PALUBA
June 06, 2023, 06:37:00 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš administrator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 [123]   Go Down
  Print  
Author Topic: Ekonomski uticaj sukoba u Ukrajini  (Read 106008 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
fazan
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 545


« Reply #1830 on: May 31, 2023, 10:39:42 pm »

Ратна привреда је могућа у индустријским земљама. Европа и Америка су данас пост-индустријске. Нестала је радна снага, нпр. у америчкој индустрији челика данас ради 10 пута мање људи него пре 60 година. Нестале су фабрике. У Америци су нестали и цели градови.

Наменска индустрија није нешто што се организује и расформира у зависности од наруџби. Након хладног рата се десило управо то. Компаније су преко ноћи остајале без уговора, деоничари без профита, радници без посла, истраживачки центри без финансирања. Данас наменска индустрија послује са огромним профитима (40%), али то је само слатка освета за све отказане уговоре и сва погажена обећања. Гомила контрактора је остала без посла, они који су преживели сада имају монопол.

Веровали или не, Стингер МАНПАДС данас кошта 400 хиљада долара (није грешка у нулама!), а они који су послати у Украјину су пре 30 година плаћани 25 хиљада.

Капацитети за повећање производње су ограничени. Производња ХИМАРС система је дуплирана... на око 60 комада годишње.

Ако некога интересује, може да прочита мало више на https://www.cbsnews.com/news/weapons-contractors-price-gouging-pentagon-60-minutes-transcript-2023-05-21/

Logged
PakleniVuk
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 733


Ko laje zlo ne misli


« Reply #1831 on: June 02, 2023, 03:03:04 pm »

SI ĐINPING ODRŽAO HITAN SASTANAK Zvaničnike pozvao da se pripreme za NAJGORI SCENARIO: "Spremimo se za jake vetrove i olujno more"

PLANETA
02.06.2023. 09:47h


Kineski predsednik Si Đinping sazvao je hitan sastanak sa visokim zvaničnicima zaduženim za bezbednost u zemlji i pozvao ih da se pripreme za najgori scenario. Pritom je zatražio da pojačaju napore kako bi očuvali Kinu od unutrašnjih i spoljnih pretnji i u prvom redu ekonomskih izazova.

“Složenost i kompleksnost pitanja nacionalne sigurnosti s kojima se trenutno suočavamo značajno su porasli. Moramo razmišljati o najgorem mogućem scenariju i pripremiti se da se podvrgnemo velikim testovima jakih vetrova i talasa, pa čak i opasnog, olujnog mora”, bio je sklon metaforama kineski predsednik, dok se obraćao najistaknutijim članovima Komunističke partije, prenosi CNN.

Motive za takav govor nije pronašao samo u spoljnoj nego i unutrašnjoj politici. Kina se nalazi pred celim nizom izazova, u prvom redu ekonomskih koji su se pojavili zbog uticaja “spoljnih faktora”. Sankcije i trgovinski rat značajno su narušili dominaciju na koju je Kina navikla kroz proteklih deset i više godina.

“Moramo ubrzati i modernizovati državne sigurnosne sisteme i mogućnosti, s fokusom napraviti ih efikasnijima u praksi”, naglasio je kineski predsednik, referišući pritom na “stvarne bitke”.

Očito, kineski lider priprema naciju za sukobe, samo je pitanje preteruje li kad upozorava na najgori scenario. Od prvog dana vladavine koja traje već tačno deset godina, ovaj najmoćniji lider u modernoj kineskoj istoriji, insistira na što “efikasnijoj sigurnosti”.

Pod tim se misli na stroži nadzor građana, stranaca u Kini, kolanju informacija unutar zemlje, iz zemlje i u zemlju… Želi što maksimalniju kontrolu jer to vidi kao preventivno delovanje, u skladu sa stavom da je za globalnije ambicije potreban “mir u kući”, prenosi SEEbiz.

Zato mu cenzura, politički progoni, proterivanje stranih kompanija i pritvori za neistomišljenike ii kritičare nisu strani. Takođe, potpuno kontroliše domaće tajkune i onemogućava ih da čak u primisli postanu moćniji od njega.

Svet poslednjih godina potresaju brojne krize, Kina se direktno okrivljuje za onu vezanu uz pandemiju koronavirusa, a kritikuje se i, između ostalog, njena politika prema Tajvanu, Hong Kongu i Ujgurima.

Stoga, kad osoba koja, prema standardima Zapada, već ionako vlada na autoritativan pa i gotovo totalitaran način, govori o pripremama za najgori scenario, svet joj mora posvetiti punu pažnju, prenosi SEEbiz.

(Kurir.rs/Blic)


Izvor : https://www.kurir.rs/planeta/4172408/kineski-predsednik-si-djinping-sazvao-je-hitan-sastanak
Logged
Milan (longtrip)
Prijatelj foruma
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 998



« Reply #1832 on: June 04, 2023, 11:11:27 am »

Rusija je obavestila Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu o odluci da ograniči registraciju i protok brodova ka luki Južni u Odeskoj oblasti u pozadini odsustva ruskog izvoza amonijaka . Ovo je na brifingu izjavio zvanični predstavnik generalnog sekretara UN .

U ovoj vesti se, čini se, ispoljava nepokolebljiva volja za nastavkom dogovora o izvozu ukrajinskog žita, ali kao i obično postoje i nijanse o kojima retko ko javno govori!

 Ukrajina je od samog početka rata diverzifikovala puteve izvoza žita . Upravo zahvaljujući takvim naporima pojavila se južna ruta ! Šema rada je sledeća: vagoni sa žitom pristižu na jug Odeske oblasti do dunavskih luka Izmail i Reni železnicom preko mosta u Zatoki . Za snabdevanje luke Reni, Ukrajina je obnovila železničku liniju na deonici Besarabka-Berezino. Paralelno sa železnicom, do dunavskih luka dopremanje žita vrši se kamionima putem Odesa-Reni , koji prolaze kroz Most u Majakiju . Zatim se žito utovara na barže i brodove . Potom se transportuje u rumunsku luku Konstanca, gde se pretovara na morske brodove velike nosivosti. Čak i mala luka Ust-Dunajsk i trajektni prelaz Orlovka-Isakča, koji de facto funkcioniše kao luka, učestvuju u pretovaru robe. Povratkom iz Rumunije, Bugarske i ostatka sveta , oružje, municija i gorivo idu kroz dunavske luke, koje u Ukrajinu stižu samo zahvaljujući dva mosta – u Zatoki i Majakiju!

 Niti rumunska Konstanca, ni dunavske luke imaju bilo kakve veze sa žitnim dogovorom . I još jedna nijansa, u sadašnjem stanju, južna ruta je obezbedila 47,7% izvoza svih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda! Polovina izvoza žetve 2022.

Zahvaljujući strpljenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Dunav je odavno postao glavna brodska arterija Ukrajine , koja uspešno zaobilazi blokadu luke Velika u Odesi. Pošto će žetva 2023. godine biti očigledno manja nego prošle godine, u bliskoj budućnosti "južna maršuta"  će u potpunosti zameniti ulogu luke Velika u Odesi . Vredi napomenuti, u ovom trenutku, da je zaliha prošlogodišnje žetve u ukrajinskim silosima toliko mala da morske luke nisu ni potrebne za njen izvoz ! Dovoljne su dunavske luke.

Da li su znali za ove okolnosti u Ruskoj Federaciji? Nesumnjivo! Da li donosioci odluka u Ruskoj Federaciji o uvođenju ograničenja na Jugu znaju da to neće uticati ni na šta ? Verovatno za ovaj odgovor nije potrebna superinteligencija. Dakle, izjave o ograničavanju "žitnog dogovora", kada Ukrajina ima alternativu u vidu " južne maršute" ,nije ništa drugo već maska za sada otežan transport vojne opreme Ukrajini.
Logged
Milan (longtrip)
Prijatelj foruma
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 998



« Reply #1833 on: Yesterday at 09:04:41 am »

Prirodna nalazišta uglja i gasa u Ukrajini. Braon bojom obeležene teritorije pod kontrolom Rusije.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IMG_20230605_100200_800.jpg (74.93 KB, 971x1280 - viewed 5 times.)
Logged
Pages:  1 ... 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 [123]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 23 queries.