Torpedo - Rijeka

[duje]

Lansiranje torpeda s lansirne stanice - snimak prije uranjanja torpeda, početak 20. st.

[duje]

-Unutrašnjost lansirne stanice s torpedom u posebnom ležištu - žlijebu, oko 1900.
-Lansirna stanica s lansirnim cijevima početkom 20. st.

[duje]

-Nova armiranobetonska lansirna stanica izgrađena 1930. Impozantna građevina s visoko uzdugnutim vidikovcem, srušena u ratu i obnovljena nakon II. svj. rata.

[duje]

- Pogled s mora na vanjsku stranu lansirne stanice, 1933. Iz stanice viri lansirna cijev oko koje se tiskaju zaposlenici i znatižaljnici.

[duje]

-Lansirna stanica s katapultom iz 1930-tih
-"Katapultiranje" zrakoplovnih torpeda 1930-tih

Katapult za lansiranje omogućavao je isprobavanje torpeda namjenjenih za lansiranje iz zrakoplova u težim uvjetima od onih za koje su bili namjenjeni, no brzina bila je blizu onoj koja se očekivla u stvarnim uvjetima.
Katapult je mogao postići uvjete jadnake onima koje se postizalo lansiranjem iz zrakoplova.
Glavni dio katapulta bila je greda po kojoj su se s gornje strane kretala svojevrsna kolica s vlastitim pogonom, na koja je bio pričvršćen torpedo. Kolica su postizala brzinu 55met/sek ili približno 200km/h, a otpustila bi torpedo iz svojih klješta u trenutku kočenja na kraju grde. Torpedo je letilo i padalo u more putanjom istovrsnom onoj koju je imao pri padu iz zrakoplova.
Ovaj sustav, koji je oponašao lansiranje iz zrakoplova, razvijen je upravo u Rijeci i prvi je put omogućio podrobna istraživanja lansiranja iz zrakoplova.

[duje]

-Lansirna stanica u sklopu bivše tvornice "Torpedo" snimka iz zraka
-Snimak lansirne stanice sa mora

Konzervatori i gradski oci namjeravaju joj udahnuti nov život, no još se nezna čemu bi služila i kako je čuvati s obzirom na intenzivno kemijsko i mehaničko djelovanje mora.

[jadran2]

Duje, lijepi prikaz - svaka cast!

[duje]

Duje, lijepi prikaz - svaka cast!

Hvala za pohvale, ima još puno toga, no, idem nekim sistemom, samo triba mi vrimena.
Duje

[kukador]

prdružujem se čestitkama!
veoma interesantno i zanimljivo 
jedva čekam nastavak

[duje]

Razvoj torpeda

Torpedo nastaje 1866. godine razvojem prvotne zamisli o plovilu u obliku običnog čamca. Neki ranoji prijedlozi i pokušaji stvaranja samokretnih ekaplozivnih naprava zapravo su bile bačve koje su plutale nizvodno, no sve su slične ploveće mine plutale ili plovile isključivo po površini vode. Kada je Robert Fulton, izumitalj prve uspješne podmornice, na samom početku 19. stoljeća upotrebio naziv "torpedo", imao je pritom jasnu viziju velike čelične ribe uronjene ispod morske površine.
Prvi je Ehiteheadov torpedo donelke bio sličan velikoj tuni, a po obliku su ga uspoređivali i s cigarom. Neka su konkurentska torpeda imala još šiljastije glave i oštriji izgled, a takva su oblika bila sva torpeda dok 1870-tih nije otkriveno da je tupi oblik polukugle pogodniji oblik glave torpeda jer se njome lakše i brže probija kroz vodu. Prva je Whiteheadova serija s tupom glavom proizvedena več potkraj 19.stoljeća - 1896. godine.

Djelotvornost i tipovi torpeda

Torpedo od početka do danas pokušava objediniti brojna svojstva jer mu djelotvornost ovisi i njihovoj razvijenosti i usklađenosti - o preciznosti kursa, brzini, dometu, sposobnosti da neprijatelju ostane navidljiv, o pouzdanosti upaljača te o jačini aksplozivnog punjenja
Tjekom povijesti neprestano su se usavršavala sva bitna svojstva torpeda.
Whiteheadova je riječka tvornica od prve serije isporučene naručitelju 1868. do posljednjih modela iz 1960-tih , isporučila tržištu više od trideset različitih modela koji su se prije svega razlikovali u kalibru, duljini i količini eksplozivnog punjenja te po brzini i dometu. U stotinu godina proizvodnje u Rijeci je brojnim mornaricama svijeta isporučeno ukupno dvadesetak tisuća torpeda.
Torpedo iz prve serije isporučene austrijskoj ratnoj mornarici imao je kalibar od 35,5cm, bio je dugačak 3,56m, imao je eksplozivno punjenje od 18kg, domet 200m, a postizao je brzinu od 6čv. Mornaričko povjerenstvo koje je ocjenjivalo Whiteheadov izum, smatralo ga je za početak pogodnim tek za rušenje nepomičnih objekata - mostova i usidranih brodova.
Jedan od najvećih modela, izrađen 1925., bio je kalibra 53cm, duljine 7,5m, s 250 kg eksploziva i brzinom od 42čv na 4.000m i 24čv na 15.000.
Poslednji modeli riječke tvornice, koji su se proizvodili od 1930-tih dalje, jesu oni kalibra 45cm i 53cm. Manji model od 45cm, duljine je 5,7m, s 200kg eksploziva, brzine od 43,7čv na 2.000m i 27,5čv na 8.000m, a veći kalibar od 53cm, duljine 7,2m, s 260kg ekspliziva te brzine od 50čv na 4.000m i 30čv pri dometu 12.000m.
Tridesetih godina 20-tog stoljeća počela se proizvoditi i verzija zrakoplovnih torpeda, također kalibra 45cm. Otad se torpedo - osim ispod mora i s razine mora - može lansirati još i s visine od 100m.

Fotografija prvog torpeda iz 1866. godine. U početku torpedo teško odrđava stalnu dubinu, a još teže smjer. Pri prvom je predstavljanju Whitehead koristio "uzde" za daljinsko upravljanje - jedini što je zadržao od Luppisova "čuvara obale". No, uzde su pukle pa ih je odbacio i učvrstio (fiksirao) lormilo. Sačuvnai primjerci razlikuju se donekle od ovog, danas nepostoječeg primjerka

(fotografije i tekst iz kataloga "Riječki torpedo")

[duje]

Nacrti Whiteheadova torpeda iz 1868. Uz vertikalni i horizontalni presjek, prikazana je i shema održavanja dubine sustavom prijenosa od hidrostatike dubinske sprave u sredini torpeda do horizontalnih kormila na pramcu i krmi.

[duje]

-Bojeva glava jednog od najstarijih sačuvanih primjeraka
-Repni dio torpeda iz 1868. Funkcija je karakterističnog kruga oko propelera zaštita propelera od mogućih oštećenja izazvanih rukovanjem.
(eksponati su iz Pomorskog muzeja u Splitu)

[duje]

Propeler torpeda iz 1868. Do 1870-tih torpedo ima samo jedan propeler s tri krilca.
(eksponat Pomorskog muzeja Split)

[duje]

Repni dio torpeda iz 1884. Od 1870-tih proizvodi se torpedo s dvije koaksijalne osovine (jedna unutar druge) i s dva suprotno rotirajuća propelera kojima se smanjuje odstupanje od zadanog pravca (zanos)
(eksponat Pomorskog muzeja Split)

[duje]

-Repni dio torpeda iz 1898. Izgled se od uvođenja dva propelera ne mjenja nekoliko desetljeća.
-Detalj propelera i kormila torpeda iz 1898. Dvije "koncentrične" (koaksijalne) osovine, s otvorom za ispušne plinove u sredini (moror nije pogonjen samo komprimiranim zrakom, več mješavinom petroleja, vode i zraka-parno stapna mašina), imaju suprotno rotirajuće propelere sa po dva krilca.
(eksponat Pomorskog muzeja Split)