Brisel traži izlaz iz krize. M. Cerar, premjer Slovenije, po dolasu u Brisel izjavio da očekuje od EU finansijsku, materijalnu i policijsku pomoć...
Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/25.10.2015
Bruselj išče izhod iz kaosa
V živo: premier Cerar je ob prihodu na vrh povedal, da Slovenija pričakuje finančno, materialno in policijsko pomoč.
16.30: Slovenski premier Miro Cerar je ob prihodu na vrh povedal, je položaj skrajno resen, in napovedal, da bo EU začela razpadati, če ne bodo hitro dosežene rešitve in sprejeti ukrepi. Položaj da je nevzdržen. Če Slovenija na dan sprejeme 13.000 beguncev, je po njegovih besedah enako, kot da bi Nemčija sprejela pol milijona ljudi. Hrvaški je ostro očital način ravnanja med krizo in omenil potiskanje beguncev v reke. Slovenija pričakuje evropsko finančno, materialno in policijsko pomoč. Solidarnost naj bi bila vzpostavljena na celotni poti......
Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/25.10.2015
Cerar: Ne bude li primijenjen akcijski plan, vjerujem da će se EU početi raspadati
Milanović je ponovio da se protivi obvezujućem tonu deklaracije
Hrvatska vlada pokušavala je danas uoči početka skupa lidera država na tzv. zapadnobalkanskoj ruti ublažiti nacrt deklaracije koji poziva da se zaustavi trenutna hrvatska politika pretakanja izbjeglica i migranata s jedne granice na drugu. Umjesto riječi "lideri se obvezuju", koja se ponavljala u gotovo svakoj od 16 točaka u nacrtu deklaracije, hrvatski diplomati pokušavali su se izboriti za spominjanje neke druge i blaže riječi.
Premijer Zoran Milanović je, podsjetimo, izjavio da neće prihvaćati nikakve nove obveze za Hrvatsku, a pogotovo ne one koje su nepovoljne. No, iza nacrta deklaracije ne stoji samo Europska komisija, čiji je predsjednik Jean-Claude Juncker sazvao skup lidera država od Grčke do Njemačke, nego iza njih stoji Njemačka. Postalo je to očito jučer uoči početka summita, kad se pokazalo da su sve zemlje osim jedne imale neke kmentare na nacrt deklaracije. Ta jedna je Njemačka, koja je, čini se, imala odlučujuć utjecaj pri slaganju tog nacrta. Na skupu su, sudjelovali lideri Grčke, Makedonije, Srbije, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke.
Hrvatski premijer Zoran Milanović tako se našao u neugodnoj situaciji da s jedne strane Europska komisija i Njemačka guraju nacrt deklaracije koji poziva na zaustavljanje politike pretakanja, na što je Hrvatska dosad oslanjala u upravljanju izbjegličkom krizom, a s druge strane na skupu su prisutni i lideri država za koje je Milanović donedavno izjavljivao da uopće "nisu države" (Srbija, Makedonija, Grčka).
Neobičan format summita također je nepovoljan za hrvatskog premijera jer, za razliku od Europskog vijeća (lideri 28 država članica EU), ne može uložiti veto. Od 16 točaka za Njemačku je najvažnija točka broj 12, koja zvuči kao da je pisana s mislima o Hrvatskoj: "Lideri se obvezuju da neće olakšavati kretanje izbjeglica i migranata do granica druge države bez pristanka te druge države. Politika prebacivanja izbjeglica u valovima na susjednu državu nije prihvatljiva".
Od svih država na balkanskoj migrantskoj ruti Hrvatska je najotvorenije tvrdila da prebacivanje organizira vlada, tj. sama država. Hrvatska vlada ne samo da je to otvoreno činila na svome teritoriju, nego je i javno nudila susjedima u Srbiji i Sloveniji da hrvatska država tu politiku organiziranog prebacivanja provodi i na njihovom teritoriju. Sada Europska komisija i Njemačka žele da se politika pretakanja prekine, što premijer Milanović smatra neostvarivim.
- Ako se zemlje obvežu da neće transferirati migrante dalje onda nema rizika za Hrvatsku jer mi smo četvrta zemlja u lancu. Treba stvari riješavati u korijenu, u Turskoj i Grčkoj, a ovo je samo lijep razgovor u nedjeljno poslijepodne - rekao je Milanović ulazeći na skup lidera u Bruxellesu.
Ponovio je da se protivi obvezujućem tonu deklaracije.
Slovenski premijer Miro Cerar na ulasku na skup upozorio je da je moguć raspad EU.
- Ovaj skup treba izaći s akcijskim planom koji će biti primijenjen u sljedećim danima i tjednima. Ne bude li primijenjen, vjerujem da će se EU početi raspadati - rekao je Cerar. - Očekujem da će se Hrvatska početi ponašati drukčije u sljedećim danima i tjednima, da će početi komunicirati jer komunikacije dosad nije bilo, ne našom krivnjom. Očekujem da Hrvatska prestane slati ljude Sloveniji gurajući ih u rijeke, gladne i umorne - dodao je Cerar.
Druga točka u nacrtu deklaracije s kojom bi Hrvatska mogla imati problema je poziv da se registriraju izbjeglice i migrante, odnosno poštuju postojeće propise EU. Skup u Bruxellesu nije još završio u vrijeme zaključenja ovog izdanja, ali diplomatski izvori iz EU uoči njegova početka prenijeli su nam stav na kojem je Hrvatska inzistirala na pripremnim sastancima skupa. -
Hrvatska je na stavu da se čvrsta kontrola na granicama i postupanje po schengenskim i dublinskim pravilima (u oba slučaja riječ je o propisima EU, op.a.) može dogoditi samo ako se u svim zemljama smanji broj ljudi koji dolaze, a da bi se taj broj smanjio u svim zemljama potrebno ga je prvo smanjiti na ulasku u EU, tj. u Grčkoj - rekao je jedan izvor.
