Grci dižu barikade protiv migranataMeštani u unutrašnjosti zaustavljaju autobuse i brodove koji bi trebalo da dovezu 20.000 migranata s ostrva, gde mesta za njih više nema.
Plan grčke vlade o preseljenju 20.000 migranata s ostrva na kopno, iz jednog u drugi prihvatni centar, zapao je u ozbiljne probleme. Grci otvoreno pokazuju nezadovoljstvo i odbijaju da „pridošlice” prime u svoj komšiluk. Zaustavljaju autobuse i trajekte, a u lukama postavljaju barikade.
Stanovnici grčkog ostrva Leros blokirali su iskrcavanje četrdeset migranata koji su brodom stigli s ostrva Simi. Namera je bila da se, zbog pretrpanosti na Simiju, migranti razmeste u prihvatnom kampu na obližnjem Lerosu, u kojem je, takođe, umesto 800, koliko je bilo planirano, već smešteno više od 3.000 migranata.
Gradonačelnik ostrva Mihalis Kolijas je s okupljenim građanima poručio posadi broda da napusti luku jer Leros ne može da primi nove ljude. Brod je posle ovog incidenta morao da otplovi dalje.
Na ostrvu Kos se ponovila ista slika. Na dokovima su bili postavljeni buldožeri i celokupna krupna gradska mehanizacija kako bi se sprečilo iskrcavanje migranata s trajekta. Desetine stanovnika predvođenih gradonačelnikom poručili su posadi broda koji je prevozio grupu od 80 migranata da im neće dozvoliti iskrcavanje na ostrvu. Situacija je već dramatična jer hiljade migranata borave van kampa, spavaju na ulicama, u parkovima i na plažama.
Lokalne vlasti grčkih ostrva u severnom i istočnom Egeju traže hitan sastanak s premijerom Kirijakosom Micotakisom kako bi se pronašlo rešenje za problem migranata koji iz dana u dan ponovo dobija zabrinjavajuće razmere. Od početka godine do septembra iskrcalo ih se 47.000, a u poslednja dva meseca još 12.000 novih azilanata, uglavnom iz Sirije i Avganistana. Na ostrvima ih je trenutno više od 35.000.
Micotakisova vlada je usvojila novi zakon o azilu kojim će se, kako nadležni tvrde, brže razgraničavati status izbeglice i migranta. Ovi potonji neće dobijati azil već će biti vraćeni u Tursku ili u svoju domovinu. Vlada navodi da će se tako smanjiti pritisak na grčka ostrva, s kojih je planirano da se do februara na kopno premesti 20.000 osoba. U naredna dva dana planirano je preseljavanje oko dve hiljade migranata koji će, zatim, prolaziti novu proceduru za rešavanje svog statusa. Već od danas preseljava se 800 ljudi s Lezbosa, a ostali sa Samosa, Lerosa, Kosa i Hiosa. Oni će biti smešteni u hotelima i privatnim apartmanima koje plaća država, kao i u trinaest novih prihvatnih centara u unutrašnjosti Grčke.
Međutim, dešava se isto što i na ostrvima – i lokalno stanovništvo na kopnu ne želi doseljavanje migranata. Nerešavanje migrantske krize, koja traje već gotovo pet godina, na kraju je promenilo početnu sliku o gostoprimstvu i požrtvovanosti Grka, koji su azilante mesecima spasavali iz mora, pružali im hranu i krov nad glavom. Nemaština, loši uslovi života u kampovima i beznađe promenili su i migrante, koji su postali problem u lokalnim zajednicama, pa ih grčki građani sad doživljavaju kao pretnju po svoju bezbednost i imovinu.
U mestu Vrasna nedaleko od Soluna građani nisu dozvolili prolaz autobusima koji su dovozili migrante. Oko 150 ljudi blokirali su sve prilaze selu i vratili autobuse s migrantima. Poslednji incident zabeležen je juče ujutro u Janici, na severu zemlje, gde meštani nisu dozvoljavali da se 150 migranata, koji su stigli autobusom, smeste u lokalni hotel. Došlo je do sukoba, umešala se policija i tek tada su otvorena vrata hotela. Međutim, lokalno stanovništvo preti vlasnicima hotela koji su pristali da prime migrante.
Za decu bez pratnje roditelja, a njih je na teritoriji Grčke 4.700, odlukom Micotakisove vlade pripremaju se „sigurne kuće”, zatvoreni kampovi gde će biti pod kontrolom i u normalnim životnim uslovima. Za sada je to pitanje rešeno za 1.200 dece i mladih dok će sudbina preostalih, kako navode u vladi, biti prioritet, te će ubrzo biti rešena.
izvor