Vir: Defender hr
http://www.defender.hr/06.04.2016.
Objavio: Marin Stošić
Proglasite Jadransko more posebno osjetljivim područjem zbog opće pomorske sigurnosti Osobito osjetljivo morsko područje je ono kojemu je s obzirom na njegovu važnost zbog priznatih ekoloških,socioekonomskih ili znanstvenih razloga potrebna posebna zaštita IMO, odnosno uvođenje zaštitnih mjera iz djelokruga te organizacije. Naime,takva je zaštita potrebna zato što međunarodni pomorski promet to područje,odnosno njegove posebne značajke izlaže(ili bi mogao izložiti) riziku od štetnih utjecaja. Postupak proglašenja osobito osjetljivog morskog područja putem IMO temelji se na Smjernicama iz 2005. Godine,što ih je Rezolucijom usvojila skupština IMO. Tako ove smjernice razlikuju tri kategorije kriterija za osobito osjetljivo morsko područje.To su prije svega ekološki(koji između ostalog obuhvaća:jedinstvenost,osjetljivost i izloženost ekosustava),zatim socijalni ekonomski i kulturni,koji daje važnost održivom razvoju turizma i ribarstva prije svega.Bitan je također zajednički znanstveni o obrazovni kriterij.
Bitno je naglasiti da morsko područje koje je predloženo za proglašenje osobito osjetljivim ne mora nužno udovoljiti svim kriterijima.Važno je da pojedini kriteriji vrijede za cijelo predloženo područje,a ostali za pojedine dijelove predložene cjeline.Ispunjavanje spomenutih kriterija je nužno,ali ne i dovoljno za stjecanje statusa osobito osjetljivog morskog područja.Najvažnija je prosudba da je to područje izloženo značajnim rizicima od štetnih utjecaja događaja proizašlih iz međunarodne pomorske trgovine.Kada je Jadransko more u pitanju sa punim pravom se može reći da u cijelosti ispunjava narečeni primarni kriterij.Naime,znanstvene analize i statistika proistekla iz njih to nedvojbeno potvrđuje.Prema izrađenim stručnim procjenama izloženosti opasnosti pomorskih nesreća u Jadranskom moru,zaključeno je da Jadransko more ima učestalost pomorskih nesreća više od pet puta veće od svjetskog prosjeka.Naime,učestalost nesreća,s obzirom na pritisak trgovačkog prometa procjenjuje se većom u Jadranskom moru,nego u područijima gustog pomorskog prometa poput Meksičkog zaljeva i Barentsova mora.Tako je u petnaestogodišnjem razdoblju (1989-2004) zabilježeno ukupno 174 nesreće brodova u Jadranskom moru.Nužno je naglasiti da do sada u Jadranskom moru,na sreću,nije bilo ni jednog slučaja koji bi doveo do velikog izljevanja štetnih i opasnih tvari s brodova ili sa eksploatacijskih bušotina-platformi te prouzročio značajnije posljedice za okoliš.Upravo takvo stanje upozorava.Naime,znanstvena i stručna pomorska javnost kod nas s pravom upozorava da nije više upitno da li će nam se u budućnosti dogoditi veći ekološki akcident već kada će se to dogoditi.To potvrđuje i strategija pomorske sigurnosti EU koja upravo ekološku prijetnju stavlja u najviši sigurnosni rizik.Upravo zbog dokazanih štetnih utjecaja događajima koji proizlaze iz same prirode pomorske trgovine do sada je deset mora odnosno morskih područja,u IMO,proglašeno posebno osjetljivim.Spomenut ću samo ona područja iz našeg bližeg okružja za čije proglašenje su procesi pokrenuti od jedne ili više članica EU.
To su Waddensko more(proglašeno posebno osjetljivim temeljem odluke IMO,2004 god,a na prijedlog Danske,Njemačke i Nizozemske).Baltičko more,ali bez ruskih voda je također proglašeno posebno osjetljivim na prijedlog kojega su zajednički uputile: Danska ,Poljska,Estonija,Finska,Latvija,Litva,Njemačka i Švedska.Posebno osjetljivim područjem proglašeno je i more uz zapadnoeuropske atlantske obale.Godine 2002.,temeljem zajedničkog prijedloga Belgije Francuske Irske,Portugala,Španjolske i VB-e.Iz samo ovih nekoliko primjera vidljivo je da je znakovit broj područja proglašeno osobito osjetljivim morskim područjem upravo na inicijativu i potporu članica EU.
Početni koraci u smjeru definiranja prijedloga za proglašenjem posebno osjetljivim područjem Jadranskog mora započeli su još u travnju 2005.god.Naime, tada je započela izrada studije za prijedlog Jadrana kao osobito osjetljivog morskog područja.Studija je dovršena u ožujku 2006.godine te dostavljena i ostalim Jadranskim zemljama: Albaniji,BiH, Italiji,Crnoj Gori i Sloveniji. Formirana je i zajednička skupina stručnjaka sa zadaćom da pripremi prijedlog za Jadran kao osobito osjetljivo morsko područje radi njegovog podnošenja IMO. Prema informacijama iz službenih dokumenata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH nacrt zajedničkog prijedloga je 3.3.2009. službeno dostavljen nadležnim ministarstvima u Albaniji, BiH,Crnoj Gori,Italiji i Sloveniji. Od tog vremena nije više bilo zajedničkih i sastavnih aktivnosti po pitanju proglašenja Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem od strane IMO. Naravno da smo svi svjesni da je proglašenje zaštitnih mjera u IMO za Jadransko more u pravnoj domeni ali isto tako znamo da ishodišni rezultat ipak ovisi o političkim razlozima.Na Jadranu se sukobljavaju različiti interesi.Osim onog europskog,tu je i euroazijski interes,naročito u smjeru novih pravaca i načina transporta energenata. Bitno je stoga dugoročno sagledati hrvatski nacionalni interes u tom prostoru.Treba tražiti i naći rješenje zaštite neupitnog nacionalnog interesa u suglasju sa širim regionalnim i subregionalnim interesima na istom osjetljivom prostoru.Kada je u pitanju Sredozemno more s obzirom na ukupno političko i sigurnosno stanje nije za očekivati da se ono kao cjelina proglasi posebno osjetljivim područjem.
Potrebno je dakle iznova pokrenuti i ubrzati proces kroz zajednički prijedlog šest jadranskih država proglašenje Jadranskog mora posebno osjetljivim morskim područjem i dostaviti ga IMO. Uvođenje dodatnih zaštitnih mjera ojačalo bi opću pomorsku sigurnost sa svim njenim dugoročnim pozitivnim posljedicama.Za Hrvatsku kao pomorsku zemlju to je prilika i izazov koji joj omogućava jasno artikuliranje dugoročnih nacionalnih interesa na svom dijelu Jadrana u suglasju sa širim regionalnim interesima na tragu politike EU kojoj pripadamo.
