Toplički ustanak

(1/22) > >>

MOTORISTA:
Vek od Topličkog ustanka - Kako su srpski gerilci pokrenuli jedinu bunu u zemljama okupiranim u Velikom ratu
RTS , Lana Gedošević   26.02.2017.

U Spomen-kompleksu Topličkim junаcimа u Prokuplju danas će biti obeleženo 100 godina od Topličkog ustаnkа, jedinog koji je podignut u nekoj okupiranoj državi tokom Prvog svetskog rata.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Toplički ustanak je podignut protiv bugarske i austrougarske okupacije krajem februara 1917. godine, i trajala oko mesec dana. Ustanku je prethodila i sledovala gerila, a obuhvatio je teritoriju Topličkog okruga - Kosanički, Prokupački, Jablanički i Dobrički srez, i istočne i srednje predele Kopaonika. U jesen 1915. godine usledio je novi napad trupa Centralnih sila na Kraljevinu Srbiju, kojima je komandovao nemački feldmaršal August fon Makenzen. Srpska vojska je bila prinuđena na odstupanje preko Albanije i Crne Gore, do obala Jadranskog mora. Srbija je bila okupirana i podeljena. Austrougarska vojna vlast obrazovala je Vojno-generalni guverneman u Srbiji, sa sedištem u Beogradu. Bugari su oformili dve vojno-inspekcijske oblasti: Moravu, sa sedištem u Nišu, i Makedoniju, sa sedištem u Skoplju.

Regrutacija Srba za bugarsku vojsku

Međutim, okupirani stanovnici Srbije, ipak su se nadali boljoj budućnosti. Nadu u ratni preokret nisu mogli ugušiti ni brutalnost, strogost ni perfidnost Bugara, Austrijanaca i Mađara. Vrhunac narodnog nezadovoljstva i ogorčenja, što je bio i neposredan povod za ustanak bila je najavljena regrutacija Srba od 18 do 45 godina za bugarsku vojsku, početkom februara 1917. godine. Tada su započela masovna bežanja Srba u šume i planine.

Kako je formiran pokret otpora

Rezervni potporučnik srpske vojske Kosta Vojinović nije se mogao povući sa glavninom srpske vojske, pošto je bio ranjen. On je ostao kod svoga oca u Kosovskoj Mitrovici. Prerušen u vojnog liferanta koji radi za austrougarske trupe, Vojinović je obilazio kopaonički i toplički kraj, upoznavao ljude i govorio vojnim obveznicima da čuvaju oružje i da se spremaju za konačan obračun sa okupatorom.

Vojvoda Kosta Vojinović
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Njegov rad nije ostao neprimećen i, kada je zapretila opasnost da bude uhapšen, on se odmetnuo. Bilo je to krajem jula 1916. godine. Ubrzo je u Leposaviću formirao četu, jezgro budućeg Ibarsko-kopaoničkog odreda. Bio je to najelitniji odred u gerilskim borbama i u Topličkom ustanku.

Ubačeni oficir

I u srpskoj Vrhovnoj komandi u Solunu, razmišljali su o planiranoj ofanzivi armija Antante na jesen. Doneta je odluka da se na okupiranu teritoriju ubaci jedan oficir - Kosta Milovanović Pećanac, rezervni pešadijski poručnik. Njegov zadatak je bio da na području Toplice pronađe vojno sposobne muškarce i organizuje ih u čete, tako da jedna za drugu ne znaju, i sačeka sa akcijom dok srpska vojska ne probije front i približi se Skoplju.

Kosta Pećanac
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kosta Pećanac i Kosta Vojinović su se sreli i upoznali u selu Gornje Spance u predvečerje 8. novembra 1916. godine, kada su dva krila pokreta otpora, jedno formalno i drugo neformalno, objedinjena, a Pećanac izabran za predvodnika organizacije.

Prvi sukob sa Bugarima

Oko 20. februara došlo je do prvih oružanih sukoba upravo između izbeglih srpskih vojnih obveznika i bugarskih potera. Jablanički odred je kod Bojnika u rano jutro 24. februara naleteo na bugarsku četu koja je krenula u poteru i uništio je. Dva dana kasnije, u selu Mačkovcu kod Kuršumlije započela je bitka koja je prerasla u ustanak. Kuršumlija je oslobođena 28. februara, Lebane 1. marta, Prokuplje 3. a Blace 5. marta.

Borbe se širile iz mesta u mesto

Ustanak je zahvatio područje na desnoj obali Zapadne Morave. Oslobođeni su Vlasotince i Crna Trava, a borbe su se vodile i na jugu - u vranjskom području, i na istoku - u Zaplanju. Iz Toplice i Jablanice sukobi su se ''prelili'' i preko Malog Jastrepca u dolinu Zapadne Morave i obuhvatili sokobanjski i svrljiški kraj.

Gerilske i seoske jedinice

Ustanička vojska je imala dve vrste jedinica: gerilske kao udarne, i seoske kao pomoćne. Predvodništvo i prava snaga gerile i ustanka bile su četničke vojvode. To su bile najviše starešine i ličnosti od autoriteta, komandanti onih jedinica koje su činile osnovu organizacije otpora. Oni su svi poticali iz gradskih sredina, sa izuzetkom Koste Pećanca.

Ko su bile udarne snage

Od leta 1916. postojala je izuzetna gerilska jedinica - Ibarsko-kopaonički odred Koste Vojinovića Kosovca. Od februara 1917. Milinko Vlahović je komandovao Jablaničkim odredom. Od jeseni 1916. godine je oko vojvode Koste Pećanca postojala veća ili manja grupa boraca, nazvana Centralni komitetski odred. Timočki i Pirotski komitetski odred Toška Vlahovića i Jovana Radovića su takođe bili udarna snaga ustanka i nosioci povremenih, ali značajnih četovanja u krajevima istočno od Morave. Bilo je i jakih četa sa poznatim četovođama, koji su svi, ili skoro svi, bili sa sela - Vučko Pantić, Mašan Stojović, Miloš Milošević, Bogoljub Miletić, Novica Veljović.

Gušenje ustanka

Uprkos prvim uspesima, ustanak se nije dugo održao. Razvučeni na dugačkom frontu, ustanički odredi nisu mogli da pruže jači otpor, a do odlučne bitke nije ni došlo zbog naredbe Koste Pećanca o povlačenju. Uporedo sa propadanjem fronta na Moravi i pred Prokupljem, raspali su se i ostali ustanički frontovi. Trupe Centralnih sila su bez borbe 14. marta ušle u Prokuplje, ''prestonicu'' slobodne teritorije.

Surova odmazda

Okupator je nad pobunjenim stanovništvom izvršio surovu odmazdu. U kaznenoj ekspediciji nastradalo je oko 20.000 ljudi, zapaljeno 50.000 stambenih i ekonomskih objekata i naneta je ogromna materijalna šteta. Iako su se okupatori udružili u ovom poduhvatu, nisu uspeli da unište čete.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Gerila je opstala, pogotovu njeno borbeno krilo, pod vođstvom vojvode Vojinovića i braće Vlahovića i Jovana Radovića. Pećanac je odlučio da se povuče i čeka trenutak za akciju. Međutim, gerila doživljava težak poraz i pogibijom Koste Vojinovića 23. decembra 1917. godine, ali ni tada nije bila uništena.

Ustanak običnih ljudi

U Topličkom ustanku je istorijsku ulogu odigralo mnogo ljudi, i to onih običnih, od kojih je ogromna većina bila nepismena i neobrazovana. Žene su, kao najbrojniji deo stanovništva u okupiranoj Srbiji, postale akteri u svemu ovome i bile spremne na različite vrste podrške pokretu otpora i ustanku.

Izvor: www.blic.rs

JASON:
Данас, 26. фебруара 2017. године, у центру Прокупља у 12 часова, на свечани је начин обележена стогодишњица Топличког устанка уз учешће великог броја грађана.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

JASON:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Dreadnought:
Spomenik palim Topličanima u ratovima 1912-1918 u Prokuplju, na razglednici sa kraja 70-tih godina prošlog veka.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

motorista 57 klasa:
Takav jubilej za tugu i ponos, za primer mladjima za postovanje muka narodnih do neba.
A opoganise ga dnevnom poitikom......

Navigation

[0] Message Index

[#] Next page