Šta izbjeglice - imigrante očekuje u Hrvatskoj ako ostanu:
Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/default.aspxIzrađuje se plan integracije migranata
O izbjeglicama u Hrvatskoj godinu dana brine država, a onda - na burzu rada
Načinjen je popis deficitarnih zanimanja za svaku županiju, a razmatra se ublažavanje i drugih, dosad vrlo restriktivnih normi s kojima su se suočavalisvi oni koji su se baš kod nas usudili sanjatio boljem životu
Iako se većina građana Hrvatske s problemima izbjeglica iz Sirije i drugih država Bliskog istoka ozbiljnije suočila tek po ulasku prvih izbjegličkih kolona u našu zemlju sredinom prošlog mjeseca, Sirijci su Hrvatsku “otkrili” mnogo ranije. Barem ako je suditi po njihovom učešću u ukupnom broju onih koji su kod nas zatražili međunarodnu zaštitu, odnosno azil.
Naime, još 2013. Sirijci su bili drugi najčešći tražitelji azila u Hrvatskoj (ukupno 160, prednjačili su Afganistanci sa 184 podnesena zahtjeva), a lani su upravo oni bili najbrojniji tražitelji, sa 64 zahtjeva (drugi su bili Alžirci s 49).
Inače, tijekom prošle godine u Hrvatskoj su azil zatražile 394 osobe, dakle, dva i po puta manje nego u 2013., kada je s istom željom apliciralo 1048 ljudi.
Kada se uzme cjelokupna statistika MUP-a od srpnja 2004. godine, kada je Zakon o azilu stupio na snagu, Sirijci su zapravo čitavo vrijeme unutar “topa 5” najčešćih tražitelja azila, iza najbrojnijih Afganistanaca, pa Somalaca i Alžiraca. Najveća “navala” na status azilanta u Hrvatskoj zabilježena je 2012., kada su zaštitu u Lijepoj našoj službeno zatražila 1193 stranca u nevolji.
No, od gotovo 5 tisuća tražitelja azila on je od 2004. odobren u svega 94 slučaja (najviše tijekom 2012. - 33), čemu treba pribrojiti i još 64 odluke o supsidijarnoj zaštiti, dakle, one koje uzimaju u obzir da se izbjegla osoba ne može vratiti u svoju zemlju, ali ne znače i odobravanje azila. Najviše azila odobreno je upravo Sirijcima (24), potom Afganistancima (22), Somalcima (16)...
Zasad se barata brojkom od 9 zahtjeva za statusom azilanta podnesenih od početka krize na istoku Slavonije.
“U međuvremenu je ipak usuglašen pravni okvir s europskim direktivama, što u početku nije bio slučaj. Sad već imamo neku vrlo skromnu, ali nekakvu godišnju stopu odobravanja zahtjeva, no i ona je još uvijek među najnižima u EU”, komentira Sandra Benčić, pravnica i aktivistica Centra za mirovne studije.
“Na području razvoja integracijskih politika bilo je formalnih pomaka, napravljen je akcijski plan, međutim na stvarnom planu, pri čemu se prije svega misli na realizaciju plana kroz definiranje proračunskih sredstava namijenjenih integraciji, i nije! Zadnji mali uspjeh nam je da smo se nakon godina zagovaranja uspjeli izboriti za odluku o besplatnom učenju hrvatskog jezika za azilante.
Također, bitno je i da je HZZ prepoznao azilante kao ranjivu skupinu na tržištu rada”, kaže nam Benčić, koja je u izdanju Centra za mirovne studije 2006. zajedno s grupom koautora publicirala prvu studiju o politici azila u Hrvatskoj, konstatirajući brojne manjkavosti u tada izrazito restriktivnoj imigrantskoj politici. Nimalo čudno, u to je vrijeme broj odobrenih azila iznosio 0; slovima - nula!
Čim netko podnese zahtjev za azil, smješta ga se u Prihvatilište za tražitelje azila (u zagrebački “Porin” ili u kutinsko prihvatilište). Nakon sedam dana boravka u prihvatilištu, tražitelj azila može, uz suglasnost Ministarstva, boraviti bilo gdje na području RH o svom trošku, dakako, ako ima sredstava za to. Uz tražitelja azila, pravo na smještaj imaju i članovi uže obitelji.
U prvom stupnju odluku o zahtjevu donosi tijelo MUP-a na temelju intervjua (uz prevoditelja) i drugih prikupljenih podataka. Drugostupanjsko žalbeno tijelo je Upravni sud (a ne kao ranije Povjerenstvo Vlade u kojemu su sjedili i predstavnici MUP-a, što je s pravom budilo sumnje u nepristranost postupka!). Čitav proces u prosjeku traje godinu dana, a u slučaju odobrenja zahtjeva, tražitelji imaju pravo na smještaj još dvije godine od dana izvršnosti odluke, kao i pravo na rad bez radne ili poslovne dozvole.
No, kako je izbjeglički val bez kucanja razmrdao i ministarstva koja se bave ovom problematikom i općenito politikom imigracije (od MUP-a, preko Ministarstva socijalne politike do Ministarstva rada), upravo se ubrzano izrađuje operativni plan za prihvat i integriranje izbjeglica. Pa je tako načinjen i popis deficitarnih zanimanja za svaku županiju, a razmatra se ublažavanje i drugih, dosad vrlo restriktivnih normi s kojima su se suočavali svi oni koji su se baš kod nas usudili sanjati o boljem životu.
Novčana pomoć
Azilant je izbjeglica (stranac) koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva ili osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odredenoj društvenoj skupini ili političkog stava ne želi vratiti pod zaštitu matične zemlje. Inače, visina novčane pomoći azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom bez novčanih sredstava određuje se kroz postotak od osnovice za socijalna davanja. Tako svaka odrasla osoba ima pravo na 20 posto osnovice utvrđene Zakonom o socijalnoj skrbi. Pomoć isplaćuje najbliži Centar za socijalnu skrb.
Pravilnik o smještaju
Pravilnik o smještaju tražitelja azila, azilanata i stranaca pod privremenom zaštitom normira da se prihvatilište mora nalaziti u blizini naselja i imati mogućnost priključka na električnu i telefonsku mrežu, vodovod, kanalizaciju i prometnu vezu s naseljem. Zajamčena su im tri obroka dnevno, djeci do 14 godina i poslijepodnevna užina. U slučaju udaljavanja dužeg od 24 sata, štićenici prihvatilišta moraju prethodno dobiti odobrenje voditelja Prihvatilišta.
Najvažnija prava
Što se zapravo zbiva s podnositeljima azila? Oni u RH imaju pravo boravka, odnosno osiguranja osnovnih uvjeta za život i smještaj do kraja postupka, zatim pravo na zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, novčanu i humanitarnu pomoć, kao i pravo na besplatnu pravnu pomoć te slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja njihove djece.
GODINA DANA
Čitav proces u prosjeku traje godinu dana, a u slučaju odobrenja zahtjeva tražitelji imaju pravo na smještaj još dvije godine, kao i pravo na rad bez radne ili poslovne dozvole, iako to u najvećem broju slučajeva ostaje tek teorija...
