Koronavirus - ne vjerujte svemu sto pročitate
Autor: A.A.G/HRT
18. 03. 2020. prije 9 sati
Krenula je epidemija, krenule su i lažne vijesti i mitovi kako se možete sačuvati od zaraze. Evo najčešćih:
1. Maska će vas zaštititi
Obična kirurška maska ne može zaštititi od zaraze virusom Covid-19, punog imena SARS Cov-2. Te maske nisu ni zamišljene da blokiraju ulazak virusa, bakterija i ostalih uzročnika bolesti u naš respiratorni sustav, već služe kako zaražena osoba ne bi širila viruse dalje. Međutim postoje maske koje mogu zaštititi, njima se služi medicinsko osoblje. Čak i da dođete do neke od njih mala je vjerojatnost da biste ju znali pravilno postaviti s obzirom da ni djelić zraka ne smije proći kroz dijelove maske koji prianjaju na lice. Stoga, pomama za maskama, kupnja običnih kirurških maski preko sumnjivih oglasa u kojima se maske koje su donedavno stajale ispod kune u ljekarnama stoje po 8, 10 ili više kuna gotovo da nema smisla. Ove druge, profesionalne maske s ventilacijama, kudikamo su skuplje, stoje i po nekoliko stotina kuna, teško ćete ih naći, a i ako ih nađete mala je vjerojatnost da biste ih znali koristiti. Imate li masku, dobro je nositi ju da spriječite prijenos zaraze ako ste sami bolesni i to je temeljni razlog zašto se nose. Ali zaštititi vas neće.
2. Covid-19 je "samo“ gripa i manja je vjerojatnost zaraze nego od gripe
Čitalo se i pisalo o vome dosta, ali još je uvijek, premda smo u jeku pandemije s više od 200.000 zaraženih, dosta onih koji posebno po mrežama šire da je riječ o „samo“ gripi ili da nije toliko zarazno. Da bi se procijenilo koliko je bolest zarazna znanstvenici koriste R0 broj koji predviđa koliko ljudi zaražava jedan koji je zarazan. Odnosno na koliko ljudi jedna zaražena osoba širi zarazu. Kod gripe R0 broj je oko 1,3, dakle jedan zaraženi prenosi virus na sljedećih 1,3 osobe. Kod Covida-19 R0 broj je 2,2. Znači, jedan zaraženi prenosi na sljedeče 2,2 osobe. Premda gripa ima manju sposobnost zaraze, Covid-19 je opasniji jer za njega nemamo cjepivo kojim bismo procijepili stanovništvo pa se brže i širi. Koliko brže jasno je iz podataka. U Italiji je prije nepuna tri tjedna bilo troje oboljelih. Danas ih je 30 000.
Prema podacima o ozbiljnim komplikacijama virusa Covid-19 jasno je da je daleko od „samo“ gripe. Liječničku pomoć odnosno neku vrstu medicinske skrbi traži skoro 5% oboljelih što u brojevima znači da bi, zarazi li se samo 20% stanovništva Hrvatske, liječničku pomoć zbog težeg oblika bolesti izazvane Covidom-19 trebalo, grubom procjenom, 40 tisuća ljudi. Gripa ne izaziva ovakvav napad na zdravstveni sustav djelomice jer ju procjepljujemo, djelomice jer je riječ o dva sasvim različita virusa.
3. Covid-19 je samo mutirani oblik koronavirusa koji izaziva običnu prehladu
Ne, nije. Obitelj koronavirusa povelika je i sastoji se od sedam članova. Covid-19 je najnoviji. Prva četiri koronavirusa s kojima se čovječanstvo susrelo jesu bili virusi koji izazivaju prehlade. Odgovorni su za oko 20% prehlada u sezonama. Peti koronavirus više nije bio tako bezazlen i izazovao je SARS koji je imao smrtnost oko 10%, ali se teže širio od ovog Covida-19. Sljedeći iz iste obitelji koronavirusa jest MERS, također virus koji je izazivao tešku sliku oboljelih s upalama pluća, i smrtnost mu je bila oko 30%. Oba virusa teže su se širila i to je bila sreća čovječanstva. Covid-19 ili punim imenom SARS-CoV-2 našao je način kako se lakše proširiti među ljudima, širi se i dok osoba nema simptome, kao i kad ima lakše simptome slične prehladi. Dakle, ne. Sve slike koje na društvenim mrežama ovih dana gledate o koronavirusima za koje postoje dezinfekcijska sredstva več 10 godina, ne odnose se na novi virus korona skupine koji je prešao na čovjeka krajem prošle godine kad su zabilježeni prvi slučajevi u Kini.
4. Ovaj je virus pobjegao iz nekog laboratorija
Ovo je draga teorija teoritičarima zavjere i vole ju spominjati. Svaki puta kad se čovječanstvo susretne s novim virusom koji potencijalno može izazvati pandemiju ili ju izaziva, netko se sjeti da je virus sigurno pobjegao iz laboratorija. Tako se govorilo i za virus koji je 1977. izazvao gripu pod nazivom Ruska gripa, ali za tako nešto nema dokaza. Dakle, ni za Covid-19 nema dokaza da je pobjegao iz laboratorija, niti da ga je stvorio čovjek. Veoma je sličan druga dva koronavirusa, rođacima koji su izazvali SARS i MERS, i čini se, prema dosad poznatim podacima, da je došao preko šišmiša, odnosno mutirao u šišmišima kako bi preskočio na čovjeka kao na svoj sljedeći rezervoar. Teorija o virusu koji je pobjegao tako pada u vodu kad se zna i znanost je dokazala kako su prethodna dva koronavirusa koja izazivaju također bolest respiratornog sustava došla do ljudi.
5. Zaraza Covidom-19 je smrtna kazna
Ovo je možda najopasnija laž koja se čita po mrežama i Internetu ovih dana. Doprinosi joj i činjenica da se stvara psihoza od novog virusa i praćenje preko Interneta u gotovo stvarnom vremenu koliko je zaraženih, koliko umrlih. Međutim, kako vrijeme ide, vidi se iz statističkih podataka da više od 80% ljudi prolazi zarazu s manjim ili gotovo nikakvim simptomima. Oko 15 posto ljudi iskusi ozbiljnije simptome bolesti, što bi značilo kratkoću daha i poteškoće s početkom upale pluća, a nešto manje od 5% osoba imaju iznimno težak oblik bolesti i zahtijevaju pomoć respiratora ili neki od drugih oblika liječničke pomoći. Trenutno dostupni podaci govore da je stopa smrtnosti oko 2%, Svjetska zdravstvena organizacija navela je podatak od 3,4%, a epidemiolozi govore da će se, na kraju epidemije, vjerojatno ustanoviti da je stopa oko 1% ili ispod 1%. Za usporedbu, gripa ima stopu smrtnosti između 0,1 i 0,5%, tako da navedeni podaci ne znače da je bolest uzrokovana Covidom-19 bezazlena. Tek pokazuju da zaraza nije i smrtna presuda i da nećete nužno umrijeti. Također,
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je stopa smrtnosti viša kod starijih osoba, te ljudi koji imaju još neku od pridruženih bolesti pri čemu se posebno navodi hipertenzija, srčane bolesti i dijabetes. No, to nije pravilo, studije pokazuju da žrtava ima u svim dobnim skupinama i bez pridruženih bolesti. Znanstvenici ne znaju točno objasniti zašto pa preporuke o držanju socijalne distance, izbjegavanju okupljanja, javnog prijevoza i svega što možete kako biste se zaštitili nisu besmislene. Nema razloga za paniku, ali za oprez ima.
6. Domaće životinje mogu proširiti virus
Poneki mogu, ali Covid-19 nije među njima. Psi i mačke neće vam prenijeti zarazu, ali vam mogu na dlaci i šapama donijeti virus izvana u kuću. Preporuka američkog CDCa je da ne šećete psa dok ste bolesni, a i da ruke trebate prati nakon što se pomazite s ljubimcem kao i da i bilo dobro po ulasku u kuću iz svakodnevne šetnje prebrisati šape i krzno svojeg ljubimca.
7. Djeca se ne mogu zaraziti
Naravno da mogu. Studije pokazuju i jednake brojeve zaraze. Istina, prvotne studije provedene u Kini pokazale su da je na 44000 oboljelih bilo samo 2,2% djece ispod 19 godina. Ali to su bile studije provedene na pacijentima koji su trazili lijecnicku pomoc. Sada se već zna da djeca jednako mogu zaraditi Covid-19, no iz nekog razloga lakše prolaze kroz bolest. Koji je točno razlog, znanstvenici još ne mogu dokučiti. Također, s obzirom da se zna da se mogu zaraziti jednako kao i odrasli djeca često postaju prijenosnici zaraze odraslima koji su skloniji imati neki od težih oblika bolesti. Zato većina država poseže za mjerama zatvaranja škola i dječjih vrtića. Inače, najmlađe zaraženo dijete za koje se zna da je zaraženo Covidom-19 novorođena je beba u Velikoj Britaniji za koju još nije jasno je li se zarazila tijekom poroda ili u majčinoj utrobi za vrijeme trudnoće. I beba i majka su na liječenju .
8. Ako se zarazite, znat ćete da je to Covid-19
Ne, nećete. Covid-19 uzrokuje širok raspon simptoma koji mogu odgovarati mnogim virozama koje ste dosad prošli. Uobičajeni simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj i otežano disanje, ponekad se javljaju umor i bolovi u mišićima, a malo rjeđi su i vrtoglavica, povraćanje, mučnina, curenje nosa. U ozbiljnim slučajevima javlja se izrazito otežano i ubrzano disanje, ali do tog trenutka može se dogoditi da nema simptoma uopće. Dakle, s obzirom na širok raspon simptoma na kakve smo navikli i u ostalim respiratornim bolestima, jasno je da nećete moći sa sigurnošću razlučiti je li riječ o gripi, prehladi, virusnoj upali pluća, bakterijskoj upali pluća ili virozi. Zato postoje liječnici, testovi i dijagnostika. U svim slučajevima svih simptoma, ostanite u samoizolaciji i pokušajte ne prenijeti zarazu na nekog drugog. Čak i da je "obična" prehlada, nitko ne želi biti bolestan. A imate li simptome, poželjno je javiti se liječniku kako bi se razlučilo od čega bolujete.
9. Uzimanje C vitamina spriječit će da se zarazite Covidom-19
Znanstvenici nisu našli nijedan dokaz da će C vitamin spriječiti bilo kakvu zarazu. Istina, može vam pomoći jer jača imuno sustav, ali i ta je vrsta pomoći ograničena, ne svemoguća. Zato da, uzmite C vitamin, ima ga u agrumima, kupusu, ali ne očekujte čuda. I imajte na umu da osim C vitamina vaš imunološki sustav treba i ostale bitne vitamine kako bi vas uspješno obranio od zaraze ili bolesti. Tu su i cink, D vitamin itd. ali napominju znanstvenici, to neće spriječiti da se zarazite. Pravilna prehrana sa zastupljenim voćem i povrćem dat će vam dovoljno minerala i vitamina koji će pomoći vašem imunitetu da kroz bolest prođete lakše. Također, upozoravaju istraživanja, prevelike doze C vitamina moze vas dovesti do neželjenih dijareja. A to će vam, pak, iscrpiti tijelo. Mjera je ključna riječ. Pazite na prehranu, jedite dovoljno voća i povrća, pomozite svojem tijelu. No, neće vas nikakvo uzimanje suplemenata zaštititi od zaraze same.
10. Ispijanje vode, tople vode ili vode sa solju pomoći će da se ne zarazite
Neće. Vaše grlo nije toaletna školjka i ne možete isprati virus. Neki savjeti na društvenim mrežama su opasni i savjetuju čak i pijenje sredstava za dezinfekciju ili nešto drugo jednako opasno. Nema znanstvenog dokaza da bilo kakvo ispijanje tekućine, vode, vode sa solju ili tople tekućine pomaže pri kontroli zaraze. Ali pravilna hidracija bitna je iz drugih razloga poput dovoljna količina tekućine potrebna je za regulaciju tjelesne temperature, a posebno je važna ukoliko dođe do bolesti kad je potrebno snižavati tjelesnu temperaturu ili se pojavi povraćanje ili proljev pa se na taj način gubi tekućina iz tijela. Dakle, hidracija da, ali ne očekujte čuda. Virus se neće isprati sa sluznice kad i ako tamo dođe.
11. Prskanje dezinfekcijskog sredstva ili alkohola po koži spriječit će zarazu
Neće, ali moće ozbiljno naštetiti vašoj koži. A i vašoj sluznici koja je prva obrambena barijera koju virus treba probiti jer udisanje alkohola ili dezinfekcijskog sredstva baš ne djeluje blagotvorno na nju. Upamtite, jednom kad vam virus dospije na sluznicu stvar je vaše imuniteta da se s njim izbori. Nemojte mu odmagati neprovjerenim i pokatkad opasnim savjetima prikupljenim s Interneta.
12. Pomaže cjepivo protiv gripe
Ne pomaže. Cjepivo protiv gripe namijenjeno je zaštiti od virusa koji izazivaju gripu i iznova se rade na godišnjoj bazi. Covid-19 nov je virus koji je čak i iz potpuno drugačije skupine virusa od virusa koji izazivaju gripu. Upravo se zato ubrzano radi na pronalasku cjepiva kojim bi se zauzdala epidemija Covida-19. Cjepiva se razvijaju u nekoliko laboratorija diljem svijeta i trenutno su u različitim fazama. Neka su već ušla u fazu testiranja na životinjama, neka su tek u pripremnoj fazi. Znanstvenici upozoravaju da je najraniji rok da se cjepivo protiv Covida-19 pojavi na tržištu godina dana. Prije svega, traži se cjepivo koje neće na nijedan način nauditi ljudima, a mora ih i pošteno zaštititi.
U svakom slučaju, svijet očekuje i nada se cjepivu što je ranije moguće.
13. Veće količine češnjaka pomoći će protiv zaraze
Neće. Osim što će zasigurno pomoći u držanju razmaka od ostalih ljudi, što doduše ovisi o tome koju količinu konzumirate. Šalu na stranu, češnjak jest zdrava hrana, i zna se da pomaže imunitetu, da ima neke značajke koje pomažu u borbi s bolestima, ali nema baš nikakvog dokaza da pomaže protiv novog Covida-19. Savjeti poput konzumacije veće količine češnjaka pojedinci su shvatili ozbiljno pa je u Kini hospitalizirana osoba koja je dobila ozbiljnu upalu grla nakon što je pojela oko kilograma sirovog češnjaka. Nemojte to raditi, bolnice će, u slučaju, jačeg izbijanja epidemije imati dovoljno posla sa zaraženima od Covida-19, ne trebaju bizarne slučajeve koji će ući u anale.
14. Antibiotici pomažu u liječenju i prevenciji
Ne, antibiotici ne pomažu u liječenju virusnih oboljenja. Antibiotici pomažu u liječenju bakterijskih infekcija. Ponekad ih liječnici prepisuju kod virusnih oboljenja kako bi spriječili sekundarne, bakterijske infekcije da se nastane na oslabljeni imunitet, ali ne kao lijek za viruse, već kao pomoć tijelu. No i Covid-19 je virus, dakle, logično je da antibiotici ne pomažu. To ne znači da vam liječnik, ako ste zaraženi, neće prepisati i antibiotsku terapiju i ako to učini svakako uzmite terapiju. No, unaprijed uzimati antibiotike ili ih uzimati na svoju ruku, nema smisla.
15. Postoje lijekovi kojima se liječi Covid-19
Ne postoje. Diljem svijeta u borbi s novim virusom liječnici prepisuju lijekove za koje do sada znamo da djeluju protiv virusa, ali nijedan od tih lijekova nije razvijen kako bi djelovao protiv specifičnog Covid-19 virusa. Kako bi i mogao kad je to posve novootkriveni virus? No, neke kombinacije poznatih lijekova protiv virusa s kojima raspolaže današnja medicina čini se da daju određeni postotak uspješnosti u liječenju, ali to je još u istraživanjima i nema dovoljno znanstvenmih podataka da se točno ustvrdi da imaju uspjeha ili ne. U svakom slučaju, zarazite li se Covidom-19 i zatrebate li liječničku pomoć, slušajte liječnike ne savjete s Interneta.
https://magazin.hrt.hr/592869/znanost-i-tehnologija/mitovi-o-koronavirusu-covid-19
