Imigrantska kriza

[gocemk]

plan magreb(mauratnija in europe)

[duje]

Vir: Blic
http://www.blic.rs/
Tanjug 28. 10. 2015.

Srbiji neophodna finansijska pomoć donatora za migrantsku krizu
 
Srbija je dobro odgovorila na migrantsku krizu i uspostavila sistem registracije, ali neophodna je veća finansijska pomoć donatora kako bi se rešio problem ljudskih resursa i opreme potrebne za taj posao, s obzirom da dolazi zima, rečeno je na skupu posvećenom migracijama.
Po podacima Granične policije, kroz Srbiju je od juna prošlo više od 370.000 izbeglica, a prema podacima iz prihvatnog centra u Preševu samo od 19. do 25. oktobra registrovano je 48.360 izbeglica.
Registracija migranata u Preševu traje neprestano od 8. jula, a izbeglicama se pruža pomoć u hrani, odeći i lekovima. U tom prihvatnom centru zabeleženi rekord u broju registrovanih je 8.356 za 24 sata, u danu kada je bio i rekrodan ulazak u Srbiju - 10.651 migrant.
Najavljeno je da se planira proširenje kapaciteta u Preševu, a problemi na terenu su umor ljudi angažovanih na zbrinjavanju izbeglica, kao i nedostatak opreme.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin rekao je da su na skupu na štandu tog ministarstva na Sajmu knjiga oni koji svakodnevno brinu o migrantima na terenu, kako bi se videlo šta je urađeno, a šta tek predstoji.
Vulin je ocenio i da je bitna razmena iskustva o, kako je naveo, krizi bez presedana sa dalekosežnim posledicama.
On je istakao da je Srbiji potrebna veća finansijska pomoć, kao i da očekuje da ona stigne u skorije vreme, navodeći da ne želimo da budemo neozbiljni i govorimo o ciframa pre nego što razgovaramo sa onima od kojih ćemo taj novac tražiti.
"Prerano je govoriti koliko novca nam treba, sa tim nećemo pokušavati da trgujemo ili ucenjujemo bilo koga. Mi ćemo izneti svoje predloge u odnosu na ono što preuzimamo kao svoju obavezu", rekao je Vulin.
Kako je naveo, sutra će biti održana prva videokonferencija na kojoj će se razgovarati i o finansiranju svega dogovorenog na samitu u Briselu.
"Srbija hoće da pomogne i spremna je da pomogne. Srbija u svom budžetu nije predvidela migratornu krizu, očekujemo pomoć i pomoć ćemo dobiti", rekao je Vulin i dodao da se pomoć očekuje od Evropske komisije i donatora.
Navodeći da su i zvaničnici EU poslali "poziv na buđenje", šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport istakao je da je svi zajedno moramo da radimo na rešavanju migrantske krize.
Devenport kaže da je Srbija uradila izuzetno velikim posao kada je reč o suočavanju sa migrantskom krizom, navodeći da će EU i dalje biti uz Srbiju, a da će pomoć zavisiti od konkretnih potreba na terenu.

Šef Kancelarije UNHCR u Srbiji Hans Fridrik Šoder je naveo da je najveći izazov stalan priliv migranata i to što se ne zna koliko će to još potrajati, kao i da se nada da će pomoć te organizacije od dva miliona biti još veća u narednom periodu.
Šoder je naveo da će timovi UNHCR i dalje raditi sa predstavnicima MUP-a, Ministarstva rada i Komesarijata za izbeglice i migracije.
Govoreći o bezbednosnom aspektu migrantske krize, pomoćnica načelnika Granične policije Jelena Vasiljević rekla je da je MUP dobro uradio posao i da su zabeležena samo tri do četiri sporadična incidenta.
Izazovi za Graničnu policiju, kako je rekla, bili su zatvaranje granica i podizanje ograda, ali MUP nastoji da dobro sarađuje sa kolegama iz susednih zemalja.
Prema njenim rečima, mali broj migranata se zadržava u Srbiji duže od 72 sata, što je nedovoljno da se započne procedura za azil.

[kumbor]

Predesednik Vlade A. Vučić pre nekoliko dana reče da Srbija neće tražiti novac za provoz i brigu o migrantima dok su na teritoriji Srbije?

[Milan (longtrip)]

Ima izgleda nekakva klauzula sa kojom moraš da si saglasan, a u vezi je sa tom novčanom pomoći od EU za privremeno prihvatanje migranata. Zato se mnogi odriču i preuzimaju izdatke "na sebe".I hrvatski premijer Milanović se odricao te pomoći , i objasnio zašto je to nepovoljno po državu i dalju sudbinu migranata koje su registrovali na svojoj teritoriji i za koje bi tražili pomoć u privremenom zbrinjavanju ,ali ne mogu da pronađem konkretan navod. Nešto je u vezi sa obavezom ponovnog prihvatanja migranata kojima se odbije zahtev na azil u "srednjoj i severnoj Evropi" ili zbrinjavanje na svojoj teritoriji dok im se zahtev za azil ne odobri u drugoj državi...tako nešto.

[Рашо]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Solaris]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tužno ali istinito, a krenut će.

poz.

[duje]

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Troje djece izbjeglica roditelji više ne žele

Danas u Slavonski Brod stižu prve izbjeglice iz Bapske i Opatovca, a od sutra će ih dovoziti vlakovima iz Šida

Otkako je prije nešto više od mjesec dana počela raditi služba traženja, Hrvatski crveni križ spojio je više od 760 izbjegličkih obitelji koje su se rastavile tijekom transporta. Do razdvajanja je došlo zbog gužvi nastalih pri ukrcaju u autobuse, brojenju, odlasku na različite lokacije i prelasku granica. Pronađeno je i trinaestero djece u dobi od 7 do 11 godina koja su ostala bez roditelja. Desetero su roditelji izgubili negdje na putu i u međuvremenu su obitelji spojene. No roditelji preostalo troje djece, nađene u Opatovcu, a inače iz Afganistana i Pakistana, nisu ni krenuli na put.

– Ni sami ne znamo kako su se ta djeca našla u izbjegličkoj masi. Oni sada predstavljaju golem problem jer ih roditelji ne žele natrag jer ih ne mogu hraniti. Troje napuštenih povjereno je nadležnom centru za socijalnu skrb – kaže predsjednik Hrvatskoga crvenog križa Josip Jelić.

Tinejdžeri idu na Zapad

Neslužbeno doznajemo da je riječ o tinejdžerima. Bez obzira na to što su na put krenuli bez roditelja, koji se nadaju da će djeca stići do zapadnih zemalja, to neće biti sasvim jednostavno. Naime, nakon što se pronađu njihove obitelji, a u Ministarstvu unutarnjih poslova vjeruju da će se u tome uspjeti, oni će biti vraćeni obiteljima. Ti maloljetnici neće biti među onim izbjeglicama koji će danas u osam sati doputovati vlakom iz Bapske i Opatovca u novootvoreni zimski tranzitni centar u Slavonskom Brodu.

U toj će prvoj skupini biti 1000 izbjeglica. Unatoč najavama, prema kojima je direktna linija Šid – zimski kamp Slavonski Brod trebala biti uspostavljena jučer, a koju su dogovorili ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Ranko Ostojić i Nebojša Stefanović, to je odgođeno za sutra jer, po svemu sudeći, srbijanska strana nije odradila sve potrebne pripreme.

Na kolodvoru jedan šator

Na željezničkom kolodvoru u Šidu, ispred objekta policijske postaje gdje će se izbjeglice ukrcavati u hrvatske vlakove, postavljen je tek jedan šator koji bi ih trebao zaštiti od kiše. Preko puta se užurbano radi na uređenju još jednoga kampa.

– To će biti treći kamp za smještaj izbjeglica na području općine i moći će primiti oko 1000 osoba – rekao je općinski povjerenik za izbjeglice i migracije Ivica Jović.Dodaje da ipak sve ovisi o tome koliko će Hrvatska transportirati izbjeglica prema Sloveniji i hoće li biti kakvih nepredviđenih problema.

– Prije postignuti dogovor funkcionira i vjerujem da će funkcionirati i dalje, uz dobru koordinaciju svih zemalja na ruti. Dnevno će u centar u Slavonskom Brodu iz Šida dolaziti od šest do sedam tisuća izbjeglica – kazao je ministar Ranko Ostojić. 

[duje]

Vir: "Jutarnji list" Zagreb
http://www.jutarnji.hr/

IZBJEGLICE OTVARAJU NOVU RUTU KROZ HRVATSKU Četvorka koja je osvanula u Lici: 'Nas ćete deportirati, ali stižu novi!'

Autor: Mario Pušić

Polako, ali sigurno, otvara se nova, treća balkanska izbjegličko-migrantska ruta za ljude s Bliskog istoka

Polako, ali sigurno, otvara se nova, treća balkanska izbjegličko-migrantska ruta za ljude s Bliskog istoka, koji sve više pristižu i iz drugih dijelova Azije i Afrike. Nakon što je prošlog tjedna granicu sa susjednom BiH u Melinovcu na području općine Donji Lapac “probio” 35-godišnji državljanin Sirije, u nedjelju u 18 sati u Vrhovinama, u napuštenoj željezničkoj postaji, uhićena su četvorica Kurda, svi s turskim državljanstvom, u dobi od 33 godine, dvojica u dobi od 32 godine, te jedan 26-godišnjak.

Čekaju prelazak

Pitanje je sata kada će u Republiku Hrvatsku ući skupina od 15 novih izbjeglica koji se u ovom trenutku nalaze na području Bihaća, rekli su u svojoj izjavi četvorica uhićenih ilegalaca, pa su lički policajci u punoj pripravnosti. Strahuje se da bi oni mogli biti samo prethodnica velikog vala koji bi Hrvatsku mogao zapljusnuti rutom koju je malo tko očekivao.

Podizanjem mađarske ograde na granici sa Srbijom, naime, prekinuta je prva balkanska ruta, koja je iz Grčke preko Makedonije i Srbije, pa potom i Mađarske, vodila do Austrije, odnosno Njemačke, otvorila se nova, druga, preko Hrvatske. Gledajući slike nagužvanih, izmorenih, promrzlih i mokrih izbjeglica na Šentilju, ovi su, očito svjesni da je ta linija postala prilično zagušena, te u strahu da bi i ona uskoro mogla biti zatvorena, odlučili otvoriti novi pravac. Ako je suditi prema planu puta koji su imala četvorica uhićenika iz Turske, ali i prethodno uhićeni Sirijac, onda se nova ruta otvara prema Austriji i dalje zapadu preko Italije. Kao i njihovi prethodnici, oni su iz Turske morskim putem ušli u Grčku, no nisu krenuli put Makedonije, nego su preko Albanije i Crne Gore došli do Sarajeva, a potom produžili do Bihaća. Nedaleko od vojnog aerodroma Željava, odnosno graničnog prijalaza Izačić - Ličko Petrovo Selo ušli su na područje Republike Hrvatske i krenuli prema Plitvičkim jezerima.

Hodali prema Korenici

Hodajući Ličkom magistralom između Plitvica i Korenice pronašli su prijevoz do Vrhovina, mjesta na pola puta između Plitvica i Otočca, a s tamošnje željezničke stanice htjeli su do Rijeke, odakle im je namjera bila preko Slovenije doći do sjevera Italije, a potom tim pravcem ući u Austriju preko granica koje su ovdje daleko mekše od one na Šentilju. No, nakon 21 dana putovanja autobusima, taksijima, a dobar dio puta su i prepješačili, zaustavljeni su u Vrhovinama, gdje su i uhićeni.

Nitko od četvorice uhićenika kod sebe nije imao dokumente. Za razliku od Sirijca koji je otvorio rutu i koji je prepraćen u prihvatni centar za azilante, ovi će Kurdi vjerojatno biti deportirani u BiH, no to će se definitivno znati nakon što ih prekršajno procesuira sud u Otočcu.

Težak teren

Vrlo težak teren i duga granica na tom području sa susjednom državom zadaju dodatnu glavobolju ličkoj policiji s obzirom na to da nemaju informaciju gdje bi ilegalci točno mogli ući, a mogli bi bilo gdje. Inače, i prije početka velike izbjegličke krize ruta preko zapadne Bosne, odnosno Bihaća, bila je vrlo aktivna za krijumčarenje ljudi, a privremeno je utihnula nakon tragedije koja se tamo dogodila u siječnju 2011. godine. Prelazeći ilegalno granicu s dvogodišnjim sinčićem u rukama, iscrpljena i promrzla žena s Kosova pala je u snijeg i smrzla se.

Novom rutom prvi put će se s problemom izbjeglica susresti Bosna i Hercegovina. Paradoksalno, zemlja iz koje je nekoliko stotina državljana otišlo u Siriju i Irak ratovati na strani Islamske države sada će se morati suočiti s izbjeglicama koje su ti vojnici, sljedbenici radikalnog islama, protjerali.

[duje]

U ponedjeljak, 02.11.2015, oko 700 pripadnika SV bilo je angažirano oko izbjegličke krize......

Vir: MORS
http://www.slovenskavojska.si/
02.11.2015

Slovenska vojska uspešno nadaljuje podporo Policiji in Civilni zaščiti v reševanju migrantske situacije

V ponedeljek, 2. novembra, okrog 700 pripadnikov Slovenske vojske nudi podporo Policiji in Civilni zaščiti pri reševanju migrantske situacije, in sicer na območju policijskih uprav Murska Sobota, Novo mesto in Maribor pri širšem varovanju tako državnih mej in območij kot ključnih območij vstopa v Republiko Slovenijo ter spremstvu prebežnikov na vlakih. S helikopterjem Bell 206 spremljajo situacijo na državni meji, s tovornimi vozili in avtobusi zagotavljajo vse potrebne prevoze ter zagotavljajo nastanitev policistov v novomeški in mariborski vojašnici. Obenem skladno z zahtevki opravljajo dezinfekcijo prostorov......

[duje]

Ima tko brinut o nama! Neznam zašto se onda toliko ratovalo na Balkanu!?

Vir: "Vijesti hr" Zagreb
http://www.vijesti.rtl.hr/

Merkel u strahu: 'Ako zatvorimo granicu s Austrijom, na Balkanu može doći do oružanog sukoba'

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je, na stranačkom skupu svoje stranke u ponedjeljak navečer, bojazan kako bi zatvaranje njemačke granice za izbjeglice moglo izazvati nove oružane sukobe na Balkanu.

"Ako Njemačka zatvori granice prema Austriji, na Balkanu će doći do podjela“, rekla je Angela Merkel na stranačkom skupu Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Darmstadtu u ponedjeljak navečer, a prenose u utorak njemački mediji.

Merkel je objasnila da je ona, iz straha od novih sukoba na Balkanu i "napetosti koje je prouzročila rijeka izbjeglica“, i inicirala nedavnu konferenciju na razini Europske unije o tzv. balkanskoj ruti.

"To sam učinila zato jer ne želim da tamo ponovno dođe do oružanih sukoba“, objasnila je kancelarka i predsjednica CDU-a na regionalnom kongresu stranačke baze u Darmstadtu.

Merkel je objasnila kako je mađarsko zatvaranje granice i preusmjeravanje izbjegličke rute preko Hrvatske i Slovenije pokazalo da "treba malo“ da dođe do napetosti i sukoba.

"Ne želim biti pesimist, ali to ide brže nego što mislimo. Iz svađe nastaje sukob, a iz toga se može razviti nešto što nitko ne želi”, rekla je Merkel objašnjavajući stranačkoj bazi svoju politiku otvorenosti prema izbjeglicama te prije svega zašto bi bilo pogrešno, kako to traže dijelovi njezine stranke, da Njemačka zatvori granice.

Njemačka kancelarka je objasnila kako je zadaća Njemačke kao najveće članice Europske unije da se pronađe humano rješenje za izbjegličku krizu.

"Prilično sam sigurna da mi to i možemo”, rekla je Merkel.


  

[dzumba]

Znači čitava konferencija EU o izbeglicama je ustvari bila zbog nas, da se mi ovde ne bi potukli ? A mi se zbog izbeglica nećemo potući ako nas ovi dušebrižnici ne budu podbadali. A hoćemo ako smo budale. Nažalost budala ovde nikad nije falilo. Ja mislim da je "naše" budale trebalo ekspedovati sa izbeglicama u EU pa nek oni malo vide kako je to.

[duje]

Istočno od prihvatnog centra (Špilje) za izbjeglice - migrante, Austrija je postavila bodljikavu žicu. Žica sprečava dolazak do ceste koju su koristili migranti za ilegalni ulazak u Austriju....

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/

17.45: V Špilju na meji med Avstrijo in Slovenijo so vzhodno od sprejemnega centra postavili bodečo žico. Ta stoji ob robu pirinske avtoceste. Avstrijski organi naj bi se za postavitev bodoče žice odločili, ker so številni begunci poskušali prek avtoceste, ki je v bližini starega mejnega prehoda Špilje, vstopiti v Avstrijo.

Kot je kasneje pojasnil tiskovni predstavnik policije avstrijske Štajerske Fritz Grundnig, so bodečo žico, ki preprečuje dostop ljudi do cestišča, postavili že 25. oktobra in ni v povezavi z »gradbenimi ukrepi« za zavarovanje meje, ki jih je konec oktobra ob obisku Špilja napovedala avstrijska notranja ministrica Johanna Mikl-Leitner.

Bodeča žica je sicer last avstrijske vojske. Kot je še pojasnil Grundnig, bi bila edina alternativa bodeči žici, da bi ob robu avtoceste postavili stalno stražo.

[duje]

Vlada Slovenije ne komentira vijesti o navodnoj kupovini bodljikave žice u Poljskoj i o skorom dolasku prve pošiljke u Sloveniju....

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/
03.11.2015

Vladni molk o nakupu poljske bodeče žice

Na vladi informacij o naročilu žice niso ne potrdili, še manj zanikali, odgovorom na vprašanja pa so se izognili.

Ljubljana – Slovenija je po naših informacijah na Poljskem naročila bodečo žico, prva pošiljka bo v državo prišla kmalu. Na vladi naše informacije niso ne potrdili ne zanikali, še več, potem ko smo postavili konkretna vprašanja, so se zavili v molk.

»Danes je na to temo že odgovarjal premier na novinarski konferenci,« je bilo edino sporočilo iz vlade, o potrditvi nabave bodeče žice pa niso hoteli govoriti. Premier Miro Cerar o tem na novinarski konferenci sploh ni govoril, dejal je le, da bomo v primeru zmanjšanega sprejema beguncev v Avstriji in Nemčiji »povečali nadzor na meji, kar ne izključuje niti postavitve tehničnih ovir, če bo treba, tudi z ograjo na vstopnih točkah«. Niti besede o bodeči žici, ki bo menda kmalu prišla iz Poljske v našo državo.

Vprašanja brez odgovorov

Na vladni urad za komuniciranje smo popoldne sicer naslovili več vprašanj, na primer za kaj bo namenjena, kateri državni organ je naročnik, kdo je dal pobudo za nabavo, na kakšen način bo oziroma je nabavljena (mimo javnega razpisa), kdo je dobavitelj, koliko bo stalo naročilo, koliko bodeče žice je bilo naročeno in zakaj se je država zanjo odločila, glede na to, da so izkušnje iz zadnjih tednov pokazale, da je njena postavitev neučinkovito in nehumano sredstvo, nad katerim so se v primeru Madžarske celo zgražali. Na nobeno od vprašanj vladni urad za komuniciranje ni odgovoril.

[duje]

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Grčka provela prvu relokaciju izbjeglica u Luksemburg

Grčka je u srijedu provela prvu relokaciju tražitelja azila sa svojeg teritorija u Luksemburg, u okviru plana EU-a da se smanjiti pritisak na zemlje koje su preplavljene valom izbjeglica.

Šest obitelji iz Sirije i Iraka prebačene su iz Atena u okviru 780 milijuna eura vrijedne dvogodišnje sheme koju financira Europska unija.

S osmjehom na licima, roditelji s malom djecom u rukama pozirali su s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom i luksemburškim ministrom vanjskih poslova Jeanom Asselbornom uz zrakoplov na atenskom aeodromu te se potom ukrcali na let.

Više od 580.000 izbjeglica ušlo je u Grčku ove godine preko njezine dugačke morske granice s Turskom što je Atenu dovelo u teški logistički, financijski i humanitarni položaj.

Grčka je pristala privremeno smjestiti do 50.000 izbjeglica na svom teritoriju ove godine.

Osamdeset i šestero ljudi već je prebačeno izravno iz Italije u Švesku i Finsku u okviru ove iste sheme. (Hina/Reuters)

[duje]

Šta zna "Večernji list" o nabavi bodljikave žice u Sloveniji:

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Delo: Slovenija u Poljskoj kupila bodljikavu žicu za granicu s Hrvatskom

Bodljikavu žicu koja bi trebala zapriječiti put migrantima na najosjetljivijim dijelovima zelene granice s Hrvatskom Slovenija je kupila u Poljskoj, a u zemlju treba doći kroz nekoliko dana, tvrdi Delo
 
Slovenska vlada već je naručila veće količine bodljikave žice radi eventualne zaštite svoje južne granice s Hrvatskom ako bi na njoj ponovo došlo do nekontroliranog ulaska migranata i izbjeglica, što trenutačno nije slučaj, pišu vodeći slovenski dnevnici, a slovenska vlada tvrdnje odbija komentirati.
   
Bodljikavu žicu koja bi trebala zapriječiti put migrantima na najosjetljivijim dijelovima zelene granice s Hrvatskom Slovenija je kupila u Poljskoj, a u zemlju treba doći kroz nekoliko dana, tvrdi ljubljansko "Delo" u najistaknutijem članku na svojoj prvoj stranici.

Vodeći slovenski list pri svojoj se tvrdnji poziva na vlastite neimenovane izvore, te upozorava na znakovitu šutnju vladinih službi koje informaciju ne žele ni potvrditi niti zanijekati.

Na pitanja o tome ima li doista informacije da će Njemačka i Austrija uskoro zatvoriti svoje granice za migrante i da je Slovenija već naručila žičanu ogradu koju bi postavila na svoju "schengensku" granicu prema Hrvatskoj, premijer Miro Cerar u utorak je na konferenciji za novinare odgovarao dosta neodređeno, ali je ponovo istaknuo kako će Slovenija uskoro morati djelovati samostalno ako se migrantski val koji je i dalje velik ne počne učinkovitije kontrolirati i smanjivati, rekavši da ne isključuje posebne mjere na granici s Hrvatskom.

"Ako se suočimo s velikim brojem migranata koji ne bi mogli kontrolirati, posebno ako Njemačka i Austrija počnu ograničavati njihov prijem, bit ćemo sprermni postaviti ogradu i fiizičke prepreke", kazao je Cerar, ali je dodao da to ne  bi značilo potpuno zatvaranje granice s Hrvatskom nego bolju kontrolu i usmjeravanje izbjegličkog vala, koje bi bilo učinkovitije nego do sada.

Mogućnost, odnosno nagađanje da bi Slovenija mogla početi postavljati "žicu" na granici s Hrvatskom spominje i Slovenski radio. O takvim  špekulacijama piše i ljubljanski dnevni list "Dnevnik", podsjećajući da je prije nekoliko  dana bodljikavu žicu blizu prijelaza Šentilj/Spielfeld postavila Austrija, kako bi spriječila nekontrolirani ulazak izbjeglica i migranata iz Slovenije od kojih su neki navodno mimo nadzora ulazili u Austriju, trčeći preko obližnje autoceste, ne čekajući dogovoreno  propuštanje u Austriju u manjiim skupinama.

Za razliku od "Dela", "Dnevnik" navodi kako je  po njihovim informacijama Cerarova vlada "mrežu za granicu s Hrvatskom" navodno "već nabavila", te da se nalazi u Sloveniji, spremna da bude upotrijebljena svakog trenutka.

Kupnju žice navodno je bez raspisivanja javnog natječaja realizirao ministar za gospodarstvo i turizam Zdravko Počivalšek. Štoviše, piše list, dio žičane ograde kupljen  je od Mađarske kojoj je dio materijala za zaprečavanje granice ostao, nakon što je  zatvorila granicu sa Srbijom, a onda i s Hrvatskom.

O špekulacijama da se slovenska vlada, unatoč svom načelnom stavu da je protiv stvaranja "zidova" u Europi, zanima za kupnju većih količina žičane mreže i fizičkih zapreka prvi je prije dva tjedna pisao  ljubljanski tabloid "Slovenske novice", ali se vlada na te tvrdnje nije obazirala niti ih komentirala.

Pitanja o navodnom planu za postavljenje ograde na granici s Hrvatskom novinari su kasno sinoć postavili i ministru vanjskih poslova Karlu Erjavcu, nakon održanog koalicijskog sastanka o tekućim pitanjima.

Erjavec je ponovio svoje više puta izraženo stajalište kako će Slovenija morati reagirati na isti način kao Njemačka i Austrija, te da postavljanje ograde nije isključeno.

"Ako Austrija bude zaoštravala svoje mjere, na to će biti primorana i Slovenija", kazao je Erjavec.

"Spremni smo na sve scenarije, u kontaktu smo s Austrijom i Njemačkom, imamo sve informacije i koordiniramo se. Sve ovisi upravo o njihovim potezima", kazao je Erjavec.