Pred izbore su mu oni najveći neprijatelji, ali njegova strategija preti da mu se obije o glavuJ.R. 14.09.2021.
Uoči izbora za državnu Dumu u Rusiji ove nedelje, ruski predsednik Vladimir Putin ima razloga za zabrinutost. Popularnost njegove stranke Jedinstvena Rusija poslednjih godina je u velikom padu, a dvotrećinska većina u Donjem domu parlamenta iznenada je postala ranjiva. Putinov odgovor na ovu situaciju manje je zapanjujuć - on svoje najveće političke neprijatelje i kritičare žigoše kao „strane agente“.Putin je skoro deceniju unazad koristio ruski zakon o
"stranim agentima“, ali ga je sada poboljšao. Niz amandmana, usvojenih 30. decembra prošle godine, omogućava režimu da cilja bilo koju organizaciju koja prima strana sredstva ili bilo kog pojedinca koji izražava kritiku Putina, čak i na društvenim mrežama. Zakon se već koristio za uznemiravanje i zastrašivanje prodemokratskih aktivista, prisiljavajući većinu njih da ćute ili napuste zemlju. Oni koji ne mogu da izbegnu oznaku
"strani agent“ moraju da prijavljivljuju svoje aktivnosti Ministarstvu pravde svakih šest meseci ili im preti do pet godina zatvora.
Sukob je samo poslednja u dugom nizu antidemokratskih mera koje je Putin nametnuo da zaštiti svoj režim. Početkom 2000-ih, kada je Putin prvi put izabran za predsednika, pokrenuo je sistemske napade na medije. To je prvo dovelo do autocenzure i na kraju do potpune kontrole od strane vlade. Medijski tajkun Vladimir Gusinski bio je prisiljen da napusti zemlju i svoj udeo u Medija Mostu, koji je uključivao nacionalni televizijski kanal NTV, proda Gasprom Mediji. Stavljanje medija u ruke Gasprom Medije, podružnice u vlasništvu državnog gasnog giganta Gasproma, bio je najlakši način da se ućutka nezavisna TV stanica Rusije. Boris Berezovski, oligarh koji je posedovao najveću rusku nacionalnu televizijsku mrežu, doživeo je sličnu sudbinu.
U to vreme vrlo mali broj ljudi je shvatao da je suzbijanje uvod u Putinov način da konsoliduje i zadrži svoju moć. Кremlju je još bilo donekle stalo do međunarodne reputacije Rusije, on je svoj politički sistem okarakterisao kao
"upravnu demokratiju“ i barem je pokušavao da zadrži taj imidž. Ali nakon 21 godine
"putinizma", sa beskrajnim obećanjima da će Rusija ponovo potvrditi svoju dominaciju na svetskoj sceni, umor je sve veći. Loše rukovanje pandemijskom krizom, kao i ekonomske teškoće i nepopularne reforme dodatno podrivaju Putinovu popularnost. Prema rezultatima ankete objavljene u martu, Putinova stranka Jedinstvena Rusija imala je samo 27 odsto podrške širom zemlje, što je osmogodišnji minimum, i oskudnih 15 odsto podrške u Moskvi.
Pošto je stvorio visoko personalizovan režim, samo Putin može da odredi koliko je spreman da ide da ga proširi i zaštiti. Nedavne ustavne promene dozvoljavaju ruskom predsedniku da ostane na vlasti do 2036. godine, što ukazuje na to da ne planira uskoro da se povuče. Ipak, prema anketi koju je sproveo Levada centar, 57 odsto Rusa starosti od 18 do 24 godine ne želi da Putin ostane na vlasti nakon što mu mandat istekne 2024. Ne postoje iluzije da će Putinova prava opozicija - kojoj je uskraćena mogućnost da učestvuje na izborima - biti u stanju da demokratski promeni režim. Ali po prvi put u novijoj istoriji Rusije, zemlja ima ujedinjujuću opozicionu figuru, piše "Forin Polisi", sa sada zatvorenim Aleksejem Navaljnim, koji je na neki način uspeo da konsoliduje opoziciju oko svog rukovodstva i motiviše mlade aktiviste da izađu na ulice. Putin bi mogao da pobedi na izborima, ali u isto vreme da izgubi legitimitet.
Кao odgovor na Navaljnog, Кremlj se vratio strahovima od nove
"obojene revolucije“. Revolucija ruža u Gruziji (2003.) i Narandžasta revolucija u Ukrajini (2004. do 2005.) izazvale su zabrinutosti oko stranog uticaja, dodaje "Forin polisi". U to vreme Кremlj je počeo da zastrašuje nevladine organizacije (NVO) u Rusiji koje se finansiraju iz stranih zemalja, plašeći se da one žele da podrivaju Putinov režim. Onda su se stvari pogoršale. Кrajem 2011. godine, kada se Putin formalno vratio na mesto predsednika izbili su na Trgu Bolotnaja. Najveće skupove u modernoj ruskoj istoriji Кremlj je doživeo kao pokušaj Zapada da se umeša u unutrašnja pitanja Rusije. Manje od tri meseca nakon inauguracije, Putin je potpisao kontroverzni zakon koji zahteva da se nevladine organizacije koje dobijaju sredstva iz inostranstva registruju kao
"strani agenti“.
Skoro deceniju kasnije, Navaljnova strategija pametnog glasanja, koja podrazumeva glasanje za one političare koji imaju najveće šanse da pobede kandidate Jedinstvene Rusije, podstakla je Кremlj da pojača zakon o
"stranim agentima“. U junu je vlada označila Navalnovu Fondaciju za borbu protiv korupcije i njene regionalne mreže kao
"ekstremističke“ i zabranila ih. Ekstremistička etiketa sprečava Navaljnove pristalice i saradnikeda se kandiduju. Prema nezavisnoj posmatračkoj grupi Golos, koja je takođe označena kao
"strani agent“, najmanje devet miliona Rusa ima legalnu zabranu da se kandiduje za izbore.
Jedna od primarnih meta Кremlja je istraživačko novinarstvo - Navaljnov tim je objavio niz video zapisa koji otkrivaju ekscese Putina i njegovog kruga. Video zapis koji prikazuje crnomorsku vilu vrednu milijardu dolara, za koju se tvrdi da je Putinova, dostigao je 20 miliona pregleda u roku od jednog dana. Istražni centar Proekt morao je da obustavi svoje poslovanje nakon što ga je vlada u julu proglasila
"nepoželjnom“ organizacijom. Slično, veb stranice Open Medija i MBКh (uz podršku ruskog oligarha u egzilu Mihaila Hodorkovskog) nedavno su prestale sa radom zbog, kako su ocenili, stalnog rizika po bezbednost svojih zaposlenih. Oba sajta bila su blokirana, a neki pojedinačni novinari navedeni su kao
"strani agenti“. Na kraju, Putinova nova demonstracija moći baca svetlo na dugoročnu ranjivost režima. Ciljajući manje, ali i uglednije medije, Кremlj se nada da će izbeći masovne proteste u beloruskom stilu. Ali zatvaranjem neophodnog
"sigurnosnog ventila", dok se nastavljaju društveni, ekonomski i politički pritisci, Putinova strategija mogla bi da mu se obije o glavu, zaključuje "Forin polisi".
Izvor:
www.blic.rs