PALUBA
March 28, 2024, 05:18:35 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Dokumenti o savezu Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije  (Read 5923 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: November 11, 2019, 03:46:53 pm »

Dokumenti o savezu Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije

Protokol o zaključenju ugovora o savezu između Grčke i Srbije

Potpisan 22. aprila (5. maja) 1913.

Njegova ekselencija Gospodin Lambros A. Koromilas, Ministar inostranih poslova Grčke, i njegova ekselencija Gospodin Matija Bošković, srpski poslanik u Atini, istupajući u ime svojih vlada i u saglasnosti sa instrukcijama koje su primili, sastali su se danas radi dogovora i utvrdili ovo što sledi:

1. – Vlade Grčke i Srbije obavezuju se da će zaključiti i potpisati ugovor o prijateljstvu i odbranbenom savezu u roku od dvadeset dana posle potpisivanja ovog dokumenta.

2. – U tom ugovoru biće uslovljeno da će dve vlade jedna drugoj ukazivati pomoć sa ciljem da Grčka i Srbija dobiju zajedničku granicu zapadno od reke Aksios (Vardar), i da se povlačenje novih granica mora izvršiti u principu na osnovi stvarnog držanja teritorije.

Opšti pravac te granice biće sledeći:

Polazeći od venca Kamene Planine (Kamna), koji ograničava gornju Škumbu jugozapadno od Ohridskog jezera, linija će obići to jezero s juga, izbiće na zapadnu obalu Prespanskog jezera kod sela Kusko i, presecajući jezero, doći će do Dolni Dupljani na istočnoj obali; odakle, ona će skrenuti u pravcu istoka kod Rahmanli, ići će vododelnicom reke Erigon (Černa) i Moglenice i izbiće na reku Aksios (Vardar) na oko tri knlometra južno od Đevđelije.

Granične linije grčko-bugarska i srpsko-bugarska moraće biti povučene na osnovi principa stvarnog držanja teritorije i ravnoteže između triju država.

Srpska granična linija severno od Đevđelije ići će rekom Aksios (Vardar) do ušća reke Bregalnice, a zatim tom rekom do jedne tačke na staroj tursko-bugarskoj granici.

Grčko-bugarska granična linija proći će južno od Kilkiča, severno od Nigrite, preko Orljaka, i odatle, preko jezera Ahinos (Tahinos) i rekom Angitis (Angista), spustiće se na more malo istočnije od luke Eleuterai.

Sve ove granične linije biće određene detaljnije i zabeležene u tekstu gore navedenog ugovora o savezu.

3. – Vlade Grčke i Srbije primaju obavezu da istupaju sporazumno, da se stalno potpomažu u pregovorima koji će se povesti po pitanju podele teritorija koje će napustiti Turska, i da se uzajamno zalažu za gore navedene granične linije izmeću Grčke i Srbije, Grčke i Bugarske, Srbije i Bugarske.

4. – Ako dođe do neslaganja sa Bugarskom po pitanju gore navedenih granica i ako svaki sporazum na lep način bude nemoguć, grčka i srpska vlada zadržavaju pravo da uz zajedničku saglasnost predlože Bugarskoj da se spor iznese na posredovanja ili na arbitražu. U slučaju da Bugarska odbije da prihvati ovaj postupak miroljubivog rešenja i zauzme preteći stav ili pokuša da svoje namere ostvari silom, dve vlade primaju obavezu da, u cilju obezbeđenja integriteta svojih poseda, ukažu jedna drugoj vojnu pomoć i da ne zaključuju mir drukčije nego zajedno i sporazumno.

5. – U najkraćem roku biće zaključena vojna konvencija u cilju pripremanja i obezbećenja potrebnih odbranbenih sredstava za slučaj da jedna od dveju država, bez provokacije sa svoje strane, bude napadnuta od neke treće Sile.

6. ……………..

7. – Grčka vlada se obavezuje da pruži sve olakšice i da garantuje u vremenu od pedeset godina punu slobodu srpske izvozne i uvozne trgovine preko luke Soluna i železničkih pruga od Soluna prema Skoplju i Bitolju.

8. – Ovaj dokument čuvaće se kao strogo poverljiv.

Sačinjeno u dva primerka,

u Atini, dvadeset drugog aprila hiljadu devet stotina trinaeste.

Ministar inostranih poslova Grčke L. A. Koromilas

Poslanik Srbije M. Bošković.

 

Vojna konvencija između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije

Potpisana 1/14. maja 1913. g.

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka i Njegovo Veličanstvo Kralj Srbije, u želji da Ugovor o savezu zaključen između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije dopune vojnom konvencijom, naimenovali su u tom cilju za svoje Punomoćnike:

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka, inžinjerijskog kapetana Žana Metaksasa iz Glavnog generalštaba vojske,

Njegovo Veličanstvo Kralj Srbije, generalštabnog pukovnika Petra Pešića i pešadijskog pukovnika Dušana Tufegdžića, koji su, pošto su mećusobno saopštili dobivena punomoćija i našli da su ona uredna, ugovorili ove odredbe:

ČLAN 1.

U slučaju rata između Grčke i Bugarske, ili između Srbije i Bugarske, ili u slučaju iznenadnog napada bugarske vojske na grčku vojsku ili na srpsku vojsku, dve države Grčka i Srbija obećavaju jedna drugoj uzajamnu vojnu pomoć, Grčka svim svojim kopnenim i pomorskim vojnim snagama, a Srbija svojim kopnenim vojnim snagama.

ČLAN 2.

U početku neprijateljstava, bilo kad da ona otpočnu, Grčka je obavezna da ima vojsku od devedeset hiljada boraca koncentrisanu na prostoriji između planine Pangaion, Soluna i Gumendže, a Srbija vojsku od sto pedeset hiljada boraca koncentrisanu na prostoriji Đevđelija, Veles, Kumanovo, Pirot. Osim-toga, Grčka je obavezna da u isto vreme drži svoju flotu u Jegejskom moru, spremnu da stupi u dejstvo.

ČLAN 3.

Obe države dužne su da prebace u operacijsku zonu ostatak svojih vojnih snaga, čim ove budu raspoložive.

ČLAN 4.

Smanjivanje snaga navedenih u članu 2, bilo demobilizacijom, bilo odašiljanjem trupa na drugu stranu, nije dozvoljeno bez prethodnog pismenog sporazuma Generalštabova oružanih snaga dveju savezničkih država.

ČLAN 5.

Vojne operacije protiv Bugarske zasnivaće se na zajedničkom operacijskom planu. Taj operacijski plan sačiniće Generalštabovi dveju država ili njihovi delegati. On se može kasnije menjati usled izmene vojne situacije, po zajedničkom pismenom sporazumu dvaju Generalšgabova.

ČLAN 6.

Posle početka neprijateljstava, ma kakav bio tok vojnih operacija i ma kroz koje predele prolazile za vreme vojnih operacija trupe jedne ili druge savezničke države, i ma koji gradovi, sela i predeli bili zauzeti od strane ovih trupa za vojne potrebe, okupiranje teritorije koja se nalazi iza granične linije između Grčke i Srbije s jedne strane i Bugarske s druge strane, koja je linija predviđena Ugovorom o savezu između Grčke i Srbije, kome je ova Konvencija dopuna, regulisano je kako sledi: Grčka vojska ima pravo da okupira teritoriju koja se nalazi južno i jugoistočno od linije Gradec – greben Planine Belasice – vrh 1800 severozapadno od Karakeja – kota 2194 (Perelik); srpska vojska teritoriju koja se nalazi severno i severozapadno od navedene linije.

Ako za vreme izvođenja vojnih operacija jedna od savezničkih vojsaka zauzme neki deo teritorije, gradove ili sela, koji se nalaze u zoni koju treba da okupira druga vojska, ona je dužna da ih napusti čim to bude zatražila vojska koja po prethodnom stavu ima pravo da ih okupira.

ČLAN 7.

Pošto je konačni cilj vojnih operacija savezničkih vojsaka grčke i srpske da se unište vojne snage Bugarske, to ako jedna od dveju vojsaka ne bi mogla da postigne taj cilj na svom vojištu, ona će biti dužna da primi pomoć druge na tom istom vojištu. Međutim, vojska koja postigne taj cilj na svom vojištu, obavezna je da priteče u pomoć drugoj nezavisno od toga da li je ta pomoć tražena ili ne, kako bi zajedničkim dejstvom obeju savezničkih vojsaka Bugarska bila prinućena da prihvati uslove koje će joj posgaviti dve savezničke države i da zaključi mir.

ČLAN 8.

Ni jedna od dveju savezničkih vojsaka ne može zaključiti primirje duže od 24 sata ili prećutno obustaviti neprijateljstva.

Primirje duže od 24 sata može se zaključiti samo po zajedničkom pismenom sporazumu dveju savezničkih država; tim sporazumom moraju se u isto vreme odrediti i uslovi primirja.

ČLAN 9.

Ova Konvencija je punovažna dotle dokle bude ostao na snazi Ugovor o savezu između Grčke i Srbije, koji ona dopunjava.

Član 2. ove Konvencije može se menjati po zajedničkom pismenom sporazumu Generalštabova dveju država, pošto bude prošla sadašnja kriza i naredi se demobilizacija.

ČLAN 10.

Ova Konvencija stupa na snagu od dana kada bude dobila ratifikaciju Njihovih Veličanetava Kralja Grčke i Kralja Srbije ili ratifikaciju vlada dveju savezničkih država.

U potvrdu ovoga punomoćnici su potpisali ovu Kon- venciju.

Sačinjeno u dva primerka u Solunu prvog maja 1913. godine.

Za Grčku Ž. P. Metaksas, Kapetan

Za Srbiju Pukovnik Petar Pešić, Pukovnik Dušan Tufegdžić

 

Ugovor o savezu između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije

Potpisan 19. maja (1. juna 1913. god.)

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka i Njegovo Veličanstvo Kralj Srbije, smatrajući da je njihova dužnost da se staraju o bezbednosti njihovih naroda i o spokojstvu njihovih Kraljevina;

Smatrajući osim toga, u njihovoj čvrstoj želji da očuvaju trajan mir na Balkanskom Poluostrvu, da je najefikasniji način da se to postigne taj da se oni ujedine prisnim odbranbenim savezom.

Odlučili su da zaključe savez mira, prijateljstva i uzajamne zaštite, obećavajući jedan drugome da svom čisto odbranbenom sporazumu neće nikada pridavati agresivne težnje, i u tom cilju naimenovali su svoje punomoćnike, i to:

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka, g. Žana Aleksandropulosa, svog poslanika u Beogradu, nosioca Kraljevskog ordena Spasitelja, Kraljevskog ordena Takovskog,

Njegovo Veličanstvo Kralj Srbije, g. Matiju Boškovića, svog poslanika u Atini, nosioca ordena Svetog Save, Kraljevskog ordena Spasitelja,

Koji su, pošto su uzajamno pregledali njihova punomoćija i našli da su ona u svemu propisna, zaključili danas ovo što sledi:

ČLAN 1.

Dve Visoke Ugovorne strane izričito ugovaraju uzajamno garantovanje njihovih poseda i obavezuju se, u slučaju da, suprotno onome što se može očekivati, jedna od dveju Kraljevina, bez ikakvog izazivanja s njene strane, bude napadnuta, da će jedna drugoj priteći u pomoć celokupnim svojim oružanim snagama i da posle neće zaključivati mir drukčije nego zajednički i sporazumno.

ČLAN 2.

Prilikom podele teritorija Evropske Turske, koje će po završetku sadašnjeg rata biti ustupljene Balkanskim državama ugovorom o miru sa Otomanskim Carstvom, dve Visoke Ugovorne strane obavezuju se da neće ulaziti ni u kakvo posebno sporazumevanje sa Bugarskom, da će se stalno potpomagati i da će uvek istupati sporazumno podržavajući uzajamno svoje teritorijalne zahteve i niže navedene granične linije.

ČLAN 3.

Dve Visoke Ugovorne strane, smatrajući da je životni interes njihovih Kraljevina da nikakva druga država ne bude izmeću njihovih poseda zapadno od reke Aksios (Vardar), izjavljuju da će jedna drugoj ukazivati podršku kako bi Grčka i Srbija dobile zajedničku granicu. Ta granica, zasnovana na principu stvarno zauzetog prostora, polazeći od najvišeg vrha na vencu Kamne, koji ograničava sliv gornje Škumbe, obilaziće jezero Ahris (Ohridsko jezero), izbiće na zapadnu obalu Prespanskog jezera, do sela Kusko, pa na istočnu obalu kod Dolni Dupljani, proći će blizu Rahmanli, vodiće vododelnicom izmeću reke Erigon (Černa) i Moglenice i izbiće na reku Aksios (Vardar) na oko tri kilometra južno od Đevđelije, linijom koja je detaljno određena u Prilogu I ovog Ugovora.

ČLAN 4.

Dve Visoke Ugovorne strane saglasile su se da granične linije grčko-bugarska i srpsko-bugarska budu određene na principu stvarno zauzetog prostora i ravnoteže izmeću triju država, ovako kako sledi:

Srpska istočna granica od Đevđelije vodiće tokom reke Aksios (Vardara) do ušća Bojimija-dere, zatim uz tu reku, i, prelazeći preko kota 120, 350, 754, 895, 571 i reke Krive Lakavice, Bregalnice i Zletovske, uputiće se prema jednoj tački stare tursko-bugarske granice na Osogovskoj Planini, kota 2225, sve po liniji koja je detaljno odrećena u Prilogu II ovog Ugovora.

Grčka granica prema Bugarskoj ostaviće Grčkoj, na levoj obali Aksiosa (Vardara), prostorije koje su posele Grčke i srpske trupe naspram Đevđelije i Davidova do planine Beles (Belasice) i Dojranskog jezera, a zatim, prolazeći južno od Kilkiča, ona će preseći reku Strimon (Strumu) severno od mosta kod Orljaka i uputiće se jezerom Ahinos (Tahinos) i rekom Angitis (Angista) ka moru malo istočnije od zaliva Eleuterai, sve po liniji koja je detaljno određena u Prilogu III ovog Ugovora.

ČLAN 5.

Ako dođe do neslaganja sa Bugarskom po pitanju gore navedenih granica, i ako svaka nagodba na lep način bude nemogućna, dve Visoke Ugovorne strane zadržavaju pravo da po zajedničkom sporazumu predlože Bugarskoj da se spor podnese na posredovanje ili na arbitražu Silama Trojne Antante ili šefovima drugih država.

U slučaju da Bugarska odbije da prihvati ovaj način miroljubivog rešenja i zauzme preteći stav prema jednoj od dveju Kraljevina, ili pokuša da ostvari svoje težnje silom, dve Visoke Ugovorne strane svečano se obavezuju da jedna drugoj ukažu pomoć sa celokupnim svojim oružanim snagama i da posle ne zaključuju mir drukčije nego zajednički i sporazumno.

ČLAN 6.

U cilju pripremanja i obezbećenja vojnih odbranbenih sredstava, biće zaključena vojna konvencija u najkraćem mogućnom roku posle potpisivanja ovog Ugovora.

ČLAN 7.

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka obavezuje se da će njegova vlada dati sve potrebne olakšice i garantovati za period od pedeset godina punu slobodu srpske izvozne i uvozne trgovine preko solunske luke i železničkih pruga od Soluna prema Skoplju i Bitolju. Ta sloboda biće što je mogućno šira, pod jedinim uslovom da bude u saglasnosti sa potpunim i neokrnjenim upražnjavanjem grčkog suvereniteta.

U roku od godinu dana od danas biće između Visokih Ugovornih strana zaključena posebna konvencija radi regulisanja pojedinosti primene ovog člana.

ČLAN 8.

Dve Visoke Ugovorne strane saglasne su da se, čim se konačno reše sva pitanja koja proističu iz sadašnjeg rata, Generalštabovi dveju armija dogovore radi uporednog povećavanja oružanih snaga svake države.

ČLAN 9.

Dve Visoke Ugovorne strane saglasne su takođe da, čim se konačno reše sva pitanja koja proističu iz sadašnjeg rata, sporazumno pristupe proučavanju projekta carinske konvencije sa ciljem da se tesno povežu trgovački i ekonomski odnosi dveju zemalja.

ČLAN 10.

Ovaj Ugovor stupiće na snagu odmah posle potpisivanja. On se neće moći otkazati pre isteka deset godina. Želja jedne od dveju Visokih Ugovornih strana da se obustavi njegovo dejstvo moraće da se saopšti drugoj šest meseci unapred, a ako to ne bude učinjeno, sporazum će obavezivati dve države sve do isteka jedne godine počevši od dana otkazivanja.

ČLAN 11.

Ovaj Ugovor čuvaće se kao strogo poverljiv. On će moći da se saopšti nekoj drugoj Sili, bilo u celini ili delimično, samo uz pristanak obeju Visokih Ugovornih strana.

On će biti ratifikovan što pre to bude mogućno.

Dokumenti ratifikacije izmenjaće se u Atini.

U potvrdu ovoga punomoćnici su potpisali ovaj Ugovor i na njega stavili svoje pečate.

Sačinjeno u dva primerka u Solunu devetnaestog maja hiljadu devet stotina trinaeste.

Žan Aleksandropulos

M. Bošković

 

Vojna konvencija između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije

Potpisana 19. maja (1. juna) 1913. god.

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka i Njegovo Veličanstvo Kralj Srbije, u želji da Ugovor o savezu zaključen između Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije dopune vojnom konvencijom, naimenovali su u tom cilju za svoje punomoćnike:

Njegovo Veličanstvo Kralj Grka, inžinjerskog kapetana Ksenofona Stratigosa iz Generalštaba vojske,

Njegovo Veličanstvo Kralj Srbije, generalštabnog pukovnika Petra Pešića i pešadijskog pukovnika Dušana Tufegdžića, koji su, pošto su međusobno saopštili dobivena punomoćija i našli da su ona uredna, ugovorili ove odredbe:

ČLAN 1.

U slučaju rata između jedne od dveju savezničkih država i neke treće Sile, koji je otpočet pod uslovima predviđenim u Ugovoru o savezu između Grčke i Srbije, ili u slučaju iznenadnog napada jačih snaga – najmanje dveju divizija – bugarske vojske protiv grčke vojske ili srpske vojske, dve države grčka i srpska obećavaju jedna drugoj uzajamnu vojnu pomoć, Grčka svim svojim kopnenim i pomorskim vojnim snagama, a Srbija svim svojim kopnenim snagama.

ČLAN 2.

U početku neprijateljstava, bilo kad da ona otpočnu. Grčka je obavezna da ima vojsku od devedeset hiljada boraca koncentrisanu na prostoriji između planine Pangaion, Soluna i Gumendže, a Srbija vojsku od sto pedeset hiljada boraca koncentrisanu na prostoriji Đevđelija, Veles, Kumanovo, Pirot. Osim toga, Grčka je obavezna da u isto vreme drži svoju flotu u Jegejskom moru, spremnu da stupi u dejstvo.

ČLAN 3.

Obe države dužne su da prebace u operacijsku zonu ostatak svojih vojnih snaga, čim ove budu raspoložive.

ČLAN 4.

Smanjivanje snaga navedenih u članu 2, bilo demobilizacijom, bilo odašiljanjem trupa na drugu stranu, nije dozvoljeno bez prethodnog pismenog sporazuma Generalštabova oružanih snaga dveju savezničkih država.

Međutim, ako bi Grčkoj, u slučaju koji predviđa član 1, bilo neophodno da se u isto vreme brani od napada neke druge Sile osim Bugarske, ona će biti obavezna da pritekne u pomoć Srbiji, napadnutoj od Bugarske, sa onoliko trupa koliko se u danom trenutku bude odredilo zajedničkim sporazumom između dvaju Generalštabova, prema vojnoj situaciji i uzimajući u obzir sigurnost teritorije Kraljevine Grčke.

Isto tako, ako bi Srbiji bilo neophodno da se brani od napada neke druge Sile osim Bugarske, ona će biti obavezna da pritekne u pomoć Grčkoj, napadnutoj od Bugarske, sa onoliko trupa koliko se u danom trenutku bude odredilo zajedničkim sporazumom između dvaju Generalštabova, prema vojnoj situaciji i uzimajući u obzir sigurnost teritorije Kraljevine Srbije.

ČLAN 5.

U slučaju da jedna od Ugovornih Strana objavi rat Bugarskoj ili nekoj drugoj Sili bez prethodnog sporazuma i pristanka druge Ugovorne Strane, ova poslednja biće oslobođena od obaveza propisanih članovima 1. i 2. ove konvencije. No ipak, ona će biti dužna da prema svojoj saveznici održava blagonaklonu neutralnost u toku celog trajanja rata i biće obavezna da odmah mobiliše, Grčka najmanje četrdeset hiljada boraca a Srbija najmanje pedeseg hiljada boraca, na svojoj teritoriji, da bi zaštitila svoju neutralnost a time i slobodu kretanja savezničkoj vojsci.

ČLAN 6.

Vojne operacije protiv Bugarske zasnivaće se na zajedničkom operacijskom planu. Taj operacijski plan sačiniće Generalštabovi dveju država ili njihovi delegati. On se može kasnije menjati usled izmene vojne situacije, po zajedničkom pismenom sporazumu dvaju Generalštabova.

ČLAN 7.

Posle početka neprijateljstava, ma kakav bio tok vojnih operacija i ma kroz koje predele prolazile za vreme vojnih operacija grupe jedne ili druge savezničke države, i ma koji gradovi, sela i predeli bili zauzeti od strane ovih trupa za vojne potrebe, okupiranje teritorije koja se nalazi iza granične linije izmeću Grčke i Srbije s jedne strane i Bugarske s druge strane, koja je linija predvićena Ugovorom o savezu izmeću Grčke i Srbije, kome je ova Konvencija dopuna, regulisano je kako sledi:

Grčka ima pravo da definitivno okupira i anektira teritoriju koja se nalazi južno i istočno od linije koja, polazeći sa Vardara odmah severno od sela Sehova, prolazi između sela Bogorodica i Mačukovo, ide grebenom izmeću sela Selimli i Dautli, vodi ka kotama 535, 227, preseca jezero idući na kotu 208, zatim na kote 397, 1494, grebenom Belasice, na vrh 1800 m severozapadno od Karakeja, do kote 2194 (Perelik).

Srbija ima pravo da definitivno okupira i anektira teritoriju koja se nalazi severno i severozapadno od navedene linije.

Grčka ustupa Srbiji na okupiranje jedan zemljišni pojas širine deset kilometara, koji se nalazi ia levoj obali reke Meste, zatim severno od Ksentija i istočno od Buru-Gele. Srbija se sa svoje strane obavezuje da Grčkoj ostavi slobodan prolaz preko tog pojasa, izjavljuje da priznaje uticaj Grčke na celoj teritoriji koja se nalazi istočno od tog pojasa i priznaje da tu nema nikakvih zahteva.

Ako u toku izvođenja vojnih operacija jedna od dveju vojsaka zauzme neki deo teritorije, gradove ili sela, koji se nalaze u zoni koju treba da okuiira druga vojska, ona je dužna da ih napusti čim to bude zatražila vojska koja po prethodnom stavu ima pravo da ih okupira.

ČLAN 8.

Pošto je konačni cilj vojnih operacija savezničkih vojsaka grčke i srpske da se unište vojne snage Bugarske, to ako jedna od dveju vojsaka ne bi mogla da postigne taj cilj na svom vojištu, ona će biti dužna da primi pomoć druge na tom istom vojištu. Međutim, vojska koja postigne taj cilj na svom vojištu, obavezna je da priteče u pomoć drugoj nezavisno od toga da li je ta pomoć tražena ili ne, kako bi zajedničkim dejstvom obeju savezničkih vojsaka Bugarska bila prinuđena da prihvati uslove koje će joj postaviti dve savezničke države i da zaključi mir.

ČLAN 9.

Ni jedna od dveju savezničkih vojsaka ne može zaključiti primirje duže od 24 sata ili prećutno obustaviti neprijateljstva.

Primirje duže od 24 sata može se zaključiti samo po zajedničkom pismenom sporazumu dveju savezničkih država; tim sporazumom moraju se u isto vreme odrediti i uslovi primirja.

ČLAN 10.

Savezničke vojske uživaće uzajamno, jedna na teritoriji druge Ugovorne strane, sva prava i povlastice – izuzev prava rekvizicije – koje daju važeći zakoni i propisi domaćim trupama u pogledu opšteg izdržavanja, snabdevanja, sanitetske službe, prenosa ranjenih i bolesnih, sahrane mrtvih, transportovanja svakog materijala i snabdevačkih potreba namenjenih trupama. U ovom cilju sve građanske i vojne vlasti obeju Ugovorenih strana dužne su da pruže pomoć i usluge koje traže savezničke trupe.

Plaćanje za kupovine obavljene za potrebe vojske jedne od dveju savezničkih država koja se nalazi na teritoriji druge, treba redovno da se vrši gotovim novcem, prema pijačnim cenama. Plaćanje se može izuzetno vršiti bonovima koje su savezničkoj vojsci, po njenom zahtevu, stavile na raspolaganje nadležne vlasti drugog saveznika.

Vrednost grčkog i srpskog novca, metalnog ili papirnog, utvrdiđe se zajedničkim sporazumom savezničkih vlada. Zaključeno je da na terigoriji osvojenoj od neprijatelja i posednutoj savezničkim vojskama, obe Ugovorne strane uživaju, u pogledu izdržavanja i snabdevanja njihovih trupa, povlastice koje im daje ratno pravo.

Svaka saveznička vojska uživa ove povlastice samo na teritoriji koja spada u njenu zonu okupiranja kako je ona naznačena u čl. 6. ove Konvencije. Troškove transportovanja trupa, sveg potrebnog materijala uopšte, ratnog plena itd. železnicom ili brodovima, snosiće ona od dveju Ugovornih država na čijoj će se teritoriji ova transportovanja obaviti.

ČLAN 11.

Ratni plen pripada onoj savezničkoj vojsci koja ga je zadobila.

U slučaju kad je plen dobiven u zajedničkoj borbi savezničkih trupa na jednom istom bojištu, on će se podeliti srazmerno broju boraca iz dveju vojsaka koji su u borbi učestvovali.

ČLAN 12.

Ova Konvencija je punovažna dotle dokle bude ostao na snazi Ugovor o savezu izmeću Grčke i Srbije, koji ona dopunjava.

Član 2. ove Konvencije može se menjati po zajedničkom pismenom sporazumu Generalštabova dveju država, pošto bude prošla sadašnja kriza i naredi se demobilizacija.

ČLAN 13.

Ova Konvencija stupa na snagu od dana kada bude dobila ratifikaciju Njihovih Veličanstava Kralja Grka i Kralja Srbije ili ratifikaciju vlada dveju savezničkih država.

U potvrdu ovoga punomoćnici su potpisali ovu Konvenciju.

Sačinjeno u dva primerka u Solunu devetnaestog maja 1913.

Za Grčku K. Stratigos

Za Srbiju Pukovnik Petar Pešić, Pukovnik Dušan Tufegdžić
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: November 11, 2019, 04:34:44 pm »



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Jel' to ovaj ugovor što grčki evzon zgazio na ovoj slici?  Smiley

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: November 11, 2019, 05:16:04 pm »

Taj.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: November 11, 2019, 05:31:22 pm »



Hvala, samo pitam  Grin
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.025 seconds with 22 queries.