PALUBA
March 21, 2025, 05:24:03 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mejlom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 [92] 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 ... 592   Go Down
  Print  
Author Topic: Imigrantska kriza  (Read 1023203 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:Yesterday at 10:48:59 pm
Posts: 23 095


« Reply #910 on: November 03, 2015, 07:38:02 pm »

Znači čitava konferencija EU o izbeglicama je ustvari bila zbog nas, da se mi ovde ne bi potukli Angry? A mi se zbog izbeglica nećemo potući ako nas ovi dušebrižnici ne budu podbadali. A hoćemo ako smo budale. Nažalost budala ovde nikad nije falilo. Ja mislim da je "naše" budale trebalo ekspedovati sa izbeglicama u EU pa nek oni malo vide kako je to.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886



« Reply #911 on: November 03, 2015, 09:29:46 pm »

Istočno od prihvatnog centra (Špilje) za izbjeglice - migrante, Austrija je postavila bodljikavu žicu. Žica sprečava dolazak do ceste koju su koristili migranti za ilegalni ulazak u Austriju....

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/

17.45: V Špilju na meji med Avstrijo in Slovenijo so vzhodno od sprejemnega centra postavili bodečo žico. Ta stoji ob robu pirinske avtoceste. Avstrijski organi naj bi se za postavitev bodoče žice odločili, ker so številni begunci poskušali prek avtoceste, ki je v bližini starega mejnega prehoda Špilje, vstopiti v Avstrijo.

Kot je kasneje pojasnil tiskovni predstavnik policije avstrijske Štajerske Fritz Grundnig, so bodečo žico, ki preprečuje dostop ljudi do cestišča, postavili že 25. oktobra in ni v povezavi z »gradbenimi ukrepi« za zavarovanje meje, ki jih je konec oktobra ob obisku Špilja napovedala avstrijska notranja ministrica Johanna Mikl-Leitner.

Bodeča žica je sicer last avstrijske vojske. Kot je še pojasnil Grundnig, bi bila edina alternativa bodeči žici, da bi ob robu avtoceste postavili stalno stražo.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886



« Reply #912 on: November 04, 2015, 08:36:23 am »

Vlada Slovenije ne komentira vijesti o navodnoj kupovini bodljikave žice u Poljskoj i o skorom dolasku prve pošiljke u Sloveniju....

Vir: "Delo" Ljubljana
http://www.delo.si/
03.11.2015

Vladni molk o nakupu poljske bodeče žice

Na vladi informacij o naročilu žice niso ne potrdili, še manj zanikali, odgovorom na vprašanja pa so se izognili.

Ljubljana – Slovenija je po naših informacijah na Poljskem naročila bodečo žico, prva pošiljka bo v državo prišla kmalu. Na vladi naše informacije niso ne potrdili ne zanikali, še več, potem ko smo postavili konkretna vprašanja, so se zavili v molk.

»Danes je na to temo že odgovarjal premier na novinarski konferenci,« je bilo edino sporočilo iz vlade, o potrditvi nabave bodeče žice pa niso hoteli govoriti. Premier Miro Cerar o tem na novinarski konferenci sploh ni govoril, dejal je le, da bomo v primeru zmanjšanega sprejema beguncev v Avstriji in Nemčiji »povečali nadzor na meji, kar ne izključuje niti postavitve tehničnih ovir, če bo treba, tudi z ograjo na vstopnih točkah«. Niti besede o bodeči žici, ki bo menda kmalu prišla iz Poljske v našo državo.

Vprašanja brez odgovorov

Na vladni urad za komuniciranje smo popoldne sicer naslovili več vprašanj, na primer za kaj bo namenjena, kateri državni organ je naročnik, kdo je dal pobudo za nabavo, na kakšen način bo oziroma je nabavljena (mimo javnega razpisa), kdo je dobavitelj, koliko bo stalo naročilo, koliko bodeče žice je bilo naročeno in zakaj se je država zanjo odločila, glede na to, da so izkušnje iz zadnjih tednov pokazale, da je njena postavitev neučinkovito in nehumano sredstvo, nad katerim so se v primeru Madžarske celo zgražali. Na nobeno od vprašanj vladni urad za komuniciranje ni odgovoril.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886



« Reply #913 on: November 04, 2015, 10:35:40 am »

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Grčka provela prvu relokaciju izbjeglica u Luksemburg

Grčka je u srijedu provela prvu relokaciju tražitelja azila sa svojeg teritorija u Luksemburg, u okviru plana EU-a da se smanjiti pritisak na zemlje koje su preplavljene valom izbjeglica.

Šest obitelji iz Sirije i Iraka prebačene su iz Atena u okviru 780 milijuna eura vrijedne dvogodišnje sheme koju financira Europska unija.

S osmjehom na licima, roditelji s malom djecom u rukama pozirali su s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom i luksemburškim ministrom vanjskih poslova Jeanom Asselbornom uz zrakoplov na atenskom aeodromu te se potom ukrcali na let.

Više od 580.000 izbjeglica ušlo je u Grčku ove godine preko njezine dugačke morske granice s Turskom što je Atenu dovelo u teški logistički, financijski i humanitarni položaj.

Grčka je pristala privremeno smjestiti do 50.000 izbjeglica na svom teritoriju ove godine.

Osamdeset i šestero ljudi već je prebačeno izravno iz Italije u Švesku i Finsku u okviru ove iste sheme. (Hina/Reuters)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886



« Reply #914 on: November 04, 2015, 10:40:58 am »

Šta zna "Večernji list" o nabavi bodljikave žice u Sloveniji:

Vir: "Večernji list" Zagreb
http://www.vecernji.hr/

Delo: Slovenija u Poljskoj kupila bodljikavu žicu za granicu s Hrvatskom

Bodljikavu žicu koja bi trebala zapriječiti put migrantima na najosjetljivijim dijelovima zelene granice s Hrvatskom Slovenija je kupila u Poljskoj, a u zemlju treba doći kroz nekoliko dana, tvrdi Delo
 
Slovenska vlada već je naručila veće količine bodljikave žice radi eventualne zaštite svoje južne granice s Hrvatskom ako bi na njoj ponovo došlo do nekontroliranog ulaska migranata i izbjeglica, što trenutačno nije slučaj, pišu vodeći slovenski dnevnici, a slovenska vlada tvrdnje odbija komentirati.
   
Bodljikavu žicu koja bi trebala zapriječiti put migrantima na najosjetljivijim dijelovima zelene granice s Hrvatskom Slovenija je kupila u Poljskoj, a u zemlju treba doći kroz nekoliko dana, tvrdi ljubljansko "Delo" u najistaknutijem članku na svojoj prvoj stranici.

Vodeći slovenski list pri svojoj se tvrdnji poziva na vlastite neimenovane izvore, te upozorava na znakovitu šutnju vladinih službi koje informaciju ne žele ni potvrditi niti zanijekati.

Na pitanja o tome ima li doista informacije da će Njemačka i Austrija uskoro zatvoriti svoje granice za migrante i da je Slovenija već naručila žičanu ogradu koju bi postavila na svoju "schengensku" granicu prema Hrvatskoj, premijer Miro Cerar u utorak je na konferenciji za novinare odgovarao dosta neodređeno, ali je ponovo istaknuo kako će Slovenija uskoro morati djelovati samostalno ako se migrantski val koji je i dalje velik ne počne učinkovitije kontrolirati i smanjivati, rekavši da ne isključuje posebne mjere na granici s Hrvatskom.

"Ako se suočimo s velikim brojem migranata koji ne bi mogli kontrolirati, posebno ako Njemačka i Austrija počnu ograničavati njihov prijem, bit ćemo sprermni postaviti ogradu i fiizičke prepreke", kazao je Cerar, ali je dodao da to ne  bi značilo potpuno zatvaranje granice s Hrvatskom nego bolju kontrolu i usmjeravanje izbjegličkog vala, koje bi bilo učinkovitije nego do sada.

Mogućnost, odnosno nagađanje da bi Slovenija mogla početi postavljati "žicu" na granici s Hrvatskom spominje i Slovenski radio. O takvim  špekulacijama piše i ljubljanski dnevni list "Dnevnik", podsjećajući da je prije nekoliko  dana bodljikavu žicu blizu prijelaza Šentilj/Spielfeld postavila Austrija, kako bi spriječila nekontrolirani ulazak izbjeglica i migranata iz Slovenije od kojih su neki navodno mimo nadzora ulazili u Austriju, trčeći preko obližnje autoceste, ne čekajući dogovoreno  propuštanje u Austriju u manjiim skupinama.

Za razliku od "Dela", "Dnevnik" navodi kako je  po njihovim informacijama Cerarova vlada "mrežu za granicu s Hrvatskom" navodno "već nabavila", te da se nalazi u Sloveniji, spremna da bude upotrijebljena svakog trenutka.

Kupnju žice navodno je bez raspisivanja javnog natječaja realizirao ministar za gospodarstvo i turizam Zdravko Počivalšek. Štoviše, piše list, dio žičane ograde kupljen  je od Mađarske kojoj je dio materijala za zaprečavanje granice ostao, nakon što je  zatvorila granicu sa Srbijom, a onda i s Hrvatskom.

O špekulacijama da se slovenska vlada, unatoč svom načelnom stavu da je protiv stvaranja "zidova" u Europi, zanima za kupnju većih količina žičane mreže i fizičkih zapreka prvi je prije dva tjedna pisao  ljubljanski tabloid "Slovenske novice", ali se vlada na te tvrdnje nije obazirala niti ih komentirala.

Pitanja o navodnom planu za postavljenje ograde na granici s Hrvatskom novinari su kasno sinoć postavili i ministru vanjskih poslova Karlu Erjavcu, nakon održanog koalicijskog sastanka o tekućim pitanjima.

Erjavec je ponovio svoje više puta izraženo stajalište kako će Slovenija morati reagirati na isti način kao Njemačka i Austrija, te da postavljanje ograde nije isključeno.

"Ako Austrija bude zaoštravala svoje mjere, na to će biti primorana i Slovenija", kazao je Erjavec.

"Spremni smo na sve scenarije, u kontaktu smo s Austrijom i Njemačkom, imamo sve informacije i koordiniramo se. Sve ovisi upravo o njihovim potezima", kazao je Erjavec.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:Today at 09:50:30 am
Location: Beograd
Posts: 18 055


« Reply #915 on: November 04, 2015, 11:03:51 am »



Kupuju bodljikavu žicu u Poljskoj? Da, grof Thurn je davno umro, železarna Ravne / Štore nemaju posla, a nisu svi "pametni" kao Srbija da veštački održavaju Smederevo zarad samo njima jasne politike i socijale.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886



« Reply #916 on: November 04, 2015, 03:37:24 pm »

-Skupština R. Slovenije ne dozvoli raspisivanje referenduma o dopuni zakona o obrani (kojim bi se dala veće ovlasti vojsci kod radu sa  migrantima)

-Skupština R. Slovenije odobrila dizanje dobne granice (60godina) za pomoćne policajce (penzionirani), pa će se tako brzo dobit (mogućnost privremenog zapošljava nja) više obučenih ljudi za rad sa migrantima.

Vir: "Dnevnik" Ljubljana
https://www.dnevnik.si/

15:22

DZ zavrnil razpis referenduma o dopolnjenem zakonu o obrambi

Državni zbor je na današnji izredni seji z 71 glasovi za in šestimi proti zavrnil razpis referenduma o dopolnitvi zakona o obrambi, ki vojski podeljuje dodatna pooblastila. S tem se zaustavlja zbiranje podpisov volivcev za podporo zahtevi za razpis referenduma.

15:12

79 glasov za in brez glasu proti

DZ je z 79 glasovi za in brez glasu proti podprl spremembo zakona o organiziranosti in delu v policiji, ki dviguje starostno mejo za pomožne policiste. Določa jo s koncem koledarskega leta, v katerem policist dopolni 60 let. Kot pravi ministrica Vesna Györkös Žnidar, je več pomožnih policistov nujno zaradi obvladovanja velikega števila migrantov. S povišanjem starostne meje za pomožne policiste bodo po njenih besedah po relativno hitrem postopku dobili izkušene, preverjene kadre.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:June 06, 2023, 07:56:40 am
Posts: 17 886



« Reply #917 on: November 04, 2015, 03:43:08 pm »

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspx

REPORTAŽA

Gevgelija - od elementarne nepogode do biznisa s izbjeglicama

Izbjeglice su tijekom ljetnih mjeseci doslovce preplavili Makedoniju i pješačili njihovim autocestama prema sjeveru jer im nisu dali koristiti prijevozna sredstva. Jedan im je dio građana pomagao, a drugi ih materijalno iskorištavao. Danas njihovo kretanje strogo kontrolira država i naplaćuje ga vidno iznad tržišnih vrijednosti najkomfornijeg prijevoza, izbjeglice sklanja od javnosti pa čak i novinarima ograničava snimanje po izbjegličkim kampovima.

 Pored željezničke stanice Gevgelija cesta vodi prema jugu preko mosta na Konjskoj rijeci i tu joj je kraj. S obje njezine strane prije mosta poprečno su poredani deseci intenzivno žutih taksi vozila. Oni potvrđuju da završetak ceste nije kraj svijeta.

 Vi možete dalje, nije daleko, ali nama ne daju, odgovara taksist Blažo na pitanje može li se do najjužnijeg izbjegličkog kampa na aktivnoj Balkanskoj ruti.

 Ranije kad su se bojali da izbjeglice prenose bolesti bili smo dobri, a danas nam ne daju jer država zarađuje, kaže.  

 Poljski put svježe nasut šljunkom za nekoliko stotina metara dovede do kruga bijelih UNHCR-ovih šatora-kućica unutar koga vrije od živosti.

 Skopski volonter Kemal Škrijelj upravo se sprema ući s grupom talijanskih novinara. Potvrđuje mi da unutra ne puštaju bez dozvole, i odmah mi opisuje put do mjesta u gradu gdje ju mogu dobiti.

 "Ajde, pa nema problema, ako što zapne slobodno zovi", kaže Kemal nabijajući pletenu kapu preko ušiju.

Nisu ih puštali u javni prijevoz

 Gevgelija, grad uz granicu s Grčkom s blizu deset tisuća stanovnika, postao je ovoga ljeta arena izbjegličkih sudbina, uglavnom iz arapskog svijeta, koje se nastoje domoći Njemačke. "Kaos u Gevgeliji", "migranti zaposjeli Gevgeliju", "u Gevgeliji sijevali noževi među migrantima", "policija ispalila suzavac na izbjeglice"…. Samo su neki od naslova koji su punili regionalne i medije iz šireg područja.

 Kao i mnoge gradove u koje je došla, rijeka izbjeglica iznenadila je lokalne vlasti i dovela do sloma javnog sustava.

 Ranije je bilo teško za migrante. Nisu ih puštali da koriste javni prijevoz. Išli su pješice po 180 km kroz Makedoniju. Onda su im prodavali bicikle pa bi njima išli od Gevgelije do Kumanova, a potom su ih "derali" taksisti, prisjeća se Kemal Škrijelj, volonter rodom iz Novog Pazara u Srbiji.

 Kako je dolazio sve veći i veći broj izbjeglica, počele su demonstracije, "zašto ih puštaju", kaže Kemal i dodaje da su on i njegovi prijatelji počeli izlaziti na ceste oko Skopja da upute izbjeglice i pomognu im u hrani i osnovnim higijenskim potrepštinama. Njegove riječi potvrđuje Amnesty International (AI) koji kaže da su migranti, uključujući žene i maloljetnike bez pratnje, držani u užasnim uvjetima u Makedoniji. AI, također, prigovara Makedoniji da je njezina granična policija sudjelovala u vraćanju izbjeglica iz Srbije.

Škrijelj objašnjava da su te aktivnosti potaknule osnivanje njihove humanitarne udruge NUN, te da ih je nastalo još. Pritiskom javnosti oko udruga, donesen je zakon da izbjeglice mogu ići autobusom i vlakom, kaže.

 U gradu, do kojeg sa sjevera vodi loše održavana autocesta, nema velike vreve iako je subota rano poslijepodne. A od izbjeglica ni traga.

 U Makedoniji se loše živi. Otiđi u kafić, naći ćeš dva čovjeka. Ja imam posao, ali moji drugovi nemaju, pa neću ni ja da idem, kaže Zoran, odani navijač Dinama iz Zagreba. Zbog Dinama je služio vojsku u Samoboru i danas voli Zagreb i Dinamo.

 Stari mi je bio Dinamovac i upisao i mene kao dijete. Znaš kako je ono bilo, možeš da navijaš za neki svoj mali klub, ali glavni su bili jedan od velike četvorke, kaže i dodaje da i danas čuva sve iskaznice, zastavice i ostale suvenire Dinama.

 Zoran kaže da sada po gradovima nema izbjeglica te nam pokazuje put do Centra za upravljanje krizom. Uz ulice uglavnom obiteljske kuće s dvorištima, ispred kojih domaćini sjede i komuniciraju s prolaznicima. U jednom dvorištu tik do traktora kip sirene u ljudskoj veličini i stavu.

 Grad tople klime, svega 70 km udaljen od luke Solun, imao je turbulentnu povijest. Za nj su se nadmetali Grčka, Bugarska i Srbija. Po pročeljima izranjaju napisi iz polustoljetne prošlosti „Nekjeme go kralot, sakame go TITO“ (Nećemo kralja, hoćemo Tita).

 Napuštena kasarna JNA „7 novembri“, u kojoj se nalazi Krizni centar, kombinacija je zaraslih aleja, podignutih sportskih igrališta, nekih industrijskih pogona i koječega još.

U prizemlju zgrade razvaljena telefonska centrala, koja liči na harmonij, podsjeća na dane kad je ovdje bio vojni objekt s jakim komunikacijskim instalacijama. Na zidu slika vojnika. Danas u cijeloj zgradi glasovi dopiru samo iz jedne sobe na katu. Subota je, ne radi se. Nakon što je iz sobe izišla skupina volontera, koordinator Centra za krizu Zoran Lazarovski nas prima, daje dozvolu za ulazak, i upozorava.

„Ja ću ti dati dozvolu, ali ostavi aparat u autu, nemoj da ti ga uzmu“.

Pretrpani vlak skuplji od taksija

 Zoran Lazarovski regionalni koordinator za krizu izazvanu bujicom izbjeglica, stanje općenito ocjenjuje dobrim, uz propuste na koje utječe ritam kretanja brodova koji prevoze izbjeglice između turske obale i grčkih otoka i to koliko ih kada grčke službe upute u Makedoniju.

 Sve izbjeglice kanaliziraju prema Gevgeliji, ali se neki pojave u izoliranim grupama na drugim točkama. Do sada nismo imali smrtnih slučajeva, ali znali su doći s prostrelnim ranama.

 Lazarovski nije želio otkriti etničku ni dobnu strukturu izbjeglica, kaže zbog sigurnosnih razlika. No prema podacima objavljenim na stranicama makedonskog MUP-a od 2. studenoga, u Makedoniji je od 19. lipnja izdano 203.940 potvrda za traženje prava na azil, od kojih 124.488 muškaraca, 29.688 žena, 39.976 djece koji su pridruženi nositelju potvrde, te 9788 djece bez roditelja.

 Najbrojniji su građani Sirije, 132.219 njih, zatim iz Afganistana 41.195 osoba, iz Iraka 15.671, Pakistana 4327, Irana 3534, Palestine 1739, Somalije 1044, Bangladeša 938, Konga 493, Nigerije 258, Kameruna 225, Eritreje 212, a tu je i mali broj drugih državljana. Podaci pokazuju da je u Makedoniji ukupno 70 osoba zatražilo pravo na priznavanje azila, od kojih u Prihvatnom centru ukupno pet njih.

 Podaci o ukupnom broju osoba koje su zabilježile makedonske službe od početka migracijske krize za trećinu je manji od broja koji su za kraće vrijeme zabilježile vlasti u Hrvatskoj. To zbunjuje, ali nismo našli objašnjenje. K tome, u Sloveniji je zabilježena pojava prema kojoj se više izbjeglica evidentira na ulazu u zemlju nego na izlasku iz nje.

 No Makedonija je također zemlja čiji građani traže azil na zapadu. Prema izvješću Amnesty Internationala do kraja rujna, 7105 makedonskih građana podnijelo je zahtjev za azil u EU.

 Napravili smo Prihvatni centar u kojem dobiju sve što im treba i trudimo se da ih prevezemo što bezbolnije vlakom, taksijem ili busom. Karta za vlak, koja vrijedi 72 sata, istodobno je osiguravateljna polica od ozljeda i bolesti, kaže Lazarovski.

Škrijelj ističe da kod prijevoza i dalje ima povreda prava izbjeglica. Kartu vlakom im naplaćuju više od 30 eura, te je skuplja od taksi prijevoza, dok u vlak kapaciteta tisuću osoba natrpaju po 1600 izbjeglica, a pritom dijelu njih ne daju ni voznu kartu.

 Besplatan prijevoz za izbjeglice bio bi težak teret za Makedoniju jer smo mala država u kojoj dosta Makedonaca ne radi. Na pitanje koliko iznose troškovi Makedonije oko izbjeglica Lazarovski kaže da je teško reći,

 Ne radi se o jednom, dva ili tri milijuna eura, nego o dugotrajnom procesu u kojem smo podigli kapacitet armije, policije, svih komunalnih službi, bolnice, itd., odgovara koordinator Centra za krizu iz Gevgelije Zoran Lazarovski.

 Kad sam ugasio snimač, nagnu se bliže i reče:

„Moje osobno mišljenje o ovom s izbjeglicama, tu se radi o tihoj islamizaciji Europe“.

Među volonterima i protestantski biskup

 Po najavi, granični policajac na ulazu u kamp još jednom provjerava i upozorava: „Nemoj da snimaš, morat ću da ti oduzmem aparat!“.

Kamp je podignut 5. rujna, nalazi se oko 650 metara daleko od mjesta na kojem izbjeglice iskrcavaju grčki autobusi. Središnji prostor kampa okružen je montažnim kućicama s liječnicima, Crvenim križem, mjestom za podjelu hrane, kućicom za majke s djecom, pa kamp djeluje homogeno. Gdje god kreneš, svakoga sretneš i sve vidiš.

Po podu na otvorenom po torbama polijegali umorni putnici. Pristupa Sirijac školske dobi i pita jesam li iz Hrvatske, kao da mi to piše na čelu. Raspituje se za režim u Hrvatskoj. Pita mogu li on, njegov otac i njegova majka uzeti privatni prijevoz, što bi najradije učinili. Nakon razgovora uljudno se zahvalio i otišao.

 U povećem bijelom šatoru UNHCR-a s drvenim podom, tik uz željezničku prugu, momci zaigrali nogomet. Sve pršti od energije i svako malo se zaori. To ne smeta jednom mladiću da uz samu stijenu, naslonjen na torbu, slatko utone u san. Lica stavio u dlan, na čijem je rubu tetovirao riječ „love“ - ljubav.

 Jedan od volontera Crvenog križa predstavlja se kao pastor i biskup Protestantske crkve u Skopju. Mlad je, mišićav, crvenkasta lica. Odrastao je, kaže, kao ateist, a nakon što je došao u kontakt s Amerikancima koji su posjetili Skopje, sam se priklonio toj crkvi.

 Prilazi mu mlada Sirijka i nervozno pita kada će krenuti dalje. On je smiruje: "Kuda ti se žuri? Sve je OK."  

 Do nje plače dijete koja je majka nervozno posjela ne neki prostirač. Uzima ga volonterka Crvenog križa i tješi ga.

 Halil Halili je direktor jedne poštanske podružnice u Skopju, član dobrotvorne udruge NUN. Dolazi vikendom volontirati u kamp, a ako ima potrebe i u ponedjeljak, utorak, kaže, uzme odmor. Smatra da više od 70 posto makedonskog naroda voli pomagati izbjeglicama.

 Njegova i Kemalova udruga svaki dan napravi 1500 sendviča i donese ih u kamp, a ona je jedan od tri opskrbljivača kampa sendvičima.

 Prije odlaska iz kampa posjećujem šator u kojem glumci igraju predstave za djecu. Teško je odoljeti toploj atmosferi, pa kradimice snimam par fotografija.

 Na izlazu, policajac me pita: Jesi snimio što?

 Odmahujem glavom, bojim se da mi ne uzme mobitel.

 "'Ko ti je kriv", odgovara mi šeretski.


Piše: Ivo Lučić / Hina
Logged
Karlo
potporučnik
*
Offline Offline

Last Login:July 08, 2017, 07:50:46 am
Posts: 2 112



« Reply #918 on: November 04, 2015, 04:17:32 pm »

Evo što kaže nada za rješenje izbjegličke krize,očekivanja Turskih izbora.


Ердоган: Избегличка политика ЕУ срамотна
АНКАРА -

Председник Турске Реџеп Тајип Едоган оптужио је данас европске земље да имају сувише селективну и дискриминаторску политику прихвата избеглица и рекао да ће остати упамћене због њихових "срамнотних" ставова.

Ердоган је рекао да су европске земље запале у панику наспрам стотина хиљада тражилаца азила који су дошли до граница ЕУ, док је Турска већ примила 2,5 милиона сиријских избеглица. Он је рекао да европске земље примају избеглице према "њиховом образовању, вери, способностима, старости и здрављу" не узимајући у обзир хуманитарне разлоге, пренео је Асошиејтед прес (АП).

редзеп таип ердоган
Бета/АП (Burhan Ozbilici)

"Проблем Сирије и Ирака једног дана ће се завршити и ови људи ће се вратити у своје земље, градове и домове. Оно што ће запамтити је турски хуманитарни став и срамотни став Запада", рекао је Ердоган.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Last Login:February 16, 2023, 08:29:39 pm
Location: Postojna
Posts: 16 565



« Reply #919 on: November 04, 2015, 07:44:16 pm »

Pitajmo Kurde iz Sirije, kako su dobrodošli u Turski, da ne idemo dalje..

 
Logged
Pages:  1 ... 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 [92] 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 ... 592   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 22 queries.