć, federalnog Ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, centara za socijalni rad, domova zdravlja, te kantonalne bolnice.
izvor
