PALUBA
March 28, 2024, 10:55:23 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojnicke sahrane, groblja i spomenici u ratu  (Read 54399 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #60 on: June 24, 2016, 08:31:14 pm »

Jedan, po mom sudu, jako bogat spomenik srpskom vojniku iz I sv. rata. Spomenik se nalazi u  Jagodini a mozda ce neko od clanova znati i gde tacno.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Rec je o vojniku Zivojinu Gligorijevicu koji kao vojnik I cete II bataljona V puka II poziv, ako sam dobro rastumacio natpis, pogibe u 36-oj godini 21.11.1914. (verovatno Kolubara).


* Jagodina.jpg (96.24 KB, 479x800 - viewed 189 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #61 on: June 25, 2016, 09:56:10 am »

Spomen-kosturnica na Gučevu


Spomen-kosturnica na Gučevu u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih i austrougarskih ratnika, izginulih na ovom prostoru 1914. godine, na početku Prvog svetskog rata tokom Bitke na Drini (deo Gučevska bitka). Spomen-kosturnica je spomenik kulture od velikog značaja.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Spomen piramidu sa kosturnicom na platou na istaknutoj koti Gučeva počela je da gradi austrougarska vojska svojim izginulim ratnicima, za vreme okupacije tokom Prvog svetskog rata, ali je nije dovršila. Udruženje rezervnih oficira i ratnika sakupilo je i sahranilo u zajedničku kosturnicu 3200 posmrtnih ostataka srpskih ratnika rasutih po Gučevu i okolini, kao i posmrtne ostatke 53. zagrebačke regimente prenete iz parka u Bukovičkoj banji. Projekat prepravke piramide i izgradnje kosturnice u njenom podnožju uradio je arhitekta V. Todić 1927. godine. Spomenik je izgrađen 1929. a osvećenje je bilo 1930. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Izgled spomen-kosturnice

Spomenik u obliku piramide visine 16,85 m. izveden je od blokova veštačkog kamena. Osnova piramide je u obliku kvadrata, sa ispustima na sve četiri strane tako da se u osnovi spomenika obrazuje krst. Na njenom vrhu je dvoglavi orao raširenih krila isklesan od belog mermera. Na zapadnoj strani piramide postavljen je veliki lovorov venac urađen od belog mermera sa krstom u sedini. Ispod lovorovog venca nalazi se sarkofag na kome je u reljefu predstavljena borba srpske i austrougarske vojske sa urezanim tekstom: “Gučevskim herojima poginulim u borbi 1914. godine”.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Sarkofag nosi arhitravna greda na kojoj je upisan natpis sa njegoševim rečima: “Blago onom ko dovjek živi imao se rašta i roditi”. Arhitravnu gredu drže dve nage figure ratnika – stražara sa mačem u ruci, a na ostalim stranama postamenta izveden je krst u mermeru u kvadratnom okviru iznad koga je grb sa dvoglavim orlom. Na istočnoj strani iznad grba izveden je lovorov venac sa krstom u sredini, dok se na arhitravnoj gredi nalazi urezan tekst: “Gučevskim herojima . Udruženje rezervnih oficira i ratnika 1929. godine”. Ispod piramide ukopana u zemlju nalazi se grobnica pokrivena betonskom pločom. Levo i desno su veće betonske klupe sa stopama u obliku lavova. Oko pravougaonog prostora spomen-obeležja je ograda sa betonskim stubovima spojenim gvozdenim šipkama.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Tekst: Wiki
Foto: Moja kolekcija  Smiley



* Spomen-kosturnica na Gučevu_3.jpg (250.76 KB, 1432x2000 - viewed 248 times.)

* Spomen-kosturnica na Gučevu_2.jpg (243.86 KB, 1400x2104 - viewed 197 times.)

* Spomen-kosturnica na Gučevu_1933.jpg (342.76 KB, 1440x2056 - viewed 207 times.)

* Spomen-kosturnica na Gučevu_4.jpg (432.32 KB, 1984x2088 - viewed 217 times.)

* Spomen-kosturnica na Gučevu_1.jpg (295.96 KB, 1440x2136 - viewed 221 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #62 on: June 25, 2016, 10:10:00 am »

Spomen kosturnica na Ceru


Spomen kosturnica na Ceru je izgrađena u selu Tekeriš na planini Cer, u kome su sahranjeni posmrtni ostaci poginulih srpskih vojnika posle Bitke na Ceru u Prvom svetskom ratu. Spomen kosturnica na Ceru se nalazi na spisku spomenika kulture od izuzetnog značaja.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Istorija

U toku Prvog svetskog rata, 1914. godine, na planini Cer vođena je žestoka borba između srpske i austrougarske vojske. Odlučujuća bitka odigrala se na Tekerišu, selu na jugoistočnim ograncima planine Cera, u vremenu od 15. do 19. avgusta. Srpska vojska izvojevala je pobedu nad austrougarskom, odlučujuću u Cerskoj operaciji. Srbija je imala 16.304 borca izbačena iz stroja, a austrougarska 25.000. Spomen-kosturnica, otkrivena 28. juna 1928. godine, nalazi se u centru sela. U njoj je sahranjeno oko 3.500 srpskih vojnika kao i izginuli Česi, pripadnici 28. praškog puka, koji su sa pesmom „Hej Sloveni“ krenuli prema srpskim položajima da se predaju. Austrijanci, u čijem sastavu su bili češki vojnici, desetkovali su ih.


Otkrivanje Spomen-kosturnice 28. juna 1928. godine

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Opis

Spomen-kosturnica je u formi prirodne stene visine 10 metara. U njenim temeljima su sahranjeni posmrtni ostaci palih ratnika. Na vrhu spomenika je orao raširenih krila, koji u kljunu drži lovorov venac. Sa prednje, zapadne strane piramide nalazi se štit sa krstom, četiri ocila, krunom, datumom „18. avgust 1914 g“ i tekstom „VAŠA DELA SU BESMRTNA“. Na postamentu je sedam spomen ploča sa posvetama i likovima vojvode Radomira Putnika i vojvode Stepe Stepanovića. Spomenik je projektovao arhitekta Bojić.

Severno od kosturnice nalazi se nekadašnja kapela, u koju je posle Drugog svetskog rata Narodni muzej iz Šapca postavio izložbu o Cerskoj bici. Pred ulazom u Muzej postavljene su, 1989. godine, biste vojvoda Radomira Putnika, Stepe Stepanovića, Živojina Mišića i Petra Bojovića. Na ulazu u kompleks je podignuta i spomen-česma od kamena sa klupama i porcelanskom slikom vojvode Stepe Stepanovića.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Konzervatorski radovi su obavljeni 1964, 1989 i 2004–2005. godine.

Tekst: Wiki
Foto: Opet, moja kolekcija  Smiley


* Tekeris,_spomen_kosturnica_na_Ceru.jpg (515.04 KB, 800x600 - viewed 173 times.)

* Spomen kosturnica na Ceru_1928_1.jpg (284.12 KB, 2088x1408 - viewed 237 times.)

* Spomen kosturnica na Ceru_1928.jpg (274.49 KB, 1440x2032 - viewed 275 times.)

* Spomen kosturnica na Ceru.jpg (621.16 KB, 2200x3392 - viewed 225 times.)

* Spomen kosturnica na Ceru_1.jpg (593.04 KB, 2888x2136 - viewed 149 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #63 on: June 25, 2016, 10:45:25 am »

Spomen-kosturnica na brdu Zebrnjaku


Spomen-kosturnica na brdu Zebrnjaku je bilo monumentalno i trijumfalno spomen obeležje podignuto u slavu i čast poginulim srpskim vojnicima tokom Kumanovske bitke u Prvom balkanskom ratu 1912. godine. Srpska vojska je pobedila tursku vojsku i time označila početak oslobođenja Jugoistočne Evrope od Osmanskog carstva. Spomen-obeležje je najznačajnije ostvarenje beogradskog arhitekte Momira Korunovića i bio je najmonumentalniji vojni memorijal na prostorima središnjeg Balkana. Spomenik je podignut 1937. godine na lokalitetu samog bojišta — brdu Zebrnjak kod Kumanova u tada Vardarskoj banovini u Kraljevini Jugoslaviji, a danas Republici Makedoniji. U spomen-kosturnici, počivaju posmrtni ostaci 678 poginulih srpskih vojnika poginulih u Kumanovskoj bici. Danas se spomenik nalazi u ruiniranom stanju, jer ga je bugarski okupator Makedonije porušio tokom Drugog svetskog rata.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Spomenik su svečano osvetili mitropolit skopski Josif, episkop niški Jovan i i episkop raško-prizrenski Serafim 31. oktobra 1937. godine, na 25. godišnjicu srpske pobede. Izgrađen je na brdu Zebrnjak, najvišoj tački kumanovskog bojišta. Prilikom osvećenja u kosturnicu su položeni posmrtni ostaci oko četiri stotine stradalih pripadnika srpske vojske koji su do tada bili čuvani u obližnjem srednjovekovnom manastiru Svetog Đorđa, zadužbini srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina, u Starom Nagoričinu (Makedonija).

Spomenik na Zebrnjaku građen je od najtvrđeg bazalta i armiranog betona. Imao je oblik kule-obeliska visine 48,5 metara. Bio je to ubedljivo najviši spomenik ne samo na teritoriji Kraljevine Jugoslavije, već i čitavog Balkanskog poluostrva. Skladnih proporcija, sa vitkom kulom, ovaj memorijal mogao je da se vidi iz velike daljine, čak i noću, jer je iz njegovog kubeta izbijala svetlost tri petro-maks lampe. Bilo je to simbolično, večito kandilo mrtvih čije su kosti tu počivale. Na svim planovima spomenika uočljiv je vertikalizam u strukturi građevine. Definitivan projekat predstavlja spoj masivnog podnožja u obliku tvrđave, vitkog stabla sa jajastom ``kapom“ na vrhu koje se ne sužava nagore i novog elementa - trougaone osnove. Takvom osnovom autor je, bez ikakve sumnje, ostvario izraženi skulptoralni efekat u ukupnom izgledu vitke, ali snažne građevine. Taj vrhunski spor arhitekture i skulpture bez uzora u našoj arhitekturi predstavlja remek-delo Momira Korunovića.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


U prizemlju spomenika bile su prostorije koje su služile kao kosturnice izginulih srpskih ratnika. Nad njima se nalazio prostor, podeljen u devet odaja, u kome je bila smeštena muzeološka postavka. Iznad podnožja spomenika, na osamnaestom metru od zemlje, nalazila se memorijalna kapela do koje se stizalo otvorenom spiralnom rampom. Na svakom uglu spiralne staze proširene kružnim zaravnima stajali su na postoljima originalni topovi korišćeni u Kumanovskoj bici. Gvozdenim stepenicama pelo se u prostor iznad kapele u kome su bile postavljene drvene hrastove merdevine koje su spajale pet spratova visoke kule sa betonskim galerijama. Na samom vrhu kule, pod samom krovnom konstrukcijom, nalazile su se pomenute svetiljke koje su noću osvetljavale okolinu. Na vrhu čitave građevine nalazio se krst, dok je njen najviši sprat bio ukrašen heraldičkim znamenjima Kraljevine Srbije.

Fresko-dekoraciju u kapeli i kosturnici izradio je ugledni srpski slikar toga vremena Živorad Nastasijević koji je sa Korunovićem sarađivao i ranije, prilikom podizanja spomenika srpskim ratnicima stradalim u bici na Drini ujesen 1914. godine koji se nalazi na lokalitetu Mačkov kamen na planini Jagodnji kod Krupnja.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Rušenje spomenika

Spomenik na brdu Zebrnjak kod Kumanova porušile su bugarske snage na samom početku Drugog svetskog rata. Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Beograd 1985. godine realizovali su projekat zaštite objekta na Zebrnjaku u zatečenom stanju. Ministarstvo rada i socijalne politike i Ambasada Republike Srbije u Republici Makedoniji preduzeli su početne korake u zaštiti ovog izuzetnog spomenika kulture time što su obezbedile stalnog čuvara.


Zebrnjak danas

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Originalne skice Spomenika na brdu Zebrnjak čuvaju se u porodičnoj zaostavštini potomaka Momira Korunovića.

Tekst: Wiki
Foto: opet moje


* Spomen-kosturnica Zebrnjaku_1.jpg (894.14 KB, 2368x3528 - viewed 569 times.)

* Spomen-kosturnica Zebrnjaku_2.jpg (803.75 KB, 2112x3352 - viewed 263 times.)

* Spomen-kosturnica Zebrnjaku_3.jpg (213.22 KB, 1728x1480 - viewed 184 times.)

* Zebrnjak.jpg (367.81 KB, 1600x1177 - viewed 171 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #64 on: June 26, 2016, 10:06:01 am »

Grob porucnika Kventina Ruzvelta, sina americkog predsednika Teodora Ruzvelta. Porucnik Ruzvelt je kao pripadnik 1. grupe za gonjenje (lovacka grupa ?)oboren i ubijen u bici na Marni

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 3e20871bdbe460995b5e9b7b36d76172.jpg (49.1 KB, 564x387 - viewed 157 times.)
« Last Edit: June 26, 2016, 10:22:05 am by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #65 on: June 26, 2016, 10:10:59 am »

Sahrana Crvenog Barona u Amijenu, Francuska, 1918.god. Sa strane se vide i pripadnici australijske vojske u ciju zonu je pao Crveni Baron.
Posle rata telo je ekshumirano i preneto u porodicnu grobnicu u Vizbadenu u Nemackoj.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Red Baron.jpg (75.44 KB, 564x414 - viewed 164 times.)
Logged
wermez
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 847



« Reply #66 on: June 26, 2016, 06:43:57 pm »

Đorđe Vermezović iz Tripkove, vojnik I čete II bataljona 21. pešadijskog puka Vardarske divizije živeo 20g i u najlepše vreme života svoga poginuo hrabro se boreći za vernost svoje otadžbine na Lerinu 8. avgusta 1916. Spomen digoše otac Krsta majka Milica braća Milun i Vidoje i žena Stevka. Ovde su sahranjena deca Đorđeva, Petar od 18 i Kovina od 6 meseci pomreše avgusta 1911 i 1913 godine.


* djv.jpg (572.69 KB, 1200x1600 - viewed 152 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #67 on: June 27, 2016, 10:22:22 am »

Spomen-Česma palim topličanima u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje 1912 - 1918


Spomen-Česma palim topličanima u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje 1912 - 1918, je podignuta 1937. godine na lokalitetu Suva Česma, na putu Niš - Priština na 6 km od kod Prokuplja prema Kuršumliji.

Na česmi je bila postavljena mermerna ploča na kojoj je bilo uklesano " Krvlju svojom zemlju obojismo, kosturima međe postavismo".


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Danas je česma u lošem stanju od neodržavanja, mermerna ploča je davno nestala, a voda sa izvorišta Suva česma nije za piće, ali je ljudi godinama koriste kao lekovitu vodu. Jedina analiza iz 2004. pokazala je da je „fizičko-hemijski ne odgovara vodi za piće, jer ima povišenu koncentraciju amonijaka, elektrolitičke provodljivosti i povećan stepen mutnoće". Kod izvorišta voda se meša sa spoljnim vodama.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Odbor za uređenje Suve česme zato je crevom sproveo vodu do česme. Povezana je sa izvorištem nekoliko stotina metara udaljenom od nje. Iz njene slavine ne teče obična već lekovita voda, bogata sumporom i bikarbonatima, odličnim sredstvom za lečenje stomačnih tegoba, čireva na želucu, kamena u žučnoj kesi, otvorenih rana, kožnih bolesti...


* Spomen česma palim topličanima 1912-1918_2.jpg (464.89 KB, 2800x2032 - viewed 171 times.)

* Spomen česma palim topličanima 1912-1918_3.jpg (505.06 KB, 2912x2024 - viewed 193 times.)

* Spomen česma palim topličanima 1912-1918.jpg (143.58 KB, 1200x876 - viewed 146 times.)

* Spomen česma palim topličanima 1912-1918_1.jpg (210.6 KB, 1171x900 - viewed 150 times.)
« Last Edit: July 01, 2016, 08:11:57 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #68 on: June 27, 2016, 11:18:56 am »

Spomen-Česma (obeležje) poginulim srpskim i francuskim vojnicima u ratovima 1912 - 1918


Spomen-Česma (obeležje) poginulim srpskim i francuskim vojnicima u ratovima 1912 - 1918 se nalazi u Boru.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Na spomeniku se u njegovom gornjem delu nalazi mermerna ploča sa spiskom vojnika ovoga kraja koji su poginuli u ratovima u periodu 1912 - 1918, dok se u donjem delu spomenika nalazi mermerna ploča sa sledećim natpisom:

"Spomenik je podignut prilikom građenja srpsko francuskog društva borskih rudnika poginulim srpskim i francuskim vojnicima u ratovima 1912 - 1918".

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Spomen-Česma je i danas mesto okupljanja i odavanja pošte poginulima, prilikom državnih praznika.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Spomen-Česma_Bor.jpg (314.01 KB, 1456x2176 - viewed 142 times.)

* spomen česma_Bor.jpg (144.13 KB, 1200x808 - viewed 147 times.)

* spomen česma_Bor_1.jpg (159.89 KB, 1199x797 - viewed 190 times.)

* poginulim srpskim i francuskim vojnicima u ratovima 1912 - 1918, Bor.jpg (210.14 KB, 1024x768 - viewed 154 times.)
« Last Edit: July 01, 2016, 08:12:48 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #69 on: June 27, 2016, 12:25:31 pm »

Spomenik Oslobodiocima 1912 - 1918 u Negotinu



Tokom 1930. godine u Negotinu je započet veliki projekat isušivanje negotinskog rita koji je trovao život u gradu, a u samom centru je uređen veliki park u kome je podignut spomenik izginulim u oslobodilačkim ratovima 1912-1918. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Srpska vojska, nakon oporavka na grčkim ostrvima Vido i Krf, odlazi 1916. na Solunski front. U borbama koje su vođene na ovom frontu značajnu ulogu ima 13. pešadijski puk “Hajduk Veljko” u sastavu Druge armije, koja ima glavnu ulogu u proboju Solunskog fronta. Posle proboja Solunskog fronta, 1918. godine, 13. puk, kao ni druge srpske jedinice, nije mogao da učestvuje u oslobađanju istočne Srbije. Taj zadatak dobijaju savezničke vojne jedinice pod komandom francuskog generala Žuinja Gambete, koji je 21. oktobra 1918. godine na čelu konjičke brigade i marokanskih jedinica ušao u Negotin.

Vest o proboju Solunskog fronta izazvala je veliku nervoznost i uzbuđenje kod neprijatelja a naročito kod Bugara. Još pre 1. oktobra, verovatno svesni svojih zverstava i nedela na Krajincima, Bugari su se tajno evakuisali. Napuštajući Krajinu počinili su takva zverstva, da nisu zapamćena za tri godine. Iako su gledali na svaki način da Srbi ne saznaju za proboj, ipak u tome nisu uspeli. Vest se munjevitom brzinom širila po celoj Krajini. Kao što je na glas Srpskog topa pre stotinu godina za vreme Karađorđa ustala cela Šumadija, tako se i na sadašnju vest o proboju Solunskog fronta probudila cela Krajina. Cela Krajina bila je naelektrisana, a Negotin je u tom pogledu dostigao kulminaciju. Po planinskim krajevima organizuju se četnici, a po varošima razna viteška i humana društva obnavljaju se. Za nepunih 24 časa po svim selima i varošima izvršena je izmena uprave.

Oduševljenju i radosti nije bilo kraja. Po ulicama, trgovima i drugim javnim mestima demonstrirala je negotinska omladina. “Oj Sloveni” i “Bože Pravde” bile su jedine pesme koje su se tada mogle čuti. Svaki prolaznik, kada bi ih sreo, pridružio bi im se i suznih očiju zajedno sa njima bi zapevao. Cela varoš je začas bila ukrašena trobojnicom. Na glavnom ulazu u varoš bili su podignuti slavoluci, na kojima su se visoko izdizale i lepršale velike naše zastave. Od prevelikog oduševljenja i radosti, cela je prošlost bačena u zaborav. Sa odlaskom Bugara mislilo se da je došla potpuna sloboda. Niko se nije nadao i niko nije mogao pomisliti, da će posle nekoliko dana ponovo postati robovi. Svi su svakog momenta očekivali vesnika slobode ili oslobodioca.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ali, na najveće iznenađenje i zaprepašćenje, umesto oslobodioca kroz trijumfalne slavoluke defilovale su neprijateljske – nemačke čete, a krajinskim nebom leteli su nemački avioni. Smestivši se u varoš, izdali su naređenje da se dovedu stražarno pred opštinu g. Ilija Anđelković i načelnik g. Dimitrije Sečanski, advokat. Za ovo naređenje saznala su ova dvojica, stoga su se prikrila. Za to vreme brzo se po varoši proneo glas da se saveznička vojska približava Krajini i da se već nalazi u Salašu, nedaleko od Negotina. Osamnaestogodišnji sin g. Anđelkovića Lazar i Branko Cvetković na biciklu iskićenom trobojkama uspeli su da se probiju kroz nemačku stražu i u Salašu sačekaju Francuze – Generala Gambetu.

Interesantan i vrlo dirljiv bio je susret ovih odvažnih omladinaca sa komandantom afričke konjice i oslobodiocem Krajine, Generalom Gambetom, koji je, kada ih je onako video, uzviknuo: “Vive la Serbe”. Odmah su mu ovi prišli, rukovali se s njim i obavestili ga o stanju i prilikama u Negotinu, moleći ga na kraju da im što pre dođe i oslobodi. Za sve vreme razgovora, Gambeta ih je suznih očiju grlio i ljubio, diveći se njihovoj odvažnosti, kao i samom podvigu. Na kraju se vrlo ljubazno sa njima oprostio, poželivši im srećan put i obećao da će još sutradan doći. I zaista, već sutradan po podne oko 3 časa, bila je rešena sudbina Krajine. Šest naoružanih Marokanaca, izvidnika hrabre Gambetine konjice, ušli su u varoš i počeli goniti nemačke vojnike negotinskim ulicama.

Po ulicama se razvila prava borba. Zbunjeni iznenadnim prepadom, Nemci su počeli da se povlače, reagujući na njihovu pucnjavu. U takvoj borbi jedan nemački vojnik uspeo je da smrtno rani konja jednog Marokanca. Ali ovo nije pokolebalo hrabrost francuskog vojnika. On je odmah sjahao, zagrlio i u čelo poljubio svog vernog druga, a zatim sa isukanom sabljom i karabinom poleteo da osveti svoga druga. U tome je uspeo, jer ubrzo je stigao svog protivnika i rukom ga udavio. Blagodareći hrabrosti ove šestorice, za tili čas varoš je bila očišćena od Nemaca. Posle jednog sata ušao je i General Žuino Gambeta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

O trijumfalnom dočeku i ovacijama koje mu je priredilo građanstvo grada Negotina, ne može se rečima iskazati, kaže g. Anđelković. Oduševljenje i kod naroda i kod oslobodioca, bilo je veliko. Klicalo se i jednim i drugim. Žene, deca, ljudi, stari, sve je to od radosti plakalo. Prolazeći ulicama (koja nosi sada njegovo ime), masa ga je obasipala cvećem i burno mu klicala. Zbunjen ovakvim dočekom, sam General Gambeta nije znao kako da im odgovori i zahvali. Više puta je bio tako ganut od oduševljenja narodnog, da su mu suze same tekle. Posle ovako burnog dočeka, Gambeta se povukao u svoj stan kod g. Bana, apotekara, a sutradan od ranog jutra nastavio je sa vojnim operacijama. Po celoj Krajini rasporedio je svoje vojnike, t.j. u svim pravcima uputio je po jedan eskadron.

Za to vreme je održana Svečana opštinska odborska sednica, t.j. 23. oktobra 1918. god. i tom prilikom pretsednik opštine g. Anđelković predložio je da se General Gambeta izabere za počasnog građanina grada Negotina, kako bi se potomstvo večito sećalo na svog oslobodioca.

Odbor je jednoglasno primio predlog pretsednika suda i rešio je da se Gospodinu Generalu Gambeti uputi jedan pismeni akt, ove sadržine:

 

Gospodinu Generalu Žuinu Gambeta,

 

    Na predlog pretsednika, Odbor opštine Negotinske, da bi se večito sećao na svog prvog oslobodioca, posle trogodišnjeg ropstva, na današnjoj svojoj sednici izabrao Vas je, Gospodine Generalu, jednoglasno, za svog počasnog građanina.

    Izveštavajući Vas, molimo da se te počasti građanina grada Negotina, primite.




      Delovođa,                                 Pretsednik suda

Živ. Radosavljević                                Il. Anđelković

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Spomenik je svečano otkriven 12. oktobra 1930. godine, a svečanostima je, pored mnogih značajnih Srba tog vremena, prisustvovala i udova Generala Gambete.

www.negotin.rs


* Spomenik borcima u ratovima 1912-1918_Negotin.jpg (92.19 KB, 1024x768 - viewed 222 times.)

* Spomenik borcima u ratovima 1912-1918_Negotin_3.jpg (148.2 KB, 1600x1024 - viewed 129 times.)

* Spomenik borcima u ratovima 1912-1918_Negotin_4.jpg (309.42 KB, 2088x1360 - viewed 139 times.)

* Spomenik borcima u ratovima 1912-1918_Negotin_2.jpg (122.71 KB, 1024x768 - viewed 166 times.)

* Spomenik Oslobodiocima 1912-1918, Negotin.jpg (305.62 KB, 1384x1984 - viewed 150 times.)
« Last Edit: July 01, 2016, 08:14:32 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #70 on: July 01, 2016, 08:07:02 am »

Spomen groblje na Javoru

Spomen groblje na Javoru nalazi se na istoimenoj planini Javor nedaleko od Ivanjice. Poznato je i kao spomen obeležje "Major Ilić", po spomeniku majoru, na centralnom delu groblja. Groblje se nalazi na području na kom se odvijala odlučujuća bitka u Srpsko-turskom ratu, koji je u ovim krajevima u narodu poznat pod imenom Javorski rat.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Groblje je danas jedan od spomenika kulture od velikog značaja kao nepokretno dobro, podignut u znak zahvalnosti srpskim borcima poginulim na bici na Javoru 1876. godine. Nedaleko od groblja, nalazi se i Vasilijina česma.

Na spomen groblju na Javoru sahranjeno je 7 hiljada srpskih vojnika koji su poginuli na Kalipolju na Ivanjdan, 6. jula 1876. godine. Među humkama, na groblju javorskih junaka, 24. juna 1907. godine, podignut je spomenik majoru Mihailu Iliću, koji je bio glavnokomandujući tokom borbi i koji je bio zaslužan za pobedu srpske vojske u bici na Javoru, a kasnije i u drugim bitkama po Sandžaku.


Arhitektura

Groblje je veličine 1.5 hektara i na njemu je sahranjeno 7 hiljada vojnika. Bilo je dobro uređeno do Drugog svetskog rata, a 1990ih godina je obnovljeno. Nedavno je započela i izgradnja crkve u okviru spomen kosturnice.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Spomenik majoru Iliću ima kvadratno postolje izvedeno u krečnjaku i sastvljeno od četiri stepenasta dela. Na postolju je postavljen obelisk kvadratne osnove sa piramidalnim završetkom, izveden od belog studeničkog mermera, sa uklesanim krstom i godinom.


Bitka na Kalipolju

Srpsko-turski rat je bila borba za nezavisnost vazalne kneževine Srbije vođena između Osmanskog carstva i Kneževine Srbije nakon ustanka Nevesinjska puška u Hercegovini, koji je izbio 1875. U srpskom narodu je rat poznat i kao Javorski rat, jer su se na planini Javor vođene najteže bitke.

Bitka na Kalipolju je otpočela na Ivanjdan 1876. godine. U njoj je srpska vojska teško nastradala. Poginulo je oko 7 hiljada srpskih vojnika, mnogo više od tog broja je ranjeno, a podjednako je izginulo i bilo ranjeno i turskih boraca. Komandu u bici je samoinicijativno preuzeo major Mihailo Ilić, koji je najpre organizovao svoju brigadu, a zatim pod komandu uzeo i druge brigade i uspeo je da obiđe Turke oko Jankova vrha, napadne ih sa leđa i izvojeva pobedu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Srpski vojnici poginuli u toj bici sahranjeni su na spomen groblju u Javoru, gde je i podignut spomenik javorskom junaku, komandantu Mihailu Iliću.

Tekst: Wiki


* Spomenik javorskim junacima.jpg (838.52 KB, 2160x3344 - viewed 157 times.)

* Memorial_Cemetery_(Javor)_03.jpg (242.2 KB, 1024x819 - viewed 129 times.)

* Memorial_Cemetery_(Javor)_05.jpg (279.56 KB, 800x1195 - viewed 135 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #71 on: July 24, 2016, 04:44:49 pm »



Da nastavim zapocetu temu vezano za vojnicka groblja i spomenike na podrucju Kragujevca...

Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima

Na mestu gde je u oktobru1941. godine streljano 87 Srba i 37 Jevreja, među kojima je bilo i muškaraca i žena u naselju Bagremar u Kragujevcu nalazi se spomen obelezje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Spomenik streljanim Srbijma i Jevrejima podignut je 1991. godine, a obnovljen 2012. i simbolizuje trajnu povezanost dva naroda koji su stradali svuda na teritoriji okupirane Evrope samo zato što su Srbi i Jevreji.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima -1.jpg (844.75 KB, 1600x1200 - viewed 138 times.)

* Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima -2.jpg (915.82 KB, 1600x1200 - viewed 132 times.)

* Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima -3.jpg (1127.12 KB, 1600x1200 - viewed 142 times.)

* Spomenik streljanim Srbima i Jevrejima -4.jpg (719 KB, 1600x1200 - viewed 104 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #72 on: July 24, 2016, 04:46:49 pm »


Spomenik izginulim Crvenoarmejcima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U borbama za oslobodjenje Kragujevca, oktobra 1944.g., pored jedinica NOVJ ucestvovale su i jedinice Crvene armije. U tim borbama na teritoriji Kragujevca i Šumadije poginulo 1.153 pripadnika Crvene armije. U borbama za oslobođenje Kragujevca 1944. godine poginulo je 276 vojnika Crvene armije, koji su sahranjeni u Opornici, na Palilulskom i Varoškom groblju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Poginuli Crvenoarmejci nisu centralizovano sahranjivani vec na nekoliko lokacija, sto po obliznjim varoskim i seoskim grobljima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #73 on: July 24, 2016, 04:49:39 pm »



Spomenik “Talac”

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Između dva rata na Metinom brdu bila su skladišta i proizvodni vojni objekti. Posle početka Drugog svetskog rata na Metinom brdu je u drugoj polovini novembra 1941. godine formiran logor, u kojem su postojale tri barake sa po dve osmatračnice,  ambulanta i stražarnica.  Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, politički radnici, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Logoraše su odvajali na grupe određene za streljanje, transport na Banjicu i Sajmište i na ženski deo. Osim svakodnevnih likvidacija, poznato je da su masovna streljanja bila 2. i 19. marta 1942. godine, kod Medne u Donjoj Sabanti. Logor je rasformiran u junu 1942. godine. 

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na mestu gde je bio logor, sada se nalazi spomenik „Talac“, simbol ljudi vezanih (sapetih) ruku, kao opšteg čina stradanja, rad našeg vajara Dragana Panića.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Spomenik Talac na Metinom brdu.jpg (66.83 KB, 450x338 - viewed 159 times.)

* Spomenik Talac na Metinom brdu-1.jpg (104.64 KB, 620x827 - viewed 129 times.)

* Spomenik Talac na Metinom brdu-2.jpg (127.5 KB, 620x827 - viewed 133 times.)
Logged
vitez koja
Stručni saradnik - istorija
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 221



« Reply #74 on: July 24, 2016, 04:51:19 pm »


Spomen-obeležje „Fontana narodnih heroja“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Posmrtni ostaci pripadnika partizanskog pokreta, koji su tokom Drugog svetskog rata ubijeni na području Šumadije, 1948. godine premešteni su u grobnicu na Trgu kod krsta.( Trg kod krsta predstavlja centar grada I kultno mesto Kragujevcana). Spomen-obeležje „Fontana narodnih heroja“ podignuto je 1985, a od tada se svake godine na tom mestu okupljaju porodice žrtava, kako bi odale poštu svojim nastradalim precima.

Posvećeno je borcima protiv fašizma, pa se kraj njega svake godine obeležava 9. maj, Dan pobede nad fašizmom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Spomen-obeležje Fontana narodnih heroja -1.jpg (14.71 KB, 205x135 - viewed 489 times.)

* Spomen-obeležje Fontana narodnih heroja.jpg (200.49 KB, 700x525 - viewed 117 times.)
Logged
Pages:  1 2 3 4 [5] 6 7 8 9   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.055 seconds with 23 queries.