Velt: Rusija želi vojnu bazu u Republici SrpskojNATO računa prije svega na Albaniju, KiM i Hrvatsku, a Rusija se koncentriše na Srbiju i Republiku Srpsku. Rusija želi vojnu bazu u Republici Srpskoj, a opcija razmjene teritorija koja bi dovela do podjele BiH i dalje postoji, piše njemački Velt.
"Borbena gotovost" Srbije je ojačana - tako je predsjednik Aleksadar Vučić opisao isporuku po trideset oklopnih vozila BRDM-2 i modernizovanih tenkova T-72 iz Rusije.
- Vijest vraća u fokus težnje Srbije da modernizuje svoju vojsku i uz to izgradi sopstvenu funkcionalnu industriju oružja - piše o tome njemački list.
- To je potencijalno eksplozivno - jer Srbija se oslanja na Rusiju, zemlju koja je u Ukrajini pokazala riješenost da oružanim nasiljem proširi svoju zonu uticaja - piše u tom tekstu Boris Kalnoki, dopisnik Velta iz Budimpešte.
On podsjeća da je Srbija "pod tadašnjim diktatorom Slobodanom Miloševićem vodila ratove protiv Hrvatske i Kosova, a u ratu u BiH pomagala tamošnjim Srbima".
- Kada se to zna, posebno prijeteće zvuči najava Vlade Srbije da će u slučaju nužde napasti Kosovo, ako ta zemlja stvori sopstvenu armiju - piše u tekstu.
Autor navodi da je parlament u Prištini u decembru donio odluku o formiranju vojske "između ostalog i zato što se Srbija naoružava".
- To je dio opšteg naoružavanja u istočnoj i centralnoj Evropi. Posebno nove članice EU, od Poljske, preko Mađarske do Bugarske, ubrzano modernizuju svoje beznadežno zastarjele arsenale iz sovjetskih vremena - piše Kalnoki i posebno ističe primjer Poljske.
Varšava je podigla vojni budžet na dvanaest milijardi dolara godišnje, čime je jedna od rijetkih članica NATO koja izdvaja zacrtanih dva odsto BDP za odbranu.
- Do 2030. Varšava čak želi da prebaci ovu vrijednost i izdvoji 2,5 odsto BDP za naoružanje, posebno za super moderne – i super skupe – američke avione F-35 sa stelt tehnologijom - dodaje se u tekstu.
Drastično su povećani budžeti Mađarske i Rumunije, a "Hrvatska bi što prije da kupi američke avione F-16 kako bi zamijenila zastarjele MiG 21".
- S obzirom da to predstavlja jačanje NATO u regionu, nije iznenađujuće što Rusija parira. Dok NATO u bivšoj Јugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentriše na Srbiju i Republiku Srpsku, srpski entitet u Bosni. SAD na Kosovu imaju jednu od svojih najvećih vojnih baza – Kamp Bondstil. Rusija želi da u bosanskoj srpskoj republici napravi svoju vojnu bazu - prenosi Dojče Vele.
- Kako su Srbi ekonomski slabiji od članica EU iz regiona, Moskva im poklanja oružje: Srbija dobija, osim pomenutih tenkova, šest borbenih aviona tipa MiG 29, Bjelorusija je dala još osam. Posljednja isporuka bila je u februaru ove godine. Srbija će imati – kada modernizacija aviona bude gotova – najjače vazdušne snage u regionu - piše u tekstu.
Dodaje se da "pokloni" ipak koštaju i da prema pisanju beogradskih medija modernizacija aviona košta oko 185 miliona dolara.
- Nova trka u naoružanju je pomiješana sa političkim sukobima. Albanija i Kosovo su dogovorili carinsku uniju i privredno srastaju. U Srbiji se to tumači kao pokušaj stvaranja ‘Velike Albanije’ – to je pojam kojim albanska Vlada često provocira - piše dalje u Veltu.
Autor navodi da još postoji ideja Vučića i kosovskog predsjednika Hašima Tačija o "razmjeni teritorija".
- To bi moglo da dovede do domino-efekta – recimo do podjele Bosne uz pripajanje njenih srpskih i hrvatskih dijelova matičnim zemljama Srbiji i Hrvatskoj. Ili čak do raspada Makedonije gdje takođe živi puno Albanaca - dodaje se u tekstu.
Kalnoki konstatuje da EU pokušava da skloni sa stola takve ideje "pune konfliktnog potencijala".
- Ali Sjedinjene Države su izgleda otvorene za razmjenu teritorija ako to dugoročno donosi stabilnost. Dakle, stvar još nije sklonjena sa dnevnog reda - ističe se u tekstu.
Јedno je sigurno: što se više aktera naoružava, to opasniji postaju politički konflikti u regionu - zaključuje Boris Kalnoki u tekstu za Velt.
izvor
