Moralesov povratak na mala vrataGodinu dana nakon što je svrgnut i izgnan, Evo Morales se posredno vraća na scenu, jer je njegov stranački saborac izabran za novog predsednika Bolivije.
Iako se još čekaju zvanični rezultati, sve ukazuje na to da je kandidat Pokreta ka socijalizmu Luis Arse zvani Lučo (57) pobedio. Svetski mediji navode da je ovo poruka glasača desničarima koji su prošle jeseni oterali Moralesa i vladali godinu dana, a da nisu dobili mandat na izborima.
Arse, ministar ekonomije i finansija u nekadašnjoj Moralesovoj vladi, dobio je više od 50 odsto glasova, daleko više od nekadašnjeg šefa države, centriste Karlosa Mese, i desničarskog kandidata Luisa Kamača.
„Vratili smo demokratiju i nadu. Stvorićemo vladu nacionalnog jedinstva”, izjavio je Arse, šaljući pomirljive poruke da će njegov kabinet vladati u ime svih građana, prenosi AP.
I pored strahova da će izbiti sukobi, glasanje je proteklo bez incidenata, pa se ocenjuje da je Bolivija položila jedan od težih demokratskih ispita. Provizorne desničarske vlasti izvele su na ulice 10.000 vojnika tvrdeći da armija čuva građane od nemira, ali su socijalisti upozoravali da je to zastrašivanje neistomišljenika, posebno posle izjave ministra odbrane da vojska neće dozvoliti „povratak diktatora”.
Bila je to aluzija na Moralesa, koji je pozivao podržavaoce da ne nasedaju na provokacije. Iz egzila u Argentini ocenio je da su Bolivijci „ponovo dobili otadžbinu”. Njemu nije bilo dozvoljeno da se kandiduje pošto su ga desničarske vlasti optužile za terorizam.
Izgubio je vlast prošle jeseni, posle izbora za koje je konzervativna opozicija tvrdila da su pokradeni i da je on nezakonito proglasio četvrti uzastopni mandat. Usledile su demonstracije, a Morales je pobegao iz zemlje shvativši da mu je vojska okrenula leđa. Iz inostranstva je poručivao da je protiv njega izvršen državni udar, sa čim su se slagali i njegovi glasači.
Na njegovo mesto privremeno je došla desničarska senatorka Žanin Anjez, koja je godinu dana bila šefica države i vlade iako nije bila izabrana na tu funkciju. Dvaput je odlagala izbore tvrdeći da ih je nemoguće održati tokom epidemije, ali su u Pokretu za socijalizam isticali da privremene vlasti ne žele da sazovu izbore jer su ankete davale prednost Arseu.
Žanin Anjez je priznala pobedu političkog protivnika, što se uzima kao znak da konzervativci neće ometati povratak socijalista na vlast.
Ona je predstavnica najbogatijeg dela stanovništva evropskog porekla, koje nikad nije podržavalo Moralesa iako je privatan biznis nesmetano funkcionisao za vreme njegove vlade. Kao što su konzervativni glasači optuživali Moralesovu vladu da je pokušavala da nasiljem uguši bunt posle prošlogodišnjih izbora, tako su i simpatizeri socijalista optuživali nove desničarske vlasti da su nasilno suzbijale demonstracije Moralesovih pristalica.
Kao prvi bolivijski predsednik iz redova autohtonog stanovništva i lider koji je vodio izdašnu socijalnu politiku i ostvarivao ekonomski rast, Morales je godinama uživao široku podršku.
Počeo je da gubi popularnost zbog korupcionaških skandala i optužbi za autoritarni stil vladanja, kao i zbog toga što se, protivno zakonu, kandidovao za četvrti mandat. Ključna osoba u njegovoj vladi bio je Arse, koji je kao ministar znatno smanjio siromaštvo. On se u kampanji delimično distancirao od nekadašnjeg lidera, tvrdeći da je ovaj pogrešio kad se kandidovao za četvrti mandat i da neće ući u novu socijalističku vladu.
Morales je prešao put od pastira koji je čuvao lame, preko uzgajivača koke, do jednog od lidera latinoameričkog levičarskog buma. Kako su konzervativci poslednjih godina pobeđivali na izborima, od takozvanog pink talasa nije mnogo ostalo, ali bi Arseova pobeda mogla da levici pruži novi podsticaj, piše „Pais”.
Levičari su se prošle godine vratili na vlast i u Argentini. Prilika za levičare je i činjenica da Ujedinjene nacije procenjuju da će se usled ekonomske krize nejednakost u regionu koji je uveliko simbol klasnih razlika povećati za 37 odsto.
izvor