Napravljen 80-tih godina
Jugoslovenski kompjuter koji i danas intrigira hakere [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ljubitelji "alternativne historije" postavili su interesantno pitanje "šta bi se desilo da je jugoslovenski kompjuter Galaksija pretekao svoje zapadne rivale, spasio Jugoslaviju od dezintegracije i ponudio jeftiniji oblik kompjutera tržištima zemalja "trećeg svijeta".
Odali počast
S tehničke strane, hakeri, inženjeri i eksperti za vještački inteligenciju nastavljaju da pišu disertacije i emulatore odajući na taj način počast jugoslovenskoj mašini, piše "Newsweek".
Iako je ovaj kompjuter koristio kasetofon kao spoljnu memorijsku jedinicu umjesto hard diska, umjesto monitora običan televizor, memoriju veličine jednog e-maila i samo tri obavještenja o grešci u sistemu (Šta? Kako? Izvinite!), 1983. godine svaki tehno entuzijasta želio je svoj primjerak Galaksije.
U to vrijeme, unos proizvoda vrednijih od 1.500 dinara u zemlju (oko 70 današnjih eura) bio je zakonom zabranjen. Iako su neki od tadašnjih "zaluđenika" nabavljali strane kompjutere na crnom tržištu, ove mašine bile su preskupe za većinu jugoslovenske populacije.
Upravo ova zabrana doprinijela je razvoju domaćeg tržišta kompjutera. U središtu nove kulture našla se Galaksija, jeftin i "sastavi ga sam" mikrokompjuter.
Galaksija je postojala u dvije verzije. Komercijalnu verziju je sklapala i prodavala školarcima mala radionica Elektronika Inženjering, dok je „uradi sam“ verzija opisana u specijalnom izdanju časopisa „Galaksija“ pod naslovom „Računari u vašoj kući“. Da bi amaterska samogradnja bila lakša, organizovano je unošenje raznih delova iz Austrije, pravljenje i distribucija matičnih ploča i tastatura kao i programiranje EPROM-a sa operativnim sistemom.
Za sklapanje računara je bilo potrebno između 8 i 24 sata. Tvorac ovog kompjutera Voja Antonić, došao je na ideju da napravi Galaksiju dok je bio na odmoru u Crnoj Gori. Naime, osnovna ideja bila je napraviti kompjuter koji će generisati grafiku preko softvera, a ne pomoću skupih grafičkih kartica.
Cijena računara u samogradnji je bila oko 200 njemačkih maraka što nije bilo malo, ali barem dva puta jeftinije od bilo kog računara za igrice koji se mogao kupiti na tržištu. Ubrzo, novinar i ekspert za tehniku Dejan Ristanović sastavio je specijalno izdanje pomenutog naučnog časopisa "Galaksija" nazvano "Računar u vašoj kući", u kojem je dobar dio ukupnog broja stranica posvetio Antonićevom izumu. Prodaja je vrlo brzo prevazišla očekivanja, tiraž je planuo, a štampanje novih primjeraka ponovljeno je nekoliko puta do konačnog tiraža od 120.000 prodatih magazina. Mali jugoslovenski kompjuter postigao je veliki uspjeh. Isprva, Antonić i Ristanović su mislili da će stotinjak ljudi poželeti da kupi mašinu. Ideja da će taj broj dostići 1.000 smatrana je izuzetno optimističnom i gotovo smiješnom. Ipak, na kraju je kompjuter sastavljen u više od 8.000 primjeraka.
Uprkos svoje uslovno rečeno "slabosti", Galaksija i dalje inspiriše i fascinira. Tomaz Solc, elektro inženjer iz Ljubljane nedavno je napisao tezu o tehničkim specifikacijama jugoslovenskog izuma. Solc je dokazao da Galaksija nije zasnovana na neovlaštenoj kopiji Microsoftovog BASIC-a, kako su neki tvrdili, a pored toga razvio je i čitav niz alatki koje su dostupne besplatno na njegovom web-sajtu.
Doprinos historiji Bruno Jakić, ekspert za veštačku inteligenciju napisao je članak "Računar u vašoj kući: Galaksija, novi talas i kompjuterska kultura u Jugoslaviji 1980-ih" u kojem je istakao nekoliko vrlo zanimljivih detalja. Jakić je primetio da se Galaksija pojavila bez kućišta, što znači da su korisnici i umjetnici mogli da je ukrase i sastave po svom nahođenju.
Za razliku od današnjih kompjutera koji se masovno prozvode ili Galaksijinog rivala iz 80-ih Komodora 64, ne postoje dvije Galaksije koje izgledaju isto. Solc je zaključio da je jedinstveni jugoslovenski doprinos kompjuterskoj historiji to što su njeni dizajneri, iako nekoliko godina iza posljednje riječi zapadne tehnologije, uspjeli da nešto nauče od svojih zapadnih kolega i dizajnera kompjutera, čija su dostignuća pojednostavili istovremeno ih učinvši raznovrsnijim.
http://www.avaz.ba/
