Turska se podizanjem zidova brani od najezde migranataNa granicama prema Siriji i Iranu Turska podigla zidove u ukupnoj dužini skoro 700 kilometara kako bi zaustavila talas ilegalnih migranata, upade terorista i krijumčara narkotikaUprkos pandemiji virusa korona, koja je teško pogodila zemlju, Turska je ove sedmice završila izgradnju zida na granici prema istočnim susedima kako bi se zaštitila od najezde ilegalnih migranata, terorista i krijumčara narkotika, koji i dalje stižu sa Bliskog istoka i centralne Azije. Na granici sa Iranom upravo je završen betonski duvar dug više od 80 kilometara i visok tri metra. Taj objekat je opremljen kamerama i drugom elektronskom opremom i, kako se tvrdi, neopaženo više ni ptica neće moći da preleti granicu.
U Ankari objašnjavaju ovaj potez pre svega borbom protiv terorista Radničke parije Kurdistana (PKK), koja ima svoje baze u iranskim pograničnim mestima Moku, Dambatu, Novar u Šehadanu. Oni povremeno upadaju u Tursku i napadaju određene ciljeve.
„Ta prepreka je deo napora koje turska ulaže u jačanju bezbednosti na istočnim granicama. Zahvaljujući tome, ojačali smo borbu protiv terorista i kriminalaca i blokirali dolazak ilegalnih migranata”, objašnjava ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu. To je deo napora koje u poslednje vreme Ankara ulaže kako bi osigurala bezbednost građana koji žive u istočnoj Anadoliji. Nedavno je završen i zid prema Siriji u dužini od 590 kilometara. Zahvaljujući tome, Ankara je dobrim delom zaustavila talas izbeglica koje poslednjih godina pristižu iz Sirije i drugih zemalja Bliskog istoka, Avganistana i Pakistana.
Prema zvaničnim podacima, u Anadoliju je dosad privremno utočište našlo tri miliona i 500 hiljada beskućnika, koji pokušavaju da se preko Turske domognu boljeg života na zapadu Evrope, pre svega u Nemačkoj. Zemlje koje se nalaze na takozvanoj balkanskoj ruti su zbog toga na mukama i zidove su već podigle Grčka na reci Marici, Bugarska, Mađarska.
Turska i EU su 2016. godine postigli dogovor o zajedničkom rešavanju migrantske krize: Ankara se obavezala da na svojoj teritoriji zaustavi armiju beskućnika koji nemaju pravo na azil, dok joj je Brisel obećao pomoć od šest milijardi evra i ubrzanje procesa integracije sa unijom. U Turskoj optužuju EU da ne ispunjava svoje obaveze i prete da će podići rampe na svojim istočnim granicama, što je početkom godine delimično i urađeno. U Briselu tvrde da ispunjavaju svoja obećanja i optužuju predsednika Tajipa Erdogana da ih ucenjuje.Te igre su, zasad, prekinute zbog pandemije virusa korona, koja je teško pogodila i Tursku i zemlje EU. Ankara sada podizanjem zidova pokušava da zaustavi taj talas, u čemu je delimično uspela.
Posle pada Belinskog zida, pre tri decenije, naivno se poverovalo da je vreme fizičkog razdvajanja naroda konačno završilo u istoriji. Zidovi se doduše sada ne postavljaju zbog, kao nekad, ideoloških razlika i odbrane od kopnene invazije neprijateljske vojske već pre svega zbog suzbijanja terorizma, kriminala i izbegličke krize koja je zahvatila Evropu posle sukoba u Avganistanu i „arapskog proleća” na severu Afike i Bliskom istoku. Migrantska stradanja pokušavaju da iskoriste kriminalci i teroristi, tvrde u Ankari.
Prema okvirnim podacima, posle rušenja Berlinskog podignuto je više od pedeset zidova širom planete: između Saudijske Arabije i Jemena, Kuvajta i Iraka, Indije i Pakistana, Izraela i Libana, Argentine i Paragvaja, Uzbekistana i Pakistana, Južne Afike i Mozambika... Posebna priča je američki zid prema Meksiku, kako bi se Vašington odbranio od izbeglica iz Latinske Amerike. Čim je došao na vlast Donald Tramp je ponovo počeo da podiže zid čiju gradnju je bio obustavio Barak Obama 2010. godine. Njegovo podizanje je započeo Džordž Buš mlađi, dok je bio u Beloj kući.
U Turskoj su svesni da se problem izbeglica ne može do kraja rešiti podizanjem duvara prema istočnim susedima. Ankara predlaže da se u pograničnom području Sirije stvori zona bezbednosti gde bi se obezbedio privremeni smeštaj za najmanje milion beskućnika. Ta ideja zasad nije prihvaćena na zapadu, pošto za to treba obezbediti najmanje 15 milijardi dolara kako bi se stvorili elementarni uslovi za život armije beskućnika: podigle zgrade za stanovanje, škole za decu, bolnice, privredni i drugi objekti. Nema saglasnosti ni oko toga ko bi kontrolisao to područje u kome su još uvek aktivni teroristi PKK, „Islamske države” i drugih ekstremnih grupa.
izvor