PALUBA
March 29, 2024, 12:25:40 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19   Go Down
  Print  
Author Topic: Rusija - Kina: Odnosi strateškog partnerstva  (Read 38814 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #135 on: December 16, 2021, 09:06:37 am »




Šta su demonstrirali Putin i Si: Kako su američki mediji videli sastanak dvojice lidera


Rusija i Kina deluju kao „ujedinjeni front“ pokazujući solidarnost u svetlu zaoštravanja odnosa sa Amerikom, piše list „Njujork tajms“ povodom razgovora ruskog i kineskog predsednika, Vladimira Putina i Sija Đinpinga.

Američki medij precizira da su odnosi dvojice lidera prijateljski i da su tokom razgovora putem video-veze demonstrirali „solidarnost u svetlu pritiska Zapada zbog situacije oko Ukrajine, Tajvana i po drugim pitanjima“.

„Moskva i Peking, nekadašnji rivali, formirali su pod vlašću Putina i Sija ekonomsko, vojno i geopolitičko partnerstvo čvršće nego ikada pre, koje usled rasta konfrontacije obeju zemalja sa SAD sve više podseća na blok protiv američkog uticaja“, navodi „Njujork tajms“.

Autori članka ukazuju da je sastanak lidera Rusije i Kine održan „u veoma važnom trenutku“ u kontekstu posete Moskvi pomoćnice američkog državnog sekretara za poslove Rusije i Evroazije Karen Donfrid.

„Dok Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici prete Rusiji ekonomskim sankcijama u slučaju njene invazije na Ukrajinu, Moskva šalje signal da ima mnogo drugih prijatelja u svetu“, smatraju autori članka.

Sličan signal bio je, kako navodi izdanje, i sastanak ruskog predsednika sa indijskim premijerom Narendrom Modijem prošle nedelje.

Kako je ranije saopštio pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov, onlajn razgovor predsednika Kine i Rusije trajao je oko sat i po. Lideri su razgovarali o svim važnim problemima kako u bilateralnim odnosima, tako i o međunarodnoj agendi.

Putin je tokom razgovora sa kineskim kolegom istakao da se odnosi Rusije i Kine mogu smatrati pravim primerom međudržavne saradnje u 21. veku.


https://rs-lat.sputniknews.com/20211216/nesalomivo-partnerstvo-putina-i-sija-zdruzenim-snagama-protiv-americkog-uticaja-1132514941.html
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #136 on: December 16, 2021, 10:20:17 am »



Quote
Gravitas: A Russia-China military alliance against NATO?

Vladimir Putin and Xi Jinping held virtual talks amid rising tensions with the West. Topping the agenda was a joint Russia-China security policy. Can the two ambitious and volatile leaders agree to work together? Is the West facing a two-front threat?




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #137 on: December 16, 2021, 02:47:56 pm »




Putin i Si razvlače Bajdena na dva fronta: "Veliki rat sa Rusijom i Kinom mogao bi da okonča našu naciju i usmrti desetine miliona Amerikanaca"


Iako su američki i ruski predsednici Džo Bajden i Vladimir Putin pre nekoliko dana konačno seli da porazgovaraju licem u lice, doduše preko video linka, Rusija je, kako se smatra, sve bliža stanju spremnosti za lansiranje invazije na susednu Ukrajinu. Tenzije, međutim, rastu i oko statusa Tajvana sa Kinom – čiji je predsednik Si Đinping u sve bližim odnosima sa Rusijom – pa se tako Bajden sada rastegao na dva fronta, što bi moglo da poremeti adekvatan odgovor njegove administracije na bilo koji od njih.

“Gardijan” piše da je na ukrajinsku granicu, na kojoj su nagomilane ruske trupe, stiglo novo oružje, železnički vagon sa raketnim sistemom zemlja-vazduh srednjeg dometa “buk-M1” koji je postao poznat 2014. nakon što je ispaljeni projektil iz separatističkog regiona na istoku Ukrajine Donbas oborio malezijski avion, kad je poginulo svih 298 ljudi u njemu.

A ukoliko dođe do sukoba na bilo kojem od dva fronta, malo je garancije da će Sjedinjene Američke Države pobediti u njemu.

-Mislim da SAD nisu spremne da idu u rat u Ukrajinu. Mislim da SAD nisu spremne da idu u rat oko Tajvana – rekao je “Njuzviku” Lajl Goldstin, stručnjak za Kinu i Rusiju i direktor angažmana u Aziji tink-tanka “Odbrambeni prioriteti”.

-Stojim iza toga – dodao je on.

Goldstin je istakao da je retkost biti potpuno spreman za rat, ali da su ukrajinski i tajvanski scenario posebno “maksimalno naglašeni jer uključuju rat visokog intenziteta” na mestima koja su ekstremno teška u odnosu na protivnika koji ima samo tu jednu tačku fokusa.


Strateški iscrpljujuće

Pentagon je do sada izbegavao da direktno proceni svoju sposobnost da se istovremeno okrene na dva velika fronta, navodi “Njuzvik”. Na pitanje novinara da li je u dugo očekivanom Globalnom pregledu američke vojske ispitana sposobnost SAD da biju dva velika sukoba na dva odvojena mesta, zamenica podsekretara odbrane za politiku Mara Karlin rekla je da se izveštaj nije bavio tim pitanjem.

Iako je malo onih koji ne misle da su SAD moćnije od Kine ili Rusije pojedinačno, novootkriveno jedinstvo između dve zemlje pokazalo se strateški iscrpljujućim za Vašington.

-Mislim da Moskva i Peking računaju da nas zaista mogu držati u maksimalnoj konfuziji, jer su mesta sukoba veoma daleko jedno od drugog a sile koje su umešane su veoma drugačije. Mislim da vide korist u tome da nas istovremeno odvlače u dva smera – istakao je Goldstin.

Kako piše “Njuzvik”, vetrovi pogodni za “savršenu oluju” zavijaju i u Istočnoj Evropi i azijskom Pacifiku upravo u trenutku kad se Bajdenova administracija, koja ne broji ni godinu dana u Beloj kući, oporavlja od posledica haotičnog povlačenja iz Avganistana nakon dvodecenijskog rata, alii uporne pandemije koronavirusa koja je pojačala oštre političke podele na domaćem terenu.

Dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podigao alarm zbog izveštaja o gomilanju ruskih trupa na istočnoj granici – a ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba naveo da ih u Donbasu i na Krimu ima oko 115.000 sve sa tenkovima, artiljerijom, elektronskim sistemima i drugo - dvočasovni video razgovor između Putina i Bajdena nije doveo do deeskalacije krize.


"Stravična cena"

Američki predsednik je rekao da je upozorio Putina da će Rusija platiti "stravičnu cenu" i suočiti se sa razornim ekonomskim posledicama ako napadne Ukrajinu. Bajden je takođe istakao da mogućnost slanja američkih kopnenih borbenih trupa u Ukrajinu u slučaju ruske invazije "nije bila na dnevnom redu", iako će se od Sjedinjenih Država i NATO tražiti da pošalju više vojnih snaga na istočne granice NATO kako bi se učvrstila linija odbrane.

I saveznica SAD Velika Britanija je u nedelju rekla da razmatra “sve opcije” reakcije na potencijalnu rusku invaziju na Ukrajinu – ministarka spoljnih poslova Liz Tras je istakla da se njena zemlja u prošlosti “već koristila ekonomskim sankcijama kako bi poslala diplomatske poruke Moskvi”.

Dok stručnjaci smatraju da je verovatnoća od ruske invazije na Ukrajinu mala, baš kao i ona da će SAD u tom slučaju poslati svoje trupe da podrže Kijev, ruski predsednik nije obećao da će povući svoje trupe sa granice, niti je Bajden obećao da neće preći Putinove “crvene linije”.

Prelazak NATO sa Zapadne na Istočnu Evropu uznemirava Putina, koji je početkom decembra zatražio garancije da se alijansa neće širiti na Istoku te ocenio da su odnosi Rusije i Zapada “došli do kritične tačke”.


"Bitka između demokratije i autokratije"

“Njuzvik” navodi da su američki zvaničnici redovno prikazivali bitku između demokratije i autoritarizma kao centralnu temu Bajdenove administracije. I državni sekretar Entoni Blinken je tokom pres konferencije OEBS-a rekao da je “ovo vreme kad su demokratije izazvane, neke iznutra a neke izvana”.

-Postoji nadmetanje između autokratija i demokratija i, kao što je Bajden rekao više puta, ovo je fundamentalno nadmetanje našeg vremena – naveo je Blinken pre nedelju dana u Stokholmu, uoči Samita za demokratiju od 9-10, decembra.

Blinken je u nedelju takođe upozorio da "nema ništa od gasovoda" Severni tok 2 ukoliko Rusija obnovi agresiju protiv Ukrajine, preneo je Tanjug.

- Taj gasovod... kroz njega trenutno ne prolazi gas. Zapravo, to je sredstvo uticaja na Rusiju, jer sve zavisi od toga koliko ruski predsednik Vladimir Putin želi da vidi da gas teče kroz taj gasovod - ukoliko i kada postane operativan. Malo je verovatno da će to da se dogodi ukoliko Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu - kazao je Blinken za NBC, a preneo Rojters.

Učešće Ukrajine na Samitu je dočekano u Rusiji s kritikama, ali je još kontroverznija bila američka pozivnica Tajvanu, čiju nezavisnost spori Kina. “Njuzvik” podseća da je Vašington presekao veze sa Tajvanom 1979. u korist Pekinga i da su SAD održavale nezvanične odnose sa ostrvom, koji su se tokom godina proširili, posebno za vreme administracije Donalda Trampa i potom Bajdena. Kineski predsednik je obećao da će preuzeti Tajvan silom ako ne uspeju diplomatski napori za ponovno ujedinjenje.

Kako se Tajvan priključio virtuelnom samitu, sporno ostrvo izgubilo je jednog od nekoliko preostalih diplomatskih partnera zbog Kine. Nikaragva, centralnoamerička nacija, objavila je u četvrtak, nekoliko sati nakon početka Samita, da će zvanično raskinuti odnose sa Tajvanom i sklopiti veze sa kopnenom Kinom.

Ovaj potez ostavio je Tajvanu svega još 13 državničkih odnosa, uključujući Belize, Gvatemalu, Honduras, Paragvaj, Haiti, Sent Kits i Nevis, Svetu Luciju, Sent Vinsent i Grenadini, Nauru, Maršalova ostrva, Palau i Tuvalu, kao i Esvatini u Africi. Tajvan takođe ima zvanične odnose sa Svetom stolicom u Vatikanu.

Vašington je inicijalno priznao proteranu vladu u Taipeju, nakon pobede komunista u kineskom građanskom ratu 1949, ali se tri decenije kasnije okrenuo Pekingu, kako je Kina započela otvaranje ka svetu te uzdizanje u drugu najveću ekonomsku silu koja je sada već na putu da postane prva. Iako su SAD su zadržale nezvanične odnose sa Tajvanom, uključujući političku i vojnu podršku, međunarodni odnosi Tajvana su oslabili, posebno suočeni sa ekonomskom moći Kine.


Zbližavanje Rusije i Kine

Kako Peking širi svoj globalni uticaj, on tvrdi pravo da preuzme Tajvan bilo diplomatijom bilo silom, što je politika koju je SI podvukao kroz vojne poteze, poput redovnih prolaza vojnih aviona kroz vazdušnu zonu ostrva.

“Njuzvik” navodi da kineske kopnene snage stacionirane u blizini Tajvanskog moreuza broje oko 416.000, što je skoro pet puta više od broja tajvanskih snaga, prema najnovijem vojnom izveštaju SAD o kineskoj vojsci objavljenom prošlog meseca.

Istovremeno, Rusija se sve više zbližava sa Kinom.

Si i Putin su dogovorili dublju saradnju u maju, a početkom juna su kineski i ruski zvaničnici zajedno proslavili 20 godina Sporazuma o dobrosusedskim, prijateljskim odnosima i saradnji, kad je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji ocenio da su odnosi dve zemlje “dosegli nove visine”.

Iako su odnosi dve zemlje unazad išli gore-dole, poslednjih godina Kina i Rusija često se pojavljuju u tandem na diplomatskom frontu. I bilateralna trgovinska saradnja im je u porastu, međutim Vašington je zabrinut zbog povećane vojne i tehnološke saradnje Pekinga i Moskve. Dalji znakovi približavanja dve zemlje mogu se pronaći u njihovim zajedničkim vežbama, uključujući nedavne patrole u Pacifiku te protivljenje raspoređivanju američkih sistema naoružanja u regionu.

Nedavno se pojavio i video koji navodno pokazuje kako ruska vojska premešta raketne sisteme obalske odbrane “bastion” na udaljeno ostrvo Matua, nedaleko od obale ostrva pod kontrolom Rusije na koja pravo od kraja Drugog svetskog rata polaže američki saveznik Japan. Drugi svetski rat je bio poslednji put kad su SAD vodile veliki rat na dva poprišta, ukazuje “Njuzvik”.


"Dugo vremena su se mešali"

Putin ističe da će Rusija “širiti svoje odnose sa Kinom kako smatra daje prikladno” i da njihove veze “mogu biti još dublje, sadržajnije i korisnije” za dve nacije.

-Što je svet nestabilniji, to je potrebnije da Kina i Rusija unaprede našu saradnju – rekao je “Njuzviku” portparol kineske ambasade u Vašingtonu Liu Pengju.

-Dugo vremena su se SAD i Zapad bezobzirno mešali u domaće poslove druge zemlje koristeći demokratiju i ljudska prava kao izgovor. Takvi potezi stvorili su probleme u svetu i čak postali izvor nestabilnosti i rata – istakao je.

Liu je objasnio da pojačani odnosi Rusije i Kine, koje obe strane smatraju najboljima u modernoj istoriji, nisu osmišljeni kao još jedan ekskluzivni klub već zaštita za sprovođenje principa sveta kakvim ga oni vide.

“Njuzvik” navodi da su dve zemlje do sada, takođe, izbegavale bilo kakav formali savez i da bi takav pakt tradicionalno primoravao jednu zemlju da brani drugu u slučaju vojnog napada, poput Člana 5 NATO pakta.

Dmitri Trenin, direktor moskovskog Centra Karnegi, rekao je da nije video direktan dokaz da Putin i Si koordinišu po pitanju Ukrajine i Tajvana, ali je istakao da “Kina i Rusija nikad neće biti jedna protiv druge”.

-Ovo je odnos između dve sile različite veličine, ali obe žestoko suverene. Između njih će uvek biti malo dnevne svetlosti – ocenio je.


Šansa za deeskalaciju krize

Sa druge strane, SAD su uvećale svoj savez sa NATO u Evropi, te Japanom i Južnom Korejom u azijskopacifičkom regionu jačanjem drugih paktova kao što su koalicija Kvadrilateralnog bezbednosnog dijaloga koja uključuje i Australiju, Indiju i Japan, te AUKUS sa Australijom i Velikom Britanijom.

Ništa od toga ne odgovara Pekingu i Moskvi, koji upozoravaju da takvi potezi prete da izazovu novi Hladni rat. A ovog puta,ulozi za Vašington su još viši.

-Sjedinjene Države su trenutno suočene sa najopasnijom pretnjom svom postojanju u istoriji - rekao je “Njuzviku” Dejvid Pajn, zamenik direktora za nacionalne operacije u EMP kokusu za nacionalnu bezbednost.

Čak i tokom Hladnog rata, vreme reakcije SAD pokazalo se nesigurnim kada su se suočili sa preklapajućim krizama. Pre skoro pola veka izbio je rat na granici Kine i Indije, nedavno reaktiviranom žarištu agresije, baš kada je Kubanska raketna kriza zaokupila svu pažnju SAD i Sovjetskog Saveza.

Zimske olimpijske igre u Pekingu u februaru 2022. mogle bi biti potencijalna tačka deeskalacije, ali poslednji put kad je Kina bila domaćin Olimpijade izbio je rat između Rusije i Gruzije. Neprijateljstva su izbila 7. avgusta 2008, uoči ceremonije otvaranja XXIX Letnjih olimpijskih igara u Pekingu, podseća “Njuzvik”, dodajući da ovakva jukstapozicija globalnog sportskog dešavanja i krvavog konflikta u koji je uključena jedna od svetskih sila ilustruje složenost međunarodnih odnosa između prijatelja ali i neprijatelja.

Pajn je rekao da bi jedno rešenje bilo rekalibrisanje posvećenosti Vašingtona “neodbranjivim” i dalekim žarištima poput Ukrajine i Tajvana u okviru “mirovne ofanzive” uparene sa diplomatijom koja može da služi za smirivanje tenzija i “pruži Pentagonu priliku da pravilno reorganizuje snage da odbrane zemlju i moguće saveznike”.

-Alternativa bi mogla da bude izbijanje velikog rata sa Rusijom i Kinom koji bi mogao da izazove egzistencijalnu pretnju po SAD, a koja bi mogla da okonča našu naciju i usmrti desetine miliona Amerikanaca – zaključio je Pajn.


Milijana Milkšić
izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #138 on: December 17, 2021, 09:29:44 am »



Quote
Xi-Putin Meeting: Key takeaways


Chinese President Xi Jinping met with Russian President Vladimir Putin via video link on Wednesday afternoon, their first virtual meeting since June. President Xi said the all-round practical cooperation with Russia has produced political strengths and unleashed big potential. He said China and Russia have acted as responsible major powers, becoming the central pillar of multilateralism. For his part, President Putin said he looks forward to his upcoming visit to China, having accepted an invitation to the Beijing Winter Olympics opening ceremony. He said this year marks the 20th anniversary of the China-Russia Treaty of Good Neighborliness and Friendly Cooperation. The treaty has been extended for another five years, allowing the neighbors to step up relations. So what more can we learn from the Xi-Putin meeting? What can the world take away from China-Russia relations?



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #139 on: December 17, 2021, 09:36:33 am »



Quote
The Heat: Xi- Putin meeting

--Chinese President Xi Jinping and Russian President Vladimir Putin held a video summit on Wednesday. The two leaders discussed a range of major issues including their countries close bilateral ties, security and trade.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #140 on: December 18, 2021, 11:27:33 am »





Quote
Putin-Xi Hold Virtual Summit Amidst Russia-NATO Ukraine Stand off Discuss Merger of Financial System




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #141 on: December 21, 2021, 07:07:14 am »




Kineski mediji: Amerika svojom zajedljivošću sve više zbližava Moskvu i Peking


Rusija i Kina nastavljaju da razvijaju odnose u uslovima rastućeg američkog pritiska i zemalja-članica NATO-a, piše kineski list „Saut čajna morning post“.

„Rusko-kineska saradnja postaje sve aktuelnija, jer Sjedinjene Američke Države nastavljaju da promovišu ideju među svojim saveznicima da su Moskva i Peking i dalje svetski neprijatelji“, navodi se u članku.

Prema mišljenju autora članka, globalni rast Kine i „ruska pretnja“ dominiraju u agendi partnera Alijanse. Kako je naveo, ta retorika se sve češće čuje i u drugim platformama na čijem čelu su SAD.

„Odlaskom sa funkcije nemačke kancelarke Angele Merkel, koja se smatrala jednim od poslednjih pragmatičnih glasova o Kini, Evropska unija bi mogla bude solidarnija sa NATO-om i Amerikom“, dodaje kolumnista.

Umesto da traži kompromis, Vašington i njegovi saveznici su svaki put „sve zajedljiviji“, piše list.

To, po mišljenju autora materijala, gura Moskvu i Peking na još bližu koordinaciju međunarodnih poteza.

Podsetimo, ruski predsednik Vladimir Putin je tokom razgovora sa kineskim liderom Si Đinpingom izjavio da se odnosi Rusije i Kine mogu smatrati pravim primerom međudržavne saradnje u 21. veku.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #142 on: December 21, 2021, 09:11:18 am »




Kina podržala zahteve Rusije za bezbednosne garancije

 
Kina je podržala predloge Rusije za bezbednosne garancije upućene NATO-u, ocenjujući da ti predlozi doprinose dijalogu dve strane.

 - Kina smatra da su u sadašnjoj situaciji ruski predlozi u skladu sa osnovnim normama međunarodnih odnosa, da doprinose unapređenju međusobnog poverenja među zemljama, smanjuju rizik od konflikata i da čuvaju globalnu i regionalnu stratešku stabilnost - rečeno je za RIA Novosti u Ministarstvu spoljnih poslova Kine.

Istaknuto je da se Kina uvek zalagala za to da zemlje na bazi međusobnog poštovanja i u dijalogu rešavaju nesuglasice.

Rusija je 17. decembra objavila nacrte sporazuma o bezbednosnim garancijama sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om koji, između ostalog, uključuju odredbe o nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u uzajamnom dometu i o neširenju NATO-a na istok.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #143 on: December 22, 2021, 11:53:35 am »




Kina u fokusu: „Gasprom“ pregovara o isporukama plina i helijuma


„Gasprom“ pregovara sa Kinom o isporukama tečnog naftnog gasa i helijuma iz Amurske fabrike za preradu gasa, izjavio je šef predstavništva kompanije u Pekingu Viktor Kovtun.

„Saradnja 'Gasproma' sa kineskim partnerima nije ograničena na snabdevanje gasom i saradnju u oblasti podzemnog skladištenja gasa. Na primer, sada su u toku aktivni pregovori o isporukama tečnog naftnog gasa i helijumom iz Amurske fabrike za preradu gasa. Kineski partneri već su izrazili interesovanje za kupovinu tih proizvoda“, rekao je Kovtun u intervjuu za korporativni časopis „Gasprom“.

On je napomenuo da se tokom zasedanja zajedničkih koordinacionih komiteta „Gasproma“ sa kineskim korporacijama „China National Petroleum Corporation“ i „China National Offshore Oil Corporation“ razgovaralo i o perspektivnim oblastima kao što su električna energija proizvedena iz gasa, razvoj proizvodno-marketinške infrastrukture prirodnog gasa kao goriva za vozila na međunarodnoj transportnoj ruti Evropa-Kina, kao i zajednička realizacija projekata u oblasti utečnjavanja gasa.

„Uvereni smo da će projekti o kojima se trenutno razgovara između 'Gasproma' i kineskih partnera biti traženi na kineskom tržištu. To znači da u kineskom sektoru predstoji još mnogo posla“, zaključio je Kovtun.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #144 on: December 23, 2021, 01:33:04 pm »



Quote
'With president Xi Jinping, we always talk as friends' - Putin on Russia-China relations

Russian President Vladimir Putin held his annual news conference in Moscow on Thursday, December 23.

President Putin answered a question from Xinhua Chinese news agency about China-Russian relations and the recent video call with President Xi Jinping.



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #145 on: December 24, 2021, 07:33:13 am »

Rusija i Kina zajednički razvijaju visokotehnološko oružje
Tanjug 23. 12. 2021.

RUSIJA i Kina zajednički razvijaju visokotehnološko oružje dok ostvaruju saradnju u oblasti bezbednosti, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare.

- Sarađujemo sa Kinom u oblasti bezbednosti. Oružane snage Kine su opremljene najnaprednijim sistemima naoružanja - izjavio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS - Čak zajedno razvijamo i određene vrste visokotehnološkog oružja. Sarađujemo u sferama svemira i proizvodnje aviona i helikoptera - izjavio je ruski predsednik. Putin je pohvalio rusko-kineske strateške veze kao faktor stabilizacije na globalnoj sceni.

- Ovo je potpuno sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje je bez presedana u istoriji, barem između Rusije i Kine. Svakodnevno aktivan rad je povoljan i za Kineze i za Ruse, i ostaje ozbiljan stabilizacijski faktor u međunarodnoj areni - zaključio je Putin.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #146 on: December 24, 2021, 10:53:36 am »




Quote
'Better than Alliance': Putin Confirms China-Russia Developing High Tech Weapons Together




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #147 on: December 29, 2021, 07:07:05 pm »




Quote
Survey Confirms China Public Strongly Backs China-Russia Ties, China Berates US over Ukraine




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #148 on: January 05, 2022, 06:53:16 am »

"Putin u završnoj fazi sklapanja sporazuma sa Sijem"
Jutarnji list 04.01.2022.

Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je u završnoj fazi sklapanja sporazuma sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom o izgradnji novog gasovoda koji bi mogao dodatno da pogorša evropsku gasnu krizu i sa kojim bi Rusija mogla da nadigra Evropsku uniju u geopolitičkim i energetskim igrama, prenosi "Jutarnji list".

Sporazumom bi bio pokrenut gasovod Snaga Sibira 2, koji bi, kako se navodi, udvostručio izvoz u Kinu, transportirajući do pedeset milijardi kubnih metara više prirodnog gasa svake godine nego je to trenutno putem gasovoda Snaga Sibira. Slučajno ili ne, to je količina jednaka onoj za koju je projektovan Severni tok 2, koji čeka regulatorno odobrenje za početak rada a namenjen je dopremi ruskog gasa u Nemačku i dalje u Evropu preko Baltika.

Informacije o pokretanju novog gasovoda dolaze u vreme kad je Evropa zahvaćena energetskom krizom a cene gasa dostižu rekorde. Kriza se pojačala poslednjih nedelja, nakon što su u Francuskoj zaustavljeni neki nuklearni reaktori, dok Nemačka beleži slabu proizvodnju struje iz vetroelektrana. Posledičn nedostatak snage potaknuo je zemlje da spale više ugljena, pa čak i mazuta, iako to ide nauštrb proklamovanim ekološkim ciljevima. Istovremeno, poznavatelji energetskih i (geo)političkih prilika optužuju Putina da želi da pritisne EU da odobri Severni tok 2. Analitičari upozoravaju da bi novi gasovod iz Rusije u Kinu Moskvi omogućio dodatnu polugu uticaja nad Evropom, što bi EU ostavilo nemoćnom da zaustavi rastuću agresiju Kremlja na Ukrajinu.

Snaga Sibira 2, kao i prvobitna varijanta tog gasovoda, dovodila bi energent sa sibirskog poluostrva Jamal, izvora gasa koji se izvozi u Evropu i Kinu. Zapadni zvaničnici se brinu da bi projekt mogao da ima geopolitičke implikacije za evropske nacije pre nego što ozbiljno krenu s tranzicijom na obnovljive izvore energije. S obzirom da će, ako bude izgrađen, gasovod Snaga Sibira 2 moći da u Kinu dopremi otprilike istu količinu koju bi Severni tok 2 mogao da transportuje u Evropu, to će Kremlju dati više mogućnosti uticaja na to ko dobija plin i po kojoj ceni, smatraju analitičari. Neki ukazuju i da će zavisnost Evrope o ruskom gasu značiti da će na kraju morati da pokleknu pod pritiskom Moskve.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #149 on: January 11, 2022, 09:11:59 am »



Quote
China, Russia vow to prevent chaos or war from erupting in Central Asia


China and Russia, as permanent members of the United Nations Security Council and friendly neighbors of Central Asian countries, must prevent chaos or war from erupting in Central Asia, Chinese State Councilor and Foreign Minister Wang Yi said on Monday. He made the remarks during a phone conversation with Russian Foreign Minister Sergei Lavrov.

Russian President Vladimir Putin's scheduled visit to China and his attendance at the opening ceremony of the Beijing Winter Olympics will not only be the first in-person meeting between the two countries' heads of state in nearly two years, but also a major event in international relations at the start of this year, Wang said.

China is ready to strengthen coordination with Russia to ensure the complete success and fruitful results of the "get-together for the Winter Olympics" and "meeting in the Spring Festival" between the two countries' heads of state, he added.

Lavrov said that Russia will keep close communication with China to make preparations together, adding that he believes Putin's visit to China and the Beijing Winter Olympics will be a success.




Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16 17 18 19   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.