PALUBA
March 28, 2024, 04:41:06 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17   Go Down
  Print  
Author Topic: Globalizacija ili globalizacije - kuda idemo?  (Read 112754 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #120 on: December 08, 2021, 04:25:11 pm »




"To je besmislica" Makron poručio Briselu nakon smernica o Božiću: Prestanite više sa tim "WOKE" glupostima


Emanuel Makron je upozorio Evropsku komisiju da prestane da se petlja sa „woke“ glupostima, nedelju dana nakon što je ukinula kontroverznu uredbu o zabrani reči i izraza koji uključuju, između ostalog, rodne oznake ili neke reference na Božić. Francuski predsednik je to rekao izlažući svoje prioritete za predstojeće francusko predsedavanje Evropskom unijom, a komentatori su rekli i da je za najavio nezvanični početak svoje predizborne kampanje za nedelju dana, prenosi britanski Telegraf.

Izraz "woke" (budan, osvešćen, slob. prev.) se u modernim "kulturnim ratovima" često koristi na engleskom za one koji vole da signaliziraju svoje vrline, odnosno da naglase svoju osetljivost na teme kao što su rasna ili rodna nejednakost, različite percipirane društvene nepravde, itd. U zavisnosti od toga na kojoj strani društvene debate iz koje dolazi, izraz se može razumeti hvale vredan ili pogrdan.

Govoreći na Institutu Žak Delor u Parizu, Makron je rekao da će se francusko predsedavanje EU fokusirati na "oporavak, jačanje i osećaj pripadnosti EU", prenosi "Jutarnji list".

Ovi komentari se smatraju njegovim poslednjim pokušajem da se obrati desničarskom biračkom telu dok se suočava sa snažnim izbornim izazovom Erika Zemura.

Hvaleći ono što vidi kao vrline pripadnosti Evropskoj uniji, kao što je koordinacija planova za vakcinaciju, tehnologiju i ekonomski oporavak od korona krize, on je upozorio da evropski blok rizikuje masovno isključenje ako se meša u jezik političke korektnosti.

- Evropa koja ljudima objašnjava koje reči su im potrebne, a koje ne treba da koriste nije Evropa kojoj se ja u potpunosti priklanjam. U suštini, to je besmislica - rekao je centristički francuski lider.


Neutralne fraze

Makronovo upozorenje usledilo je nedelju dana nakon što je Evropska komisija bila primorana da odustane od pokušaja da prestane da koristi reči i fraze koje uključuju rodne oznake kao što su „dame i gospodo“ i da ih zameni neutralnim frazama poput „drage kolege“.

„Smernice za inkluzivnu komunikaciju“ su osmišljene da primoraju zvaničnike EU da „ažuriraju svoj jezik“ i izbegavaju termine koji se smatraju stigmatizujućim prema polu, seksualnom identitetu, etničkoj pripadnosti i kulturi.

Prema ukinutim smernicama, službenicima je naloženo da izbegavaju rodno specifičan jezik i da koriste izraze kao što su, na primer, „kolege“ umesto „dame i gospodo“.

Reference na Božić i „hrišćanska imena“ u uredbi smatraju se neprikladnim jer se, kako je objašnjeno, to može smatrati „netolerancijom ili osudom, podsticanjem na stereotipe ili izolacijom jedne verske grupe“.

Zvaničnici se pozivaju da koriste termin "sezona praznika" umesto "božićni praznici".

Helena Dali, evropska komesarka za ravnopravnost, priznala je da je na vodiču "očigledno potrebno više rada" nakon što je dokument od 32 stranice povučen.

Makron se do sada držao podalje od rastuće francuske debate o „vokeizmu“, inače meti desničarskih rivala u predsedničkoj trci pet meseci pre izbora.


Pod pritiskom

Kritike je prepustio uglavnom svom ministru obrazovanja Žan-Mišel Blankeru, koji je u oktobru pokrenuo tink-tenk pod nazivom „Laboratorija Republike“, posvećen borbi protiv kulture otkazivanja (cancel culture).

Ovaj istraživački centar nastoji da se pozabavi kulturom otkazivanja, posebno među mladim ljudima.

Makron je u svom govoru upozorio da je osećaj evropskog identiteta "zamro" u Francuskoj i drugim zemljama EU i da "kada situacija postane teška, ljudi kažu da je kriva Evropa".

On je rekao i da postoji potreba da se „tvrdi da je ova Evropa i dalje naša”.

On se obrušio na „nacionaliste“ u nekim zemljama, uključujući Mađarsku, Poljsku i svoju Francusku, podsećajući ih da bez EU „ne biste bili vakcinisani ili bi to bar bilo nesavršeno izvedeno“ sa ruskim vakcinama koje Svetska zdravstvena organizacija nije odobrila.

Makron je pod sve većim pritiskom da uđe u trku za reizbor nakon vikenda u kojem je Konzervativna republikanska partija izabrala svog kandidata Valeri Pekres, a ekstremno desničar Erik Zemur održao je svoj prvi izborni skup.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #121 on: December 11, 2021, 04:11:32 pm »



Quote
Feminist rips 'gender identity' as meaningless

Kara Dansky of the Women's Human Rights Campaign discusses the state of women's right on 'Tucker Carlson Tonight'




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #122 on: December 14, 2021, 04:46:39 pm »



Quote
Samit za američku demokratiju | Novi Sputnjik poredak

„Novi Sputnjik poredak“ otkriva zašto je Bela kuća organizovala virtuelni skup svetskih lidera koji nisu otvoreni protivnici SAD.

Zašto na samit Džozefa Bajdena, pored Rusije i Kine, nisu pozvane ni Mađarska ni Bosna i Hercegovina? Zbog čega magazin „Tajm“ ocenjuje da onlajn skup u Vašingtonu predstavlja „vrhunac hipokrizije“? MOže li Amerika da okupi saveznike za istovremenu borbu protiv Rusije i Kine?

O ovim pitanjima u emisiji „Novi Sputnjik poredak“ razgovaraju Nikola Vrzić i njegovi gosti — analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić i istoričar Saša Adamović.




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #123 on: December 27, 2021, 08:32:59 am »



Quote
Fake Meat Industry Using Mealworms & Maggots for Burgers!

Insects have long provided a much-needed source of protein to people all over the globe, and now companies are planning to introduce bug-based burgers and other foodstuffs to the Western market. Would you eat a burger made of maggots, crickets and mealworms?



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #124 on: December 28, 2021, 08:17:14 am »



Quote
USA swimming official resigns amid transgender athlete controversy

US swimming official rips transgender athlete for 'destroying women's swimming' after resigning




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #125 on: January 18, 2022, 05:17:15 pm »





Quote
Mark Rutte exposed by brilliant Dutch MP Gideon van Meijeren




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #126 on: January 22, 2022, 02:08:09 pm »




Da li je korona ubila globalizaciju


Povratak proizvodnje sa dalekih destinacija u matične zemlje, o čemu se zbog pokidanih lanaca snabdevanja usled pandemije kovida uveliko pričalo, ipak je postao vrlo sporan. Po oceni ekonomiste Ivana Nikolića zaokret od globalizacije je i na srednji rok nemoguće napraviti, ali je sasvim izvesno da posle korone ništa neće biti kao pre.

Ono što je pre korone bila prednost poslovanja jakih privreda, odnosno komapnija, koje su zbog manjih troškova proizvodnju izmeštale uglavnom u države Dalekog istoka, u vreme pandemije i opšteg zatvranja ispostavilo se kao velika mana. Pokidani globalni lanci snabdevanja su nametnuli ideju o vraćanju proizvodnje kući.


Zaokret od globalizacije

Nemački institut za privredna istraživanja Ifo, upravo je, međutim, objavio da bi distanciranje od globalnih lanaca snabdevanja i povratak proizvodnje u matičnu zemlju mogli skupo da koštaju nemačku privredu. To bi BDP smanjilo za gotovo 10 odsto. Kada bi se i druge zemlje okrenule takvoj strategiji pad bi bio još izraženiji, upozorio je nemački institut .

Da li to znači da je globalizacija privrede kakvu znamo i dalje nezaobilazan način življenja, uprkos negativnom pandemijskom iskustvu.

Direktor za razvojne projekte u Ekonomskom institutu, dr Nikolić za Sputnjik kaže da niko ne može vratiti u zemlju svu proizvodnju.

„Jedan deo je moguće, ali da to sve ide u matične zemlje malo je verovatno, ne samo zbog logističkih problema, već pre svega zbog cenovne konkurentnosti, odnosno većih troškova. Nije slučajno ta proizvodnja upravo zbog nižih troškova poslovanja bila izmeštena u destinacije od kojih sada dopremanje ide otežano“, objašnjava naš sagovornik.

Posebno je, napominje, na srednji rok nemoguće izmestiti proizvodnju visoke tehnologije.


Seljenje proizvodnje bliže kući

Zato je, kako kaže, trenutno aktuelna priča koja rešava možda deo problema. Reč je o niaršoring (nearshoring) investicijama, odnosno o relokaciji proizvodnih kapaciteta, ali opet ne u matičnu zemlju, već na neke destinacije bliže njoj, koje opet uglavnom ispunjavaju te kriterijume nižih troškova proizvodnje.

„U tu priču smo na neki način i mi uključeni. Ako konkretno govorimo o Evropi, odnosno evrozoni, ili jakim industrijskim centralnoevropskim zemljama, pre svega je to Nemačka kao okosnica industrisjke proizvodnje Evrope, onda je aktuelna priča da se deo kapaciteta izmesti na obod Evrope gde smo između ostalog i mi. Ali koliko je to moguće uraditi u nekom razumnom roku, koji je to deo kapaciteta, to je još teško reći“, ističe Nikolić.

On napominje da jedna Nemačka, koja u privrednom smislu predstavlja motor Evrope, ne da još nije dostigla onaj predkrizni nivo industrijskog rasta, nego čak pokazuje vrlo, vrlo loše performanse. I dalje je njen međugodišnji rast negativan. Tako je u novembru prošle godine na međugodišnjem nivou zabeležem minus od 2,5 odsto.Čak od polovine godine oni su u negativnoj zoni međugodišnjeg industrijskog rasta i ne pokazuju znake da bi moglo doći do nekog bržeg oporavka.


Od geopolitike do niza problema

Zato Nikolić zaključuje da se stvari ne mogu posmatrati crno-belo, postoji, isprepletanost brojnih problema, jer po pravilu jedan problem nikada ne ide sam, nego se na njega nadovezuju drugi.

Puno je, dodaje i geopolitičkih problema, pa , na primer, u slučaju Nemačke, neka tržišta koja su joj bila tradicionalna i jako bitna su u stagnaciji, kakva su tursko i rusko. Berlin, pri tom, ne pokazuje znake da to prevaziđe.

„Nemoguće je one bitne segmente proizvodnje izmestiti u kretkom roku, s obzirom da kako je globalizacija postajala vrlo popularan fenomen i taj proces je trajao dve-tri decenije, i lanci snabdevanja i uopšte logistike su se širili i produžavali. U kratkom, ili srednjem roku nemoguće je napraviti takav zaokret da se sve to odjednom raskine i pređe na model poslovanja koji bi taj problem potpuno razrešio“, uveren je Nikolić.


Drugačija globalizacija

Na pitanje da li to onda znači povratak na poznati način funkcionisanja privrednog globalizma kada pandemija prođe, on je izričit u oceni da ipak ništa neće biti kao pre.

„Makar ne u nekom periodu merenom nekoliko godina, jer sada postoje razmišljanja i procesi koji su suprotni svemu onome što smo imali pre pandemije. Mnoge zemlje se zatvaraju i odstupaju od onoga što su bili postulati poslovanja i strategija širenja i razvoja. Počev od Kine kao najbrže rastuće ekonomije i najvećeg tržišta“, objašnjava ovaj ekonomista.

On podseća da je Kina prošlog proleća donela petogodišnji plan razvoja koji definiše okretanje sebi, svojim resursima, ambicijama, bez obzira na ekspanziju i ciljeve koji su ranije postavljani.

Na konstataciju da to Kina sebi može da dozvoli s obzirom na jako unutrašnje tržište sa sve brojnijom srednjom klasom, koje broji izmeđi 700 i 800 miliona stanovnika, on kaže da je to tačno, ali i da na to tržište računaju i dalje i drugi koji imaju razvijenu industriju.

Ne cilja Nemačka tržište Balkana, nego tržište Kine, a da bi poslovala u Kini, Indiji... takvim velikim tržištima, ona tamo mora da zadrži deo svojih kapaciteta. Nije, kako kaže, moguće generistai proizvodnju u Evropi i plasirati je tamo. To onda donosi mnogo veće troškove.

„Reći da će se stvari vratiti na ono što smo imali pre korone je apsolutno pogrešno. Zemlje koje su imale neke svoje pozicije pre korone i imaju ambiciju da se brzo vrate na te pozicije mislim da su u zabludi i ne samo da to neće biti moguće brzo, nego se postavlja pitanje da li će uopšte biti izvodljivo. Pre svega je reč o Nemačkoj i Evropi“, ističe Nikolić.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #127 on: January 29, 2022, 12:25:33 pm »




Još jedna Diznijeva junakinja stilizovana u politički korektnom duhu


Haljinama i suknjama je mesto u garderobnom ormanu, živele pantalone, sve u ime oslobađanja žene i modernih vremena.

To bi mogao da bude slogan u vezi nove kreacije britanske modne kreatorke Stele Makartni (50) koja je, povodom 30. godišnjice pariskog Diznilenda, Mini Maus "obukla" u plave pantalone i sako. Takođe, zamenila je Mininu crvenu mašnu plavom, a njene žute cipele na štiklu zamenila je parom crnih i ravnih cipela.

Da bi bar deo tradicije bio ispoštovan, u dezen su ukomponovane crne tufne, karakteristične za crveno-belu haljinu Mikijeve saputnice, koju je nosila otkako ju je 1928. stvorio Volt Dizni. A da bi se sledio duh epohe, tkanina je proizvedena od ekološki prihvatljivih materijala. Ćerka Pola Makartnija je, inače, poznata po svom ekološkom angažmanu, a na ovaj način je želela da "oslobodi" stega Diznijevu junakinju i poručila da je htela da pruži svoj doprinos predstojećem Danu žena.

- Nova verzija sa kolekcijom na tačkice čini od Mini Maus istinski simbol napretka za nove generacije. Nosiće je s ponosom u martu, mesecu istorije žena - poručila je, između ostalog, Makartnijeva.

I, dok se neki oduševljavaju stilskim inovacijama, drugi se zgrožavaju politički korektnom diktatu shodnom današnjem vremenu, nostalgično navijajući za Mini u haljinici. Osim simbolike, ima onih kojima se ne dopadaju ni jednostavan kroj i spoj boja. Ističu da je lik Mini star skoro sto godina i da je njena stara odeća - bezvremena.

- Poenta je bila da se Mini razlikuje od Mikija Mausa, naročito dvadesetih i tridestih godina prošlog veka. Mini u odelu izgleda kao Miki u odelu - primetio je jedan tviteraš.

U svakom slučaju, Diznilend je za svoj jubilej odlučio da modernizuje odeću koju nose njegovi svetski poznati likovi, a u slučaju Mini i da pokaže svoj otvoreni duh i smisao za moderna vremena. I Miki i njegovi drugovi takođe će dobiti stilizovanu garderobu.

Ukupno će biti napravljeno novih 350 proizvoda, posvećenih jubileju, čija proslava počinje 6. marta.

Podsetimo, "Dizni" se pre nekoliko dana našao na udaru kritika zbog objave da predstojeći igrani rimejk animiranog filma "Snežana i sedam patuljaka", neće imati klasičan prikaz sedmorice pratilaca glavne junakinje, ali je nejasno šta tačno znači "drugačiji pristup". Ekranizacija istoimene bajke braće Grim i prvi "Diznijev" dugometražni animirani film iz 1937. kritikovan je i zbog toga što prikazuje patuljke sa manje inteligencije i Snežanu koja ih vidi kao decu.


Na udaru Petar Pan, Maza i Lunja...

"Dizni" je 2020. počeo da objavljuje upozorenja o rasizmu u nekim od svojih najpoznatijih animiranih filmova, poput "Petra Pana" ili "Knjige o džungli". Napomenu da film uključuje negativne prikaze i/ili maltretiranje ljudi ili kultura, imaju i dugometražni crtani filmovi "Mačke iz visokog društva" i "Maza i Lunja", dok se "Dambo" našao na udaru kritika zbog referenci na rasizam i rasnu diskriminaciju.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #128 on: February 15, 2022, 12:44:54 pm »



Quote
Konvoji slobode protiv liberalne (kovid) represije | Novi Sputnjik poredak

„Novi Sputnjik poredak“ istražuje šta je izazvalo masovne proteste u Kanadi i ostalim zemljama Zapada.

Zašto su kanadske kamiondžije blokirale Otavu i najvažnije granične prelaze između Kanade i SAD? Zbog čega je u nekadašnjem slobodnom svetu Zapada represija sve češće jedini odgovor vlasti na nezadovoljstvo građana? Kako će rastuća inflacija uticati na sve zaoštrenije odnose u ovim društvima?

OO ovim pitanjima u emisiji „Novi Sputnjik poredak“ razgovaraju Nikola Vrzić i njegovi gosti – publicista i istoričar Srđa Trifković i politikolog Aleksandar Pavić.



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #129 on: March 15, 2022, 06:54:03 am »

Понедељак, 14.03.2022.
Слободан Самарџија

Рат у Украјини ствара нови поредак у Европи

Украјинска драма којој сведочимо већ недељама неминовно се ближи крају. Њено окончање најављено је практично онога тренутка када је тзв. међународна заједница, оличена превасходно у Сједињеним Америчким Државама, одбила и саму помисао да се укључи у сукоб на Истоку Старог континента. Како је овакав приступ драматичним догађајима примљен међу Украјинцима, није тешко закључити. О томе најбоље казују колоне избеглица. Било ка Западу или ка Истоку.

Приче о томе да „у оваквим околностима не постоје оправдани разлози за било чије уплитање са стране”, сем што звуче цинично, обичним људима, онима који су се нашли у хаосу рата само додатно утерују страх у кости. Укратко, спољна помоћ Украјинцима, сем хуманитарне, једноставно је – забрањена. Тако су одлучили у Вашингтону.

Ипак, уплитање је уследило. Мада (званично) не војно. Сведоци смо затварања појединих тржишта за руске производе или забрана извоза којечега у евроазијског џина. Истовремено, уочљиво је да се и овај процес одвија по наређењу издатом из једног центра. Наравно не европског, већ оног који је колико пре неколико месеци земље Старог света, практично, избацио из глобалне игре, осмисливши нови војни савез – Аукус (Аустралија, Велика Британија и САД), усмерен против Кине.

Да ли актуелна драма у бившој совјетској републици најављује и суштинске политичко-економске промене у „атлантском друштву”? Стварањем новог пакта с Лондоном и Канбером одступање Вашингтона од Европе, после „украјинске авантуре”, чини се сасвим извесним.

А промене су већ почеле. Стари континент се, можда не својом вољом, враћа устројству и вредностима из времена пре Првог светског рата. Додуше, без великог Аустроугарског царства, али са обновљеним утицајем турске империје. И, наравно, без британске монархије, која све убрзаније тоне у сопствену немоћ.

Остали играчи су ту, велики и мали. И сви свесни да зависе искључиво сами од себе, а не од неких наддржавних асоцијација, какве су тренутно ЕУ и НАТО. Уосталом, Русија је већ најавила да ће драстично смањити своје присуство и активност у Савету Европе.

Ма колико миграције народа, којима смо сведочили од почетка 20. века наовамо, учиниле да цео континент изгледа универзалније, допринеле су и новим облицима националног сврставања, па чак и нетрпељивости према дођошима. Светски ратови били су у том смислу јасна опомена.

Подсетимо, Америка је у годинама на прелому 19. и 20. века још била негде далеко, преко океана, заузета својим бригама и амбицијама и мамац тек за светске авантуристе и бегунце од закона. Судећи по актуелном односу према украјинској драми и могућим проблемима с Кином, дистанцирање од Старог света за Американце данас је више потреба него осмишљена политичка стратегија.

Укратко, проблеме Старог света убудуће ће морати да решавају сами Европљани. Наравно, имајући у виду интересе Русије, која се нескривено враћа својим империјалним коренима. Већина је тога свесна, али још увек реагују по аутоматизму усађеном у временима када је Вашингтон био тај који је одлучивао о свему. У том смислу треба посматрати и убрзано повиновање појединих земаља обавези да у буџет НАТО-а одвајају два процента бруто домаћег БДП-а.

Са западне стране Атлантика свесни су да украјински рат и по њих доноси само лоше последице. Чак би се могло рећи да је за надлежне у Вашингтону губитак људских живота у целој тој рачуници мање важна ставка. Њима недостаје руско тржиште, са свим екстравагантним карактеристикама.

Европа са својим успореним социјалним кретањима то свакако не може да надомести. Треба је на неки начин подстаћи. Приморавање на сагласност са санкцијама источном џину један је од начина да се то спроведе. Како рече руски министар финансија Антон Сиуланов: „САД и ЕУ чине све што могу да ограниче пословање с Русијом без обзира на то колико ће овакви потези наудити и његовим иницијаторима.” А амерички председник Џозеф Бајден већ је пожурио да за убрзану инфлацију у својој земљи оптужи Русију.

Оно што највише упада у очи је чињеница да се Европска унија у новонасталим околностима најслабије сналази. Недостатак правих лидера свакако је један од узрока за овакво стање. Али савез 27 држава, изникао 1. новембра 1993. из Европске економске заједнице и који окупља 450 милиона становника, исказује неопростиву слабост. Војна потчињеност Америци у великој мери се укоренила и у пословима економије. И то више није засновано на идеолошким сличностима.

Уколико се не прене, Европи прети опасност да у свему потпадне под утицај западног комшије. А једна Америка свету је сасвим довољна.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #130 on: March 26, 2022, 09:40:13 am »




Quote
Klaus Schwab (WEF) Wants Everyone Microchipped!!!


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #131 on: March 26, 2022, 10:04:35 am »



Quote
Croatian Politician HUMILIATES Trudeau! Calls Him DICTATOR to His Face!!!


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #132 on: March 26, 2022, 10:24:59 am »


Quote
Women's rights activist scorches this 'sinister' part of the left






Quote
Trans Swimmer Destroying Competition And Setting Records

University of Pennsylvania swimmer Lia Thomas has been blowing opponents out of the water this NCAA season, while also stirring up controversy as an avatar in the ongoing debate over trans women’s participation in women’s competitive sports. Her teammates and competitors have expressed support but fans and the general public have offered up a more mixed response.

Jimmy and American comedian Kurt Metzger tackle the thorny issue of trans women athletes while also discussing Serena and Venus Williams’ widely forgotten tennis match against a male professional decades ago.


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #133 on: March 26, 2022, 01:08:31 pm »




Direktor najmoćnijeg koncerna "za koji niko ne zna" najavio kraj globalizacije


Sukob u Ukrajini ukazuje na prekomponovanje situacije na globalnom nivou, na šta osim političara, počinju da ukazuju i ljudi iz sveta biznisa.

Lari Fink, izvršni direktor i predsednik najveće investicione kompanije koja upravlja imovinom BlackRock, rekao je da je situacija u Ukrajini preokrenula svetski poredak koji je postojao od kraja Hladnog rata.

"Ruska invazija na Ukrajinu je stavila tačku na globalizaciju koju smo doživeli u poslednje tri decenije", rekao je Fink u svom pismu akcionarima, prenosi Bonitet.com. "To je ostavilo mnoge zajednice i ljude da se osećaju izolovano. Verujem da je ovo pogoršalo polarizaciju i ekstremističko ponašanje koje danas vidimo u društvu", dodao je.

Fink, čija kompanija nadgleda više od 10 biliona dolara, rekao je da su se nacije i vlade udružile i pokrenule "ekonomski rat" protiv Rusije. On je rekao da je BlackRock takođe preduzeo korake da obustavi kupovinu svih ruskih hartija od vrednosti u svom aktivnom ili indeksnom portfelju, prenosi Bonitet.

"Tokom proteklih nekoliko nedelja, razgovarao sam sa bezbroj ljudi, uključujući naše klijente i zaposlene, koji žele da shvate šta bi se moglo učiniti da se spreči raspoređivanje kapitala u Rusiju", rekao je Fink.


Globalizacija i Fink

Još ranih 1990-ih, kada je svet izašao iz Hladnog rata, Rusija je postala dobrodošla u globalni finansijski sistem i dobila pristup globalnim tržištima kapitala, napisao je Fink. Ekspanzija globalizacije ubrzala je međunarodnu trgovinu, povećala globalna tržišta kapitala i povećala ekonomski rast, rekao je on. Bilo je to baš tada, pre 34 godine, kada je BlackRock osnovan i kada je kompanija imala ogromne koristi od uspona globalizacije i rasta tržišta kapitala, što je podstaklo potrebu za upravljanje imovinom zasnovano na tehnologiji, rekao je Fink.

"Ostajem dugoročno vernik u prednosti globalizacije i moć globalnih tržišta kapitala. Pristup globalnom kapitalu omogućava kompanijama da finansiraju rast, zemljama da povećaju ekonomski razvoj i više ljudi da dožive finansijsko blagostanje", rekao je Fink, prenosi CNBC.


Šta je BlackRock?

Kako kaže Hajke Buhter, nemačka novinarka koja je napisala i knjigu o ovom koncernu, ime ‘BlackRock’ je poznato "samo pažljivim čitaocima ekonomskih rubrika”. Naziva ga i "najmoćnijim koncernom koji niko ne poznaje".

Ova kompanija savetuje centralne banke, vlade, ministre finansija, ulagače, a osnovao ju je upravo Lari Fink 1988.godine. Buhter o Finku u svojoj knjizi piše sledeće: "Najuticajniji čovek modernog sveta finansija izgleda na prvi pogled kao neki običan računovođa".

Leriju Finku je, prema njenom mišljenju, uspelo nešto što nije nikom drugom u vremenu u kojem živimo: "On je izgradio sopstveno carstvo na Wall Street-u i to za manje od tri decenije." A za to je potreban poprilično jak ego i neverovatno mnogo ambicije, zaključuje novinarka.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #134 on: April 05, 2022, 04:04:59 pm »



Quote
Russia Is CRUSHING the GREAT RESET as New World Order IMPLODES!!!



Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12 13 14 15 16 17   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.