Љуба
In memoriam
potporučnik
Offline
Gender: 
Last Login:January 31, 2021, 12:33:16 pm
Location: НИШ
Posts: 2 278
|
 |
« Reply #19 on: November 08, 2016, 09:48:33 pm » |
|
Da opišemo to putovanje, jer smatramo da ima i interesovanja kao i opravdanog razloga da se dopuni članak.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dakle, brodovi su pobegli na Badnje veče 24/25.decembar 1967.godine. Uoči bekstva, legalna ekipa nastavila je da održava čamce, dok se deo posade, koji je došao da ih ojača, sakrio u potpalublju. Izraelci su se ozbiljno pribojavali, da bi brodovi mogli potonuti dok plove kroz Biskajski zaliv u teškim zimskim uslovima. Grupa je imala čak svog meteorologa osposobljenog za praćenje svih britanskih, francuskih i španskih institucija koje se bave vremenskom prognozom. Uprkos predviđanju obilne kiše sa jugozapada, posadama je naređeno da isplove u 20:30 časova. Od 19:30 sve ekipe su bile na brodu. Tada se vreme znatno pogoršalo, snaga oluje je dostigla cifru 9 (Beaufort force 9) u noći bekstva. Pa kako se vreme pogoršalo, to je odlazak promeren za 22:30. Međutim, isplovljenje je ponovo odloženo zbog stalne složene meteo situacije. Kapetan Hadar Kimhi je tada dobio hitne kodirane poruke iz Izraela, sa naređenjem da isplovi uprkos aktuelnoj vremenskoj situaciji, ali je on ipak odlučio da još sačeka. U ponoć je meteorolog pokupio sa BBC poslednji izveštaj, koji ukazuje da će oluja prestati za dva sata. U 2:30 časova, brodovi su napustili Šerbur i krenuli polako na otvoreno more.
Francuzi nisu u početku bili svesni, da su izraelski brodovi napustili luku, a njihovo odsustvo je primetio reporter koji je posetio luku oko 2 sata po ponoći i video da su svi brodovi nestali. On je prijavio ovo novo stanje svom uredništvu BBC i to skoro 12 sata nakon bekstva, pa su francuske vlasti saznali za nestanak čamaca iz emisije “ BBC”. Prazne vezove i odsustvo brodova bez bilo kakve najave, predstavljalo je “raskid embarga” što je odmah izazvalo spekulacije da je Izrael uzeo svoje čamce. Timovi televizijskih novosti, su poleteli prema pučini Severnog mora ne bi li ustanovili, da li brodovi idu prema Norveškoj, gde su navodno prodati, dok su ostale novinarske ekipe krenule prema lukama u Portugalu i Mediteranu. Brodovi prošli Biskajski zaliv (Bay of Biscay) i krenuli na jug radi prelaska u Mediteran. Pre prolaska Gibraltara su imali susret za sa izraelskim brodom za logističku podršku “MV Lea”. Tokom susreta, jedan od izraelskih članova posade je greškom priključio crevo za pretakanje vode u rezervoare za gorivo na čamcu “INS Hetz” (Arrow). Nije bilo u početku poznato da li je voda morska (jer bi ona mogla da ošteti motore). Komandant Rinat je naredio posadi da “probaju” tu vodu, i izveste da li je slana ili ne. Nakon što je utvrđeno da nije morska vodu, tenkovi su ispražnjeni i napunjeni gorivom.
Kako su brodovi prošli Gibraltar
Po ulasku u Mediteran, britanska stanica za praćenje (kao naš OSOJ) je primila signal o neidentifikovanim plovilima, i odmah je zahtevala da se čamci identifikuju. Brodovi su poslali signalni odgovor, a patrolni helikopter je počeo da kruži iznad njih kako bi otkrio zastave ili matične brojeva. Britansko osoblje, je već iz medija saznalo o nestanku izraelskih brodova iz Šerbura, pa je tačno pretpostavilo nacionalnost brodova i njihovu pravu destinaciju, a zatim su im uputili signal "Bon Voyage". (kako je ovo pozajmljeni francuski izraz za englesko “have a nice trip" ili "safe journey”) Izraelci su to shvatili kao “Srećan put”, i nastavili plovidbu. Brodove je konačno primetila i jedna televizijska ekipa na patroli u Mediteranu, i konstatovala da brodovi ubrzavaju i prilaze severnoj obali Afrike. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Blizu Krita, pojavili su se, avioni Izraelskog vazduhoplovstva (Zroa HaAvir VeHahalal) F-4 Phantom II, i organizovali njihovu pratnju do uplovljenja u luku Haifa. Lovci su leteli u niskom letu oko brodova i smenjivali se u patroliranju. Iz Izraela je u Mediteran bio upućen i putnički brod “Dan off Malta.”, kao još jedan od brodova raspoređenih da podrže ovu plovidbu.
Situacija u Francuskoj
Francuski ministar odbrane Mišel Debre odmah je naredio vazdušni napad, za zadatkom potapanja brodova. Međutim, Načelnici štabova, vidova, odbili su da se povinuju naredbi i najavili ostavke ukoliko se ne povuče izdato naređenje. Naređenje je opozvano od premijera Jackues Chaban-Delmas. Tako je sprečena dalja eskalacija, iako je francuska vlada besnela, mada su bili svesni, da se malo šta može uraditi, jer su brodovi već bili na pučini, kada je otkrivena ova varka. Francuski ministar spoljnih poslova Moris Šuman upozorio je vrh države, da ako se brodovi pojave u Izraelu, "posledice će biti veoma teške" ("the consequences will be very grave indeed").
Izraelski brodovi preplovili su ukupno 3.145 nmi (5.825 km; 3.619 mi), sa početkom u Lamanšu do dolaska u Kišon (Kishon Shipyard port) u Haifi. Dolaskom brodova postignuto je javno oduševljenje cele nacije, kao još jedna pobeda.
AUTORI: Andrej Mlakar i Generalštabni pukovnik Ljubomir Savić
|