PALUBA
April 19, 2024, 06:40:51 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16 17 18 19   Go Down
  Print  
Author Topic: Rusija - Kina: Odnosi strateškog partnerstva  (Read 39727 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #180 on: February 06, 2022, 11:30:33 am »




Quote
Putin Xi Summit in Beijing: China Russia 'Have Each Other's Backs', Will Integrate Eurasia Together




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #181 on: February 08, 2022, 11:10:38 am »




Agresivni globalizam doveo do saveza Rusije i Kine, Velika Evroazija nepovratan kraj zapadne hegemonije


Sadašnja kriza u odnosima Rusije sa Zapadom nije povezana ni sa gasom ni sa ekonomijom u celini. Radi se o civilizacijskim i geopolitičkim procesima, a privreda i energetika su sporedni dodaci, navodi ruski filozof i geopolitičar Aleksandar Dugin.

Sa civilizacijske tačke gledišta, reč je o ideologiji demokrata iz Bajdenove administracije. To je savez ultraglobalista sa neokonzervativcima i liberalnim jastrebovima. Oni vide kako se unipolarni svet, globalna liberalna ideologija i hegemonija Zapada, urušavaju i spremni su na sve – čak i na Treći svetski rat, da  bi to nekako sprečili .

Globalisti imaju mnogo neprijatelja – populizam (uključujući Trampa), konzervativizam, politički islam, itd. Ali samo dve sile imaju potencijal da istinski ospore njihovu hegemoniju. To su Rusija i Kina. Rusija je vojni gigant, Kina ekonomski.

Tu na scenu stupa geopolitika. Za Bajdena je važno da otrgne Rusiju od Evrope, koja teži autonomnoj politici. Otuda ukrajinski problem i eskalacija u Donbasu. Rusija i Putin su na sve moguće načine demonizovani, optuženi da su spremni za invaziju. Vašington se ponaša kao da se ona već dogodila. Otuda sankcije, pa čak i verovatne preventivne vojne akcije u Donbasu. Pošto su svi na Zapadu sigurni u rusku invaziju, svaka vojna operacija Ukrajinaca koju podržava NATO u Donbasu će izgledati kao odbrana. Istovremeno, pretpostavlja se da će medijska kampanja pokrenuta protiv Rusije sprečiti njen adekvatan odgovor. A ako to ne spreči, onda će odnosi Moskve sa Evropom u svakom slučaju biti prekinuti.

Sporovi oko gasa i Severnog toka 2 služe samo kao tehničko sredstvo za pozicioni rat.

Isto je i sa Kinom. Bajden je stvorio antikineski savez sa anglosaksonskim zemljama (Australija, Britanija) AUKUS i KVAD sa azijskim – Japanom, Indijom. Kamen spoticanja je Tajvan (kao Ukrajina u slučaju Rusije). A cilj je da se poremeti ekonomska ekspanzija Kine u projektu Jedan pojas, jedan put.

Savez Rusije i Kine i kombinacija ruskih namera da se obnovi „veliki prostor“ sa kineskim projektom „Jedan pojas – jedan put“ u integralnom projektu  Velike Evroazije, znače nepovratan kraj zapadne hegemonije. Poslednji sastanci Putina i Si Đinpinga ne ostavljaju sumnju da je Velika Evroazija ozbiljan projekat i da je odluka doneta. Otuda pomamni napad ultraliberalnog i globalističkog Soroša na Kinu.

Sve je to klasična geopolitika, koja bukvalno ponavlja atlantističke projekte od Makindera do Bžežinskog. More (liberali, globalisti) protiv kopna (Evroazija).

U isto vreme, Rusiji i Kini bi se mogli pridružiti i drugi:

Latinska Amerika, islamski svet, Afrika (gde su Rusija i Kina počele da čiste evropske marionetske režime), i sama Evropa (koja je sve umornija od atlantizma).

Do sada su po strani samo Indija (zbog sukoba sa Kinom i Pakistanom) i Japan (koji je i dalje pod strogom kontrolom SAD), kao i niz globalističkih marioneta.

To nužno utiče i na ideologiju. Svi oni koji su protiv američke hegemonije i Bajdenovog nespretnog pokušaja da spase unipolarni model (u duhu „Lige demokratija“) počinju da se distanciraju od liberalne dogme, posebno u njenom savremenom potpuno odbojnom i patološkom obliku (uz legalizaciju i čak i agresivno totalitarno nametanje LGBT+, gej brakova i drugih perverzija, kao i uz direktnu pretnju prenošenja kontrole na veštačku inteligenciju, na šta se svode posthumanistički projekti koje aktivno promoviše Big Teč.).
 
Ako ovome dodamo neuspeh politike borbe protiv COVID-19, sumnjivu vakcinaciju (uglavnom poništenu omikronom), neopravdana i loše organizovana zatvaranja, orvelovske kovid-pasoše i totalni sistem nadzora, onda je očigledno da je kolaps liberalizma bliži nego ikad.

Uspesi buntovnih kamiondžija iz „Konvoja slobode“ u Kanadi, koji su naterali liberalnog globalistu Trudoa da se sramno krije, i sve veća popularnost antimakronovskih kandidata u Francuskoj (svi oni – od Zemura i Marin Le Pen do Melanšona – zauzimaju antiliberalne i anti-NATO pozicije) samo su neki simptomi globalnog procesa: kraj atlantističke hegemonije.

Rusija danas na vrelinu umirućeg atlantizma odgovara simetrično sa pozicije evroazijske geopolitike, suprotstavljajući globalizmu multipolarnost, a liberalizmu – alternativne civilizacijske vrednosti: tradicionalne. Umesto LGBT – tradicionalna porodica (zapisana Ustavom). Umesto individualizma – narod i njegov istorijski identitet itd.

Kina, generalno, podržava ovakav pristup Moskve. Peking se takođe protivi globalizmu i zapadnoj hegemoniji i brani sopstvene – ovog puta kineske – vrednosti.

Sve se to jasno vidi u tezama najnovijeg Putinovog susreta sa Si Đinpingom:

Moskva i Peking nameravaju da se suprotstave svakom zadiranju u njihov suverenitet. Rusija i Kina su uzele u obzir činjenicu da je Bajden stvorio antikineske blokove i aktiviranje NATO-a u istočnoj Evropi i nameravaju da se tome suprotstave;

Lideri dve zemlje su indirektno optužili Sjedinjene Države za biološki terorizam („biološka vojna aktivnost SAD“ se naziva pretnjom).

Peking podržava Moskvu u istočnoj Evropi, a Moskva podržava Peking u Indijskom i Tihom okeanu. Putin je otvoreno izjavio: „Tajvan je vaš“ (Si Đinping je promrmljao sebi u bradu: „U tom slučaju, Ukrajina je vaša“). Obe zemlje se zavetuju na očuvanje policentričnog modela svetskog poretka (tako treba razumeti deklaraciju o lojalnosti principima Jaltinskog mira i UN).

Rusko-kinesko - evroazijski - blok se desio. Sve ostale zemlje moraju da odluče sa kim su: sa raspadajućom agresivnom i potpuno poremećenom američkom hegemonijom
ili sa blokom zemalja  (uključujući Rusiju, Kinu, Iran, Pakistan, Belorusiju, Severnu Koreju, Venecuelu, Kubu, Nikaragvu, Siriju, Mali, Centralnoafričku Republiku, Burkinu Faso, Gvineju i delimično Tursku, Argentinu i Brazil)  koji se tome protive  u ime očuvanja državnog suvereniteta i civilizacijskog identiteta.

Budućnost je, naravno, na strani multipolarnosti, što znači Evroazije. Liberali su bili zavarani sopstvenim uspesima koje nisu mogli da konsoliduju i zadrže posle pada SSSR-a.

Svetsko carstvo nije tako izgrađeno.


M.Đorđević
izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #182 on: February 09, 2022, 07:46:52 am »





Borelj o pregovorima Putina i Sija


Šef evropske diplomatije osvrnuo se na nedavno usvojenu zajedničku izjavu Rusije i Kine, rekavši da ona može da postane temelj za moćan savez tih dveju zemalja koje, po njegovom mišljenju, „protivreče demokratiji“.

„Zajednička izjava Moskve i Pekinga, koju je Zapad slabo primetio zbog situacije u Ukrajini, može da postane osnova za formiranje moćnog saveza dva autoritarna režima. Sada se, za razliku od Hladnog rata, konfrontacija ne odvija između demokratije i komunizma, već između demokratije i autoritarnih režima poput Rusije i Kine“, smatra on.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #183 on: February 10, 2022, 03:16:39 pm »



Quote
Putin and Xi against the West: Democracy under pressure?

Have Russian President Vladimir Putin and Chinese leader Xi Jinping joined forces against the West?

Certainly, China has been using the Winter Olympics for a massive display of its political and economic might. Russia, meanwhile, continues to flex its muscles in the war of words over the future of Ukraine. Diplomatic efforts to ease the situation are in overdrive, including missions to Moscow and Washington.

So, this time round on TO THE POINT, we ask: Putin and Xi against the West: Democracy under pressure?




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #184 on: February 11, 2022, 09:53:22 am »




Rusija: Uz podršku Kine ćemo uspostaviti balans snaga sa Evropom i SAD


Rusija računa na podršku Kine po pitanju uspostavljanja balansa snaga sa evropskim državama i SAD, izjavio je zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.
Kako je objasnio, Rusija sa razlogom očekuje takvu podršku od Kine jer je to njen najbliži sused ali i strateški partner.

„Imamo toliko dobre odnose da smo u prilici da vodimo dijalog o najkomplikovanijim pitanjima međunarodne politike, u prilici smo da iznalazimo dodirne tačke u najkompleksnijim pitanjima“, kazao je.

Poljanski je naglasio da Kina deli zabrinutosti Moskve po pitanju garancija bezbednosti i podržava Rusiju u tom pravcu.

„Kao što ste i videli nakon pregovora predsednika Rusije i Kine Vladimira Putina i Si Đinpinga na marginama ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, naši kineski partneri u potpunosti razumeju i dele našu zabrinutost po pitanju evropske bezbednosti“, naveo je on.

Poljanski je u dodao i da bi NATO i SAD trebalo takođe da imaju težnju ka očuvanju svetske stabilnosti makar iz osećaja samoočuvanja.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #185 on: February 11, 2022, 10:11:07 am »




China Accuses US of Instigating War in Ukraine, 'Using Ukraine' To Create Crisis to Control Europe




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #186 on: February 14, 2022, 03:55:11 pm »



Quote
Ukraine crisis: Could sanctions push Russia closer to China? | DW News

Like its allies, Germany is counting on the threat of economic sanctions to avoid conflict between Russia and Ukraine. But Russian President Vladimir Putin is putting his hopes on China. The question on the table is whether China could step in as Russia's primary trading partner if the Europeans cut business ties.

The European Union is still Russia's biggest export market by far. A third of all Russian goods are delivered to the EU. By comparison, China's share of Russian exports is half that. But in the past five years, that gap has been narrowing.

Russia's most important export is Natural gas. The EU imports 200 billion cubic meters of Russian gas per year: making Europe Russia's most important gas customer. China currently buys only 38 billion cubic meters of Russian natural gas. But demand in China is growing and more gas pipelines to China are already being built.

And financial markets have tumbled in Europe and Asia as the tension between Russia and Ukraine increases, signaling worries among investors of the widespread economic impact of a potential conflict.

The trading day began with losses in Tokyo, Hong Kong and Mumbai, as the US government warned that an Russian attack on Ukraine could be imminent.

Bad news across Europe too. Germany's DAX fell over 3 percent on open. Even the Stoxx 600 of top companies across Europe dropped.

And Russia's domestic focused MOEX also fell, whereas the foreign focused RTS index tumbled a massive 5 percent shortly after starting trading this morning. The only thing to rise was oil, with investors worried a conflict could hamper Russian oil production.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #187 on: February 16, 2022, 10:47:06 am »




Zapad treba da prestane sa eskalacijom tenzija oko približavanja Rusije i Kine


Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin na brifingu je izjavio da Kina poziva Zapad da prestane sa eskalacijom tenzija oko približavanja Rusije i Kine, pošto Moskva i Peking razvijaju odnose koji nisu usmereni protiv trećih zemalja.

„Kina i Rusija su se, pod vođstvom dvaju šefova država, uvek zalagale za razvoj dugoročnih odnosa dobrosusedstva, prijateljstva i uzajamno korisne saradnje zasnovane na nesvrstanosti po blokovima i odbijanju konfrontacije, odnosa koji nisu usmereni na treće zemlje“, objasnio je on.

Kineski diplomata je istakao da su se obe zemlje uvek pridržavale cilja izgradnje nove vrste međunarodnih odnosa zasnovanih na međusobnom uvažavanju, nepristrasnosti, pravdi i obostrano korisnoj saradnji, a doprinos dveju zemalja jačanju međunarodnog i regionalnog mira i razvoja očigledan je za sve i neosporan.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #188 on: February 20, 2022, 07:35:38 pm »

Nikad bolji odnosi Rusije i Kine razbesneli Zapad, Vašington spremio odgovor - savezi protiv Moskve i Pekinga
M.Đorđević 20. 02. 2022.

Bajdenova administracija planira da izgradi globalne koalicije kako bi se suprotstavila paktu između Putina i Si Đinpinga, što predstavlja novu vrstu hladnog rata, piše NJujork tajms.

VAŠINGTON — Kada je Vang Ji, kineski ministar spoljnih poslova, pozvao u subotu na pregovore radi rešavanja krize u Evropi, rekao je da suverenitet Ukrajine treba „poštovati i čuvati“ – ali je takođe stao na stranu Rusije u izjavi da proširenje NATO-a destabilizuje kontinent.

„Ako NATO nastavi da se širi na istok, da li je to pogodno za održavanje mira i stabilnosti u Evropi?“ rekao je putem video snimka na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u Nemačkoj, kojoj je lično prisustvovala potpredsednica Kamala Haris da bi okupila zemlje protiv Rusije. Bio je to najnoviji slučaj da je Kina hrabro istupila prema Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima tako što se uplela u pitanja evropske bezbednosti i eksplicitno podržala Rusiju, piše NJujork tajms.

Sadašnji i bivši američki i evropski zvaničnici kažu da su zabrinuti zbog onoga što je zapravo pakt o nenapadanju između Kine i Rusije koji bi mogao da dovede do prestrojavanja svetskog poretka. Nagoveštavajući novu vrstu hladnog rata, zvaničnici Bajdenove administracije kažu da će Sjedinjene Države raditi na stvaranju i jačanju sopstvenih koalicija demokratskih nacija — uključujući nove strateške grupe za Evropu i Aziju i Pacifik — i pomoći zemljama da razviju napredne vojne sposobnosti.

DŽon F. Kirbi, glavni portparol Pentagona, rekao je prošle nedelje da američka vlada prati „odnos koji raste“ između Kine i Rusije.

„NJihova prećutna podrška je duboko alarmantna" rekao je Kirbi.

Ipak, intenziviranje sukoba sa Kinom i Rusijom imalo bi drugačiji oblik od hladnog rata. Kineska trgovinska ekonomija je duboko integrisana sa ekonomijom drugih zemalja, uključujući Sjedinjene Države, a Rusija je važan izvoznik energije u Evropu. Iz praktičnih razloga, tri vlade ne bi mogle u potpunosti da blokiraju međusobnu komercijalnu razmenu ili formiraju različite ekonomske blokove sa partnerskim zemljama, kao u vreme gvozdene zavese, piše NJujork tajms.

Prekretnica u odnosima Pekinga i Moskve

Zajedničku izjavu Rusije i Kine od 5.000 reči u kojoj se navodi da njihovo partnerstvo „nema granica“, neki zvaničnici Bajdenove administracije vide kao prekretnicu u odnosima Kine i Rusije i drski izazov američkoj i evropskoj moći.  Ova izjava je bila prva u kojoj se Kina eksplicitno pridružila Rusiji u protivljenju bilo kakvom daljem širenju NATO-a, a dve zemlje su osudile indo-pacifičku strategiju Vašingtona i njegovo novo bezbednosno partnerstvo, AUKUS , koje uključuje Britaniju i Australiju. Nacije su takođe opisale Tajvan kao „neotuđivi deo Kine“.

Kina i Rusija su izjavile da će raditi sa drugim zemljama na „promovisanju istinske demokratije“ i suprotstavljanju ideologiji i institucijama koje predvode Amerika. Jačanje kinesko-ruskih veza moglo bi da najavi rekonfiguraciju trougla moći koji je definisao Hladni rat i koji je predsednik Ričard M. Nikson iskoristio pre 50 godina u kada je doputovao u istorijsku posetu Pekingu radi normalizacije diplomatskih odnosa. To je pomoglo Sjedinjenim Državama i Kini da ostvare protivtežu Sovjetskom Savezu. Veze između Pekinga i Moskve su se godinama kidale oko pitanja ideologije i spoljne politike.

Sada se dešava suprotno.

„To je svakako zabrinjavajuće, i to nije pozitivan razvoj sa stanovišta nacionalne bezbednosti SAD ili američkih nacionalnih interesa“, rekla je Suzan Širk, predsednica Kineskog centra 21. veka na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu. „Oni trenutno imaju neku vrstu zajedničkog gledišta prema o SAD, a postoji taj afinitet između lidera."

Gospođa Širk je rekla da bi predsednik Bajden ipak trebalo da pokuša da se uključi u diplomatiju sa gospodinom Sijem kako bi ga nagovorio da reaguje u skladu sa interesima Sjedinjenih Država po pitanju ukrajinske.

Kinu i Rusiju ne ujedinjuje ideologija i one su u braku iz interesa koji je potrebniji Rusiji. Iako gospodin Si ceni prkos gospodina Putina Sjedinjenim Državama, on ne želi ekonomsku neizvesnost koju bi doneo evropski rat. Kina takođe tradicionalno insistira na poštovanju suvereniteta svake nacije, kao što je gospodin Vang jasno rekao u subotu.

Kada bi Vašington uveo sankcije Rusiji, kineske kompanije bi mogle da kupe više nafte i gasa od Rusije i pomognu u popunjavanju nekih tehnoloških praznina, ali bi se glavne kineske državne banke verovatno uzdržale od otvorenog kršenja sankcija iz straha da će biti isključene iz globalnog finansijski sistem, navodi između ostalog NJujork tajms.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #189 on: February 25, 2022, 03:53:55 pm »



Putin i Si Đinping potvrdili uzajamnu podršku Kine i Rusije u UN


Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping istakli su da je nedopustivo korišćenjnje nelegitimnih sankcija radi postizanja ciljeva koji idu u korist određenim državama, saopšteno je iz Kremlja.

„U vezi s tim lideri su naglasili važnost jačanja praktične bilateralne saradnje, uključujući i onu koja je dogovorena tokom susreta 4. februara u Pekingu“, navedeno je u saopštenju.

Lideri Rusije i Kine su potvrdili uzajamnu spremnost za dalju čvrstu koordinaciju i uzajamnu podršku u Ujedinjenim nacijama.

„Na osnovu opšte procene tekuće međunarodne situacije potvrđena je obostrana spremnost za dalju čvrstu koordinaciju i uzajamnu podršku u UN i u drugim međunarodnim platformama“, piše u saopštenju objavljenom nakon telefonskog razgovora Putina i Si Đinpinga.

Putin je, kako saopštava Kremlj, Si Đinpingu rekao da, imajući u vidu signale iz Kijev, spreman da uputi delegaciju u Minsk radi pregovora s predstavnicima Ukrajine.

Ruski predsednik je detaljno informisao kineskog kolegu o razlozima zbog kojih je odlučio da prizna Donjecku i Lugansku narodnu republiku i da sprovede specijalnu vojnu operaciju čiji je cilj da „zaštiti stanovništvo od genocida, kao i da osigura demilitarizaciju i denacifikaciju ukrajinske države“.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #190 on: March 06, 2022, 10:45:47 am »

Субота, 05.03.2022.
Јелена Стевановић

Где су границе руско-кинеског пријатељства

Најмногољуднија земља на свету балансира између тога да покаже да разуме Русију и тога да не сме да угрози економске везе са САД и ЕУ, са којима има далеко већу трговинску размену него с Русијом

Да ли је Џозеф Бајден гурнуо Русију у кинески загрљај и могу ли Москва и Пекинг да одрже „брак из рачуна”, питање је које се наметнуло након што је почео рат у Украјини, драматично погоршавајући односе између Запада и Кремља.

Помно се прати свака реакција Пекинга и тумачи да ли је на помолу руско-кинеска „алијанса” која би уздрмала трансатлантску доминацију светом. Владимир Путин и Си Ђинпинг су након последњег сусрета саопштили да „нема граница” руско-кинеском пријатељству. Због тога Бајденовој влади стижу упозорења да је дозволила да се Путин и Си исувише зближе и да ће Америка, у неизбежном ривалству с Кином, имати много тежи посао ако Пекинг и Москва буду на истој страни. Ипак, украјинска криза је показала да и поред Путинових и Сијевих великих речи, заједнички анимозитет према Америци није довољан да би се створила руско-кинеска коалиција.

Руско признање Доњецка и Луганска и напад на Украјину ставили су Кину у незавидну, готово немогућу ситуацију. Пекинг не може и да подржи Москву и да остане веран међународном праву, при чему је Кина деценијама истицала да територијални интегритет и суверенитет ставља испред свега другог. Си је позвао Америку да „напусти хладноратовски менталитет”, поновивши и руски захтев да НАТО не треба да се више шири. Ипак, Кина није признала отцепљене проруске области нити је подржала руску агресију у Украјини. Кинеско Министарство спољних послова изражавало се о руском нападу на Украјину као о „операцији” и „тренутној ситуацији”, док је кинески државни лист на енглеском „Глобал тајмс” оценио да је Вашингтон крив за рат у Украјини. С друге стране, Си је поновио кинески став да се морају поштовати интегритет и суверенитет држава, па се Кина, кад се у СБ УН гласало поводом рата у Украјини, није сврстала ни уз Русију ни уз Запад, већ је била уздржана. Пекинг никад није признао ни Крим као део Русије.

Најмногољуднија земља на свету балансира између тога да покаже да разуме Русију и тога да не сме да угрози економске везе са САД и ЕУ, с којима има далеко већу трговинску размену него с Русијом. Украјина је чак била земља од које су Кинези куповали оружје и коју су имали у виду као важну тачку у свом пројекту „Појас и пут”. „Њујорк тајмс” оцењује да ће Си бацити појас за спасавање Путину ако се под тим подразумевају кредити и куповина руског гаса, али да Пекинг неће помоћи Москви да заобиђе западне финансијске и банкарске санкције да Кина не би довела у питање сопствено пословање на Западу.

Русија и Кина убрзано су развијале односе откако се Москва прошли пут „посвађала” са Западом. Већ 2014, кад је ушла на Крим и испровоцирала западне санкције, Русија је покушавала да у Кини пронађе алтернативу за Запад и да тамо потражује зајмове и инвестиције и продаје гас. Прошле године трговинска размена између ове две земље досегла је 147 милијарди долара, док је 2015. била 68 милијарди долара. Путин и Си срели су се 37 пута. Кина купује руско оружје и била је највећи купац руског гаса и нафте 2020. године. Недавно су две земље договориле да изграде нови гасовод, кроз који ће у Кину стизати још више руског гаса.

Западни медији преносе да је кинеско јавно мњење углавном наклоњено Русији, али да има и другачијих тонова. На друштвеној мрежи „Сина веибо”, већином се коментарише да је шеф Кремља „Путин Велики” и „највећи стратег 21. века”, али и подсећа да су СССР и Кина били у лошим односима и да су чак имали и територијални спор шездесетих година прошлог века.

Добит коју Кина ових дана има од рата у Украјини је да се Америка поново бави Европом уместо Азијом, али то није нешто на шта ће у Пекингу моћи још дуго да рачунају. Као што је био случај и владом Доналда Трампа, и садашња америчка администрација не крије да јој је Кина највећа брига и да се увелико спрема за ривалство с Пекингом. Отуд и стиже питање појединих америчких аналитичара шта је требало Вашингтону да пред неизбежни „окршај” с Кином одбије од себе Русију и приближи је америчком изазивачу. Критичари истичу да је Америка погрешила кад је због Украјине, која није витални амерички интерес, покварила односе с Русијом и, гурајући Москву ка Пекингу, ојачала Кину. Бројни медији, од „Вашингтон поста” до „Гардијана”, приметили су да је баш прошлог месеца било 50 година откако је амерички председник Ричард Никсон путовао у Кину и успео да одвоји Кину и Русију (тадашњи СССР), док садашња америчка администрација ради супротно.

Према другачијим ставовима, које износе амерички институт „Брукингс” и европски тинк-тенк Европски савет за међународне односе, прича о руско-кинеском партнерству је пренаглашена. Русија и Кина нису „природни савезници” и никад, чак ни због заједничког непријатеља – Америке, не могу имати ништа налик партнерству између САД и ЕУ и Северноатлантског савеза.

Русија има десет пута мање становника и десет пута мањи бруто друштвени производ од Кине. Москва би у том партнерству била „млађи партнер”, а данас је незамисливо да би Русија, која је и ратом у Украјини хтела да покаже да је велесила, пристала на потчињен статус. Кинези су и досад диктирали услове сарадње, због чега на Западу истичу да је „кинеска љубав скупа”, а Русија је већ морала да Пекингу одобри нижу цену гаса него, на пример, Немачкој.

Кад се узме у обзир и преосетљивост великих сила на сопствену безбедност, Русија не може да буде сасвим мирна ни због дуге границе с Кином. Две земље често имају супротстављене интересе, од тога да Русија продаје оружје кинеском ривалу Индији до тога да Москва узима да је постсовјетски простор у Азији њена интересна зона, а Пекинг на истом простору жели нови пут свиле и своју доминацију.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #191 on: March 07, 2022, 10:22:41 am »




Kina: Naše prijateljstvo sa Rusijom „čvrsto kao stena“


Prijateljstvo Kine i Rusije je „čvrsto kao stena“, a perspektive za saradnju su veoma široke, izjavio je danas kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.

„Saradnja između dve zemlje donosi korist i blagostanje za dva naroda“, izjavio je kineski ministar na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare održanoj na marginama godišnjeg zasedanja kineskog parlamenta.

Prema njegovim rečima, Kina je spremna da nastavi konstruktivnu ulogu u promovisanju mirovnih pregovora između Ruske Federacije i Ukrajine, ako bude potrebe za sprovođenjem posredovanja, prenosi agencija RIA Novosti.

Šef kineske diplomatije je, takođe, poručio da je Peking uvek bio objektivan i fer, i da rešavanje kompleksnih problema zahteva smirenost i racionalnost. Iz tog razloga se, kako tvrdi, dijalog mora nastaviti, a fokus biti na dugoročnoj stabilnosti u regionu.

Vang je poručio i da će kineski Crveni krst prikupiti humanitarnu pomoć za Ukrajinu.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #192 on: March 07, 2022, 11:31:16 am »




Quote
Wang Yi: China-Russia relationship is valued for its independence


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #193 on: March 10, 2022, 01:43:07 pm »




Kina odbila da ruskim kompanijama isporuči komponente za avione


Zvanični Peking je odbio da ruskim kompanijama isporuči komponente za avione, izjavio je novinarima Valerij Kudinov, šef ruske Federalne agencije za vazdušni saobraćaj.

"Tražićemo avio-delove od drugih zemalja", izjavio je Kudinov.

Prema njegovim rečima, Turska ili Indija mogu postati takvi dobavljači.

Kudinov je dodao i da će svaka kompanija samostalno pregovarati o nabavci.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #194 on: March 18, 2022, 07:36:09 am »

Peking se polako distancira od Moskve: Kina je povukla četiri poteza koji tajno zagorčavaju život Rusiji

U februaru su zvaničnici Kine i Rusije izjavili da njihovo prijateljstvo "nema granice", ali od tada su se stvari promenile i sa sukobom u Ukrajini, i njihov odnos se promenio i to tako što se Peking lagano distancira od ruske ekonomije pogođene sankcijama, piše CNN.

Piše: Blic
17.03.2022.

Sada, kada je jasno da ruska privreda trpi jake udare zbog sankcija, sve je više dokaza da bi spremnost i sposobnost Kine da pomogne svom severnom susedu mogla biti ograničene. Peking je odbio da osudi ruski napad na Ukrajinu, ali žele da izbegnu da se sankcije ostatka sveta nekako odraze na njih, pri čemu su ih u više navrata osuđivali kao nedelovtvoran način rešavanja krize.

- Kina nikada neće napasti Ukrajinu. Pomoći ćemo, posebno ekonomski - rekao je kineski ambasador u Ukrajini Fan Ksianrong.

Analitičari kažu da Kina pokušava da uspostavi "osetljivu ravnotežu" između retoričke podrške Rusiji, ali bez daljnjeg antagoniziranja Sjedinjenih Država. Peking i Moskva dele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu. Međutim, kineske banke ne mogu sebi da priušte gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu da ostanu bez američke tehnologije, piše CNN koji izdvaja četiri poteza Pekinga koji ukazuju na distanciranje od načete ruske ekonimije.

Dopustili su da rublja padne

Kineskom valutom juan ne trguje se potpuno slobodno, nego se kreće unutar raspona koji je odredila Narodna banke Kine (PBOC). Prošle nedelje udvostručili su raspon trgovanja rubljima, omogućivši brži pad ruske valute.

Rublja je već izgubila više od 20 odsto svoje vrednosti u odnosu na dolar i evro od početka rata u Ukrajini. Dopuštajući da ruska valuta padne u odnosu na juan, Peking ne čini uslugu Moskvi. Rusi će morati da plaćaju više u rubljama za kineski uvoz, poput pametnih telefona i automobila. Kineski brendovi telefona kao što su Xiaomi i Huawei posebnu su popularni u Rusiji. Kineski proizvođači automobila, kao što su Great Wall Motor i Geely Auto, zauzimaju 7 odsto ruskog tržišta, prodavši više od 115.000 vozila prošle godine. Great Wall Motor prestao je da isporučuje ​​nove automobile u Rusiju zbog fluktuacija kursa. Trenutno se oko 25 milijardi dolara trgovine Kine i Rusije odvija u juanima, izveštavaju državni kineski mediji.

"Sede" na ruskim rezervama

Najznačajnija pomoć koju bi Kina mogla da ponudi Rusiji je kroz 90 milijardi dolara vrednih rezervi koje Moskva drži u juanima, napisala je Alisija Garsijaa-Herero, glavna ekonomistkinja za Aziju i Pacifik u Natiksisu u svom istraživačkom izveštaju. Sankcije su zamrzle oko 315 milijardi dolara vrednih ruskih rezervi - ili otprilike polovinu ukupnih - budući da su zapadne zemlje zabranile poslovanje s ruskom centralnom bankom.

Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je da zemlja želi da koristi rezerve u juanima nakon što je Moskvi blokiran pristup američkim dolarima i evrima, javljaju ruski državni mediji. Ako bi Kina dopustila Moskvi da svoje rezerve u juanima pretvori u američke dolare ili evre, "to bi očigledno pomoglo trenutnom stanju Rusije", istakla je Garsija-Herero. Međutim, "reputacijski rizik potencijalnog kršenja zapadnih sankcija bio bi veliki korak za kinesku banku i stoga je vrlo malo verovatan", dodala je ona.

Ne isporučuju Rusiji delove za avione

Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija znače da dva najveća svetska proizvođača aviona Boing (BA) i Erbas (EADSF), više nisu u mogućnosti da isporučuju ​​rezervne delove niti da pružaju odršku za održavanje ruskih avio prevoznika. Isto važi i za za proizvođače mlaznih motora. To znači da bi ruski avioprevoznici mogli ostati bez delova u roku od nekoliko nedelja ili da bi pak avioni nastavili da lete bez zamene opreme onoliko često koliko je preporučeno za siguran rad.

Ranije ovog meseca visoki ruski državnik rekao je da je Kina odbila da pošalje delove aviona Rusiji jer Moskva traži alternativne zalihe. Ruska državna novinska agencija Tas citirala je Valerija Kudinova iz agencije za vazdušni prevoz, koji je rekao da će Rusija tražiti mogućnost nabavke delova iz zemalja poput Turske i Indije, nakon neuspelog pokušaja da ih nabavi iz Kine. Kina i Rusija osnovale su 2017. zajedničko ulaganje u civilno vazduhoplovstvo za izgradnju novog dugolinijskog širokotrupnog putničkog aviona, nastojeći da tako pariraju duopolu Boinga i Erbasa. Proizvodnja CR929 je započela, ali nesuglasice oko dobavljača uzrokovale su kašnjenja. Isprva se očekivalo da će avion biti ponuđen kupcima 2024. Ali Rusija je pomerila vremenski okvir na između 2028. i 2029. godine.

Zamrzavanje ulaganja u infrastrukturu

Svetska banka je zaustavila sve svoje programe u Rusiji i Belorusiji nakon invazije na Ukrajinu. Od 2014. nije odobrila nijedan novi zajam ili ulaganja Rusiji, a Belorusiji od 2020. Možda još više iznenađuje odluka Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB) sa sedištem u Pekingu da učini isto.

U saopštenju s početka marta rečeno je da obustavlja sve svoje aktivnosti vezane za Rusiju i Belorusiju "jer se odvija rat u Ukrajini". Taj je potez bio "u najboljem interesu" banke, dodaje se. Frustrirana relativnim nedostatkom uticaja u Svetskoj banci (sa sedištem u Vašingtonu) i Azijskoj razvojnoj banci (gdje je Japan glavna sila), Kina je 2016. pokrenula AIIB. Osim što je domaćin sedišta, Kina osigurava predsednika banke i ima 26,5 odsto glasova. Indija i Rusija imaju 7,6 odsto, odnosno šest odsto.

Odluka AIIB-a da obustavi aktivnosti u Rusiji znači da je 1,1 milijarda dolara odobrenog ili predloženog zajma usmerenog na poboljšanje putnih i železničkih mreža u Rusiji sada na čekanju.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16 17 18 19   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 22 queries.