Imigrantska kriza

[Dreadnought]

Neophodan veći angažman policijskih agencija u borbi protiv ilegalnih migracija


Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da se policijske agencije u BiH u okviru svojih nadležnosti moraju više agažovati u borbi protiv ilegalnih migracija, ukazujući da najveći problem predstavljaju ljudi iz BiH koji se bave tranzitom migranata preko granice i unutar zemlje.

Dodik je rekao na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu da je Predsjedništvo BiH na prošloj sjednici obavezalo Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara da uspostavi kontakte i zajednička tijela sa Srbijom i Crnom Gorom radi sprečavanja ilegalnih migracija.

Na pitanje novinara o medijskim navodima da policija Srbije tjera migrante u BiH, Dodik je rekao da je to za njega neprihvatljivo i da osuđuje takvo ponašanje ukoliko su te informacije tačne.

- Za nas je to neprihvatljivo i ide na štetu interesa svih nas u BiH, pa i same Republike Srpske i potpuno je paranoična tvrdnja da tako nešto nama odgovara. Nama to ne odgovara, mi smo za to da se hermetički zatvori ulaz za migrante, ali to ne mora da znači samo povećanje broja policajaca, nego ima čitav niz drugih stvari - rekao je Dodik.

On je naveo da bi se znatan broj dolazaka migranata u BiH spriječio kada bi bile preduzete značajne mjere prema ljudima u BiH koji se bave tranzitom migranata preko granice i unutar zemlje.

- Drugo važno pitanje je da se sa zemljama odakle migranti dolaze uspostave sporazumi o readmisiji koji omogućavaju da se oni vraćaju u zemlje porijekla. To su stvari koje smo potpisali u zaključcima Predsjedništva - naveo je Dodik i dodao da je po pitanju migranata potreban veći angažman policijskih agencija.

izvor

[Dreadnought]

Micotakis: Nema alibija za nasilne reakcije migranata


Premijer Grčke Kirjakos Micotakis izrazio je tugu zbog jučerašnjeg incidenata u izbegličkom kampu Morija, na Lezbosu.

On je rekao da ništa, međutim, ne može biti alibi za nasilne reakcije tokom zdravstvenih pregleda.

"Izražavam svoju tugu zbog incidenata u utorak u Moriji. Prepoznajem teške uslove, ali ništa ne može postati alibi za nasilne reakcije tokom zdravstvenih pregleda. Dešavanja u Moriji mogu se nastaviti jer je to pitanje javnog zdravlja, humanizma i nacionalne bezbednosti“, rekao je Micotakis, prenosi u saopštenju grčka ambasada u Beogradu.

Premijer je podvukao da je na ostrvu Lezbos proglašeno vanredno stanje, što znači da su angažovani svi nacionalni resurski.

"Deca bez pratnje već odlaze iz Morije", rekao je Micotakis.

On je takođe rekao da je obavestio evropske vlasti napominjući da je "problem upravljanja migracijama pre svega evropski problem".

Rekao je da će potpredsednik Evropske komisije Margaritis Šinas posetiti Lezbos sutra, a da će se u petak on sastati s njim.

"Naš prioritet je zdravlje i bezbednost svih, migranata i stanovnika“, rekao je Micotakis.

izvor

[Dreadnought]

Migrantska kriza sve veći teret za BiH


Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da migrantska kriza postaje sve veći teret za BiH, koja sama ne može da se izbori sa ovim problemom i istakao da svi koji ne ispunjavaju uslove da borave u BiH moraju biti vraćeni u domicilne zemlje.

Tegeltija je naglasio da se pojavljuje sve veći broj ljudi i to ne onih koji žele ostati u BiH, već onih kojima je BiH tranzitna ruta prema zemljama Zapadne Evrope.

- BiH neopravdano snosi preveliki teret migrantske krize u odnosu na broj stanovnika koji u ovom trenutku ima. Ako će kroz istočne granice EU migranti nekontrolisano dolaziti do BiH, nakon čega će im na sve načine biti zatvarane granice EU, onda BiH ima pravo na pomoć EU - rekao je Tegeltija za ATV.

Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je neophodno utvrditi ko se sve nalazi u BiH, ko dolazi iz područja zahvaćenih ratom, ko su ekonomski migranti, a ko predstavlja bezbjedonosnu opasnost, ne samo za BiH, nego i za zemlje Zapadne Evrope.

Tegeltija je napomenuo da je u ovom trenutku veoma teško sarađivati sa pojedinim zemljama iz kojih dolaze migranti, ali da BiH mora da pošalje poruku da ne može biti spavaonica za izbjeglice koji čekaju svoj put u Zapadnu Evropu.

- Svi oni koji ne ispunjavaju uslove da se smatraju migrantima, moraju biti vraćeni u domicilne zemlje. To je jasna politika koju je utvrdio Savjet ministara - poručio je Tegeltija.

Tegeltija je istakao da, nažalost, još ne postoji puna saglasnost o tome kako će se BiH odnositi prema migracijama, te da jedino Republika Srpska od prvog dana migrantske krize dosljedno zastupa stavove da su migracije najčešće bezbjednosno pitanje koje treba da se rješava na izvoru odakle migranti dolaze, te da Srpska nije spremna da gradi migrantske centre.

- Mislim da smo blizu da dođemo do jedinstvenog stava o pitanju migracija, a to je prevashodno da oni koji ne žele ostati u BiH i koji ne ispunjavaju bilo koji međunarodni uslov da imaju priznat status izbjeglice, ne treba da se nalaze u BiH - naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, taj proces je dosta komplikovan, ali se u njega mora ući.

Tegeltija je naveo da će BiH imati ovaj problem sve dok migranti budu čekali u kampovima trenutak kada će da pređu granicu, odnosno dok BiH ne pokaže da nije zemlja u koju su dobrodošli takvi migranti i da će ih vratiti tamo odakle su došli.

Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da ovaj problem neće biti moguće riješiti bez zajedničkog djelovanja međunarodnih i institucija BiH, prije svega Ministarstva bezbjednosti i svih bezbjednosnih agencija.

- Za mene je ohrabrenje visok stepen saglasnosti koja je postignuta između ministra bezbjednosti i članova Predsjedništva BiH o pitanju migracija. Dobar pomak je da Predsjedništvo bude na strani Savjeta ministara, odnosno Ministarstva bezbjednosti koje nosi najveću odgovornost za ovo pitanje - kaže Tegeltija.


izvor

[Dreadnought]

Zbog klimatskih promena bi moglo da bude raseljeno oko 1,2 milijarde ljudi


Evropu bi mogao da pogodi novi migrantski talas, ali ovoga puta zbog klimatskih promena. Pretpostavka je da će u narednih 30 godina 1,2 milijarde ljudi biti raseljeno zbog klimatskih promena.
 
Sve manje količine vode i hrane bi mogle izazvati masovnu migraciju u 31 zemlji koje nisu sposobne da se nose s ovim problemom, ukazali su iz Instituta za ekonomiju i mir (IEP).

Raseljavanje stanovništva bi moglo biti znatno veće nego što je to bilo tokom migrantske krize 2015. i 2016. godine. Vrlo je izgledno da će se to desiti ako se nešto ne preduzme po ovom pitanju, upozorio je Stev Kilelea.

Delovi subsaharske Afrike, južne Azije, Bliskog Istoka i severne Afrike se suočavaju s velikim problemima sa okolinom i nestabilnostima, ocenili su u IEP-u.

"Registrom ekološkog rizika" Institut je u obzir uzeo faktore poput rasta broja stanovnika, nedostatka vode, nedostatka hrane, suša, poplava, ciklona, rasta temperature i nivoa mora, kao i sposobnosti države da odgovori na izazove.

Od 40 zemalja sveta u kojima se dešavaju sukobi, njih 20 su pod ekološkom pretnjom. Među njima su Avganistan, Irak, Čad, Indija i Pakistan.

U izveštaju je navedeno da su neke od ovih država, kako je istaknuto, zarobljene u začaranom krugu u kojem postoji takmičenje za oskudne resurse, a u kojima sukobi dovode do dodatnog trošenja resursa. Takođe je upozoreno da će nedostatak hrane i vode biti ključni za nastavak nestabilnosti.

"U sledećih 30 godina nedostatak hrane i vode će biti još izraženiji ako ne bude postojala globalna saradnja. Nemiri i sukobi će se verovatno samo zaoštriti", smatra Kilelea.

Kao zemlje koje su u znatnom riziku su Pakistan, Etiopija i Iran. Pakistan je istaknut kao zemlja kojoj preti nestašica vode, a suočava se s poplavama, nestašicom hrane i ima veliki broj stanovnika. U srednjoj Americi najpogođeniji je Haiti.

Naglašeno je da bi čak i manje pretnje i prirodne katastrofe mogle za posledicu da imaju masovno raseljavanje.

Ocenjeno je da će bogatije evropske države i one u severnoj Americi biti bolje pripremljene za klimatske promene. Ali problemi ove vrste ih neće zaobići.

"Evropa mora da bude svesna ovoga. Videli smo šta se desilo kada je 2015. i 2016. došlo dva miliona migranata. Desila se politička nestabilnost koja je za posledicu imala uspon novih stranaka. Ako se nešto ne preduzme po ovom pitanju, posledice će biti znatno veće u odnosu na one od pre nekoliko godina", podsetio je Kilelea.

Klimatske promene su prošle godine raselile 24 miliona ljudi, a sukobi i druge katastrofe su raselili 9,5 miliona ljudi, podaci su Centra za praćenje raseljavanja stanovništva.

Iz Ujedinjenih nacija su naveli da je jedan odsto čovečanstva raseljeno i pozvali su da se pomogne ovoj populaciji. Njihova je procena da će četiri od pet raseljenih osoba utočište tražiti u susednoj zemlji.

izvor/url]

[Dreadnought]

Morija je gotova!


Novi požar izbio je u sredu uveče u najvećem grčkom migrantskom kampu Moriji na Lezbosu, 24 časa posle prvog ogromnog požara kada je razoren veliki deo tog centra.

Požar je izbio u delu kampa koji nije bio prethodno mnogo pogođen. Nastupile su scene haosa, porodice migranata u panici su počele da beže iz kampa dok je vatra zahvatala njihove šatore.

"Morija je gotova", uzvikivali su migranti na engleskom dok su se kretali ka putu koji povezuju selo Moriju sa Mitilenom, glavnim gradom ostrva.

U noći od utorka na sredu ogroman požar razorio je kamp u kome je smešteno oko 12.700 ljudi uključujući 4.000 dece, što je četiri puta više od osnovnog kapaciteta kampa.

Na Lezbosu, sa 85.000 stanovnika, jutros je proglašena vanredna situacija. Prema grčkim vlastima, najmanje 3.500 migranata i izbeglica ostalo je bez krova nad glavom i hitne mere su preduzete da se oni smeste.

Zvaničnici su rekli da su požare podmetnuli stanovnici kampa ljuti zbog mera izolacije uvedenih kada je 35 ljudi testirano pozitivno na korona virus. Pravi uzrok prvog požara se ispituje, ali ono što je sigurno je su požari podmetnuti, rekao je ministar za migracije Notis Mitarači koji je došao do ostrva sa grčkim ministrom unutrašnjih poslova i šefom organizacije za javno zdravlje.

"Slučajevi nezakonitog ponašanja neće proći nekažnjeno. Takvo ponašanje je neprihvatljivo i takođe je potrebno poštovanje reda i zakona kao neophodan preduslov za proces azila" rekao je Mitarači.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izrazila je ranije danas "duboku tugu" i naglasila da je EU spremna da pomogne Grčkoj.

izvor

[Dreadnought]

Useful idiots

Thousands of protesters gathered in Berlin on Wednesday to demand the evacuation of the Moria camp after the major fire incident.

Protesters marched to the Germany Interior Ministry calling for open borders and support for refugees. Some demonstrators could be seen holding signs and placards reading "Tear down all borders," and "Evacuate Moria."

[Dreadnought]

[Dreadnought]

U BiH se trenutno nalazi između 7.000 i 8.000 migranata


Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u BiH se trenutno nalazi između 7.000 i 8.000 migranata, poslednjeg dna juna registrovano je 6.641, a od tog broja su tek 162 osobe zatražile azil u BiH, piše sarajevski portal Klix.

Najviše ih je iz Pakistana i to 26,9 posto, zatim iz Avganistana 26,3 posto, Maroka 15 posto, Bangladeša 6,1 posto i Iraka 5,8 posto.

Sa ostalim državljanstvima je 19,9 posto.

U odgovoru na poslaničko pitanje iz te službe su saopštili da najveći problem sa kojim se susreću jeste da migranti ne poseduju identifikacione dokumente, zbog čega je otežano utvrđivanje njihovog identiteta.

U takvoj situaciji, navode, služba od njih uzima biometrijske podatke i fotografiše ih, a nakon toga inspektori utvrđuju načine ulaska i boravka u zemlji.

"U vezi s ovim problemom od nadležnih organa u Avganistanu Služba je informisana da nemaju kompjuterizovanu bazu podataka o svojim državljanima kako bi mogli utvrditi identitete, ali da na osnovu dostavljenih otisaka prstiju mogu proveriti baze samo za osobe koje se vode u bazi počinilaca krivičnih dela".

Iz Ambasade Avganistana navode da je uslov za prihvat njihovih državljana njihov dobrovoljni povratak u njihovu matičnu zemlju, kazali su iz Službe za poslove za strancima.

"Kada je reč o državljanima Pakistana, služba je došla do podataka da je Parlament Pakistana razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji žele dobrovoljno da se vrate, dok za one koji ne iskazuju dobrovoljnost Pakistan nije spreman da sarađuje u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju", ističu iz te službe.

izvor

[Dreadnought]

Locals from Lesbos protested against the Moria camp from being rebuilt and prevented heavy machinery from entering the site which was damaged in a series of fires over the past week, on Thursday.

According to NGO representatives, locals were also preventing them from getting aid to the migrants. They also attempted to prevent the migrants from reaching Mytilini, the capital of Lesbos.

A blaze that gutted the Moria camp on the island of Lesbos early Wednesday was started by asylum seekers staying there, said the Greek Migration Minister Notis Mitarachi.

He also confirmed that so far there have been no reported victims, injured or missing people, adding that emergency measures are being taken to provide temporary housing for the asylum applicants whose living quarters had been destroyed by the fire.

Large parts of the camp were destroyed after the flames burned it to the ground. Some locals reportedly attacked migrants and prevented them from passing through a village situated close by while they were evacuating from the flames. The camp was placed under quarantine last week after the first COVID-19 case appeared at the overcrowded camp.

A 40-year-old Somalian man tested positive after having returned to the island after not being able to settle on the Greek mainland and was put in isolation to curb the outbreak.

The Moria camp is the largest in Europe, exceeding almost four times its maximum capacity of 3,100 people, hosting around 13,000 migrants living in poor sanitary conditions.

[Dreadnought]

Iz BiH protjerano 60 stranih državljana prema sporazumima o readmisiji


Služba za poslove sa strancima na osnovu sporazuma o readmisiji sa teritorije BiH udaljila je 60 stranih državljana u zemlje porijekla ili u zemlju koja ih prihvata.

Riječ je o strancima koji su bili pod nadzorom u Imigracionom centru ove službe i kojima je izrečena mjera protjerivanja sa teritorije BiH zbog ilegalnog boravka, saopšteno je iz Službe za poslove sa strancima.

Operativnim radom u postupku koji je prethodio udaljenju utvrđeno je da su lica prije dolaska na teritoriju BiH boravila u Srbiji i Crnoj Gori, te je 29 lica vraćeno u Srbiju, a četiri u Crnu Goru.

Riječ je o 18 državljana Pakistana, po pet iz Bangladeša i Avganistana, dva iz Alžira, te po jedan iz Turske, Iraka i Albanije.

U okviru mjera i aktivnosti suprotstavljanja ilegalnim migracijama, u saradnji Službe za poslove sa strancima i Međunarodne organizacije za migracije, kroz Program potpomognutog dobrovoljnog povratka, sa teritorije BiH udaljeno je 14 lica u njihove zemlje porijekla.

Riječ je o osam državljani Iraka, četiri Tunišanina i dvojici Pakistanaca, kojima je Služba za poslove sa strancima izrekla mjeru protjerivanja zbog ilegalnog boravka u BiH, sa zabranom ulaska i boravka u periodu od jedne godine.

Služba za poslove sa strancima je samostalno realizovala dobrovoljni povratak za 13 državljana Turske, koji su nakon sprovedenih procedura vraćeni u zemlju porijekla.

Služba kontinuirano radi na pronalsku dokaza koji se mogu koristiti u postupku readmisije, kao i na podizanju svijesti migranata o značaju i prednostima dobrovoljnog povratka u njihove zemlje porijekla.

izvor