Vojna industrija – najveći izvoznici i uvoznici, koliko je oružja u svetu…BIZNIS Autor: Luka Jovanović 23. apr. 2021
Širom sveta trenutno postoji oko dvadeset aktivnih vojnih sukoba koji godišnje odnose nekoliko hiljada života. Zemlje sa najviše ljudskih žrtava su Jemen, Avganistan, Nigerija i Sirija, a po zvaničnoj ratnoj statistici ovde se ubraja i sukob meksičkih kartela čiji sukob takođe odnosi hiljade života godišnje.Zbog činjenice da postojeći sukobi u svetu nisu globalno razorni kao oni u devetnaestom i dvadesetom veku, čini se da ostatak sveta nema dovoljno interesovanja za ratom pogođene zemlje, čak se, gledajući neke podatke, može zaključiti da najveće sile sveta upravo na sukobima i potenciraju.
Istraživanja SIPRIPo zvaničnim podacima koje je objavio SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute) za 2019. godinu globalni vojni troškovi su dostigli očekivani maksimum i dosadašnji rekord od 1,92 triliona dolara. Ovaj broj se uvećao u odnosu na 2018. godinu za nešto manje od sedamdeset milijardi dolara, a za oko 120 milijardi u odnosu na 2017. godinu.
Zvanični podaci o 2020. godini sa ovog instituta još nisu objavljeni, ali stručnjaci iz ove oblasti navode cifru između 1,83 i 2 triliona dolara. Rast se očekuje usled naglog ekonomskog jačanja Kine. Trenutna cifra predstavlja preko 2,2 odsto svetskog BDP i vojnu industriju svrstava među najveće na svetu. Ova industrija je svoj vrhunac, u odnosu na procenat svetskog BDP koji je na nju utrošen, doživela polovinom šezdesetih godina prošlog veka kada je iznosila 6 odsto. Od tada je u u padu. Od 2001. do 2019. godine vojna industrija se povećala za 781 milijardi dolara. Upravo u tom periodu beleži se niz novih konflikata u svetu.
Lista po vojnom budžetu i procentu BDPListu očekivano predvode SAD sa 732 milijarde dolara. Za njima ide Kina sa značajnom manjom cifrom od 261 milijarde dolara. Ostale na listi su Indija (71,1 m), Rusija (65,1 m), Saudijska Arabija (61,9 m), Francuska (50 m), Nemačka (49,5 m), UK (48,6 m), Izrael (20,4 m)…
Gledajući BDP zemalja i njihove vojne troškove na osnovu ovih parametara lista izleda potpuno drugačije. Ubedljivi lider ovakve podele je Saudijska Arabija sa 8 odsto svog BDP uloženog u vojnu industriju. Sledi ih Izrael sa 5,3 odsto, Rusija sa 3,9 odsto, SAD 3,4 odsto, Južna Koreja 2,7 odsto… Ovakve brojke su očekivane jer sve vodeće zemlje ovih lista imaju aktivne vojne konflikte.
Najveći uvozniciPo istraživanjima SIPRI najveći uvoznik oružja na svetu je Saudijska Arabija. U poslednjih pet godina procenat uvoza je skočio za neverovatnih 61 odsto u odnosu na period između 2011. do 2015. godine i sada on predstavlja 11 odsto svetskog uvoza. Glavni dobavljači oružja Saudijskoj Arabiji su SAD (preko 79 odsto), UK i Francuska.
Drugu i treću poziciju drže Indija sa 9,5 odsto globalnog uvoza i Egipat sa 5,8 odsto. Egipat takođe kao i Saudijska Arabija beleži nagli skok od 136 odsto u odnosu na isti period. Zanimljiv je podatak da su kod ove dve zemlje glavni uvoznici Rusija i Francuska (a mnogo manje SAD i Izrael) što navodi na zaključak da je posao oko nabavke oružja dosta polarizovan, ali ne i totalno politički opredeljen.ž
Gotovo neopaženo, četvrto mesto zauzima Australija (5,1 odsto svetskog uvoza) sa rastom od 41 odsto u odnosu na prvu polovinu ove decenije. SAD su im očekivano najveći partner u ovom poslu. Kina je na petom mestu uz relativno mali rast u proteklom periodu uz najviše uvoza iz Rusije.
Jedna od zemalja koja ima najveći skok u proteklih 5 godina od neverovatnih 361 odsto je Katar (3,8 odsto svetskog uvoza). Ova situacija je izazvana zaoštravanjem odnosa sa Saudijskom Arabijom, UAE i Egiptom polovinom 2017. godine. Najveće partnere u nabavci naoružanja (SAD i Francuska) velikim delom deli sa zemljama u kojima je u konfliktu. Japan i Izrael takođe u predhodno pomenutom periodu beleže veliki skok u procentima nabavke.
SAD beleže pad uvoza od 30 odsto (iako se vojni budžet znatno povećava iz godine u godinu) što mnogi stručnjaci tumače kao agresivni pokušaj centralizacije ove industrije. Njihov procenat svetskog uvoza je tek nešto iznad 2 odsto. Uz njih značajan pad imaju i Vijetnam, Pakistan i UAE. Teritorijalno stvari oko uvoza u poslednjih 10 godina ostaju nepromenjene. Najveći deo pripada Aziji i Okeaniji, a odmah za njima u malo manjoj meri sledi Bliski Istok. Evropa beleži manji skok. Najveći deo kupovine vojne opreme se odnosi na dronove, rakete i avione.
Najveći izvozniciNajveći izvoznici oružja na svetu su ubeljivo SAD sa 37 odsto svetskog izvoza, što takodje predstavlja veliki rast u prethodnom periodu, iako su 2015. godine takođe bili lideri. Najveći klijenti su im njihovi strateški partneri Saudijska Arabija, Južna Koreja i Australija. U ovome ih sledi Rusija sa 20 odsto udela u ovom poslu. Oni beleže pad u izvozu u proteklim godinama. Njihovi najveći potraživači su Kina i Indija.
Francuska je treća zemlja na listi sa 8 odsto tržišta, a slede je Kina i Nemačka sa nešto malo iznad 5 odsto. Sve nabrojane zemlje najviše izvoze u zemlje Azije i Bliskog istoka.
Ovakvi podaci kod stručnjaka iz ove oblasti izazivaju strah zbog činjenice da su neke od zemalja u kojima završi najviše oružja zemlje kojima upravljaju autokratski režimi, gde je prisutna velika politička represija i kršenje osnovnih ljudskih prava. Oni takodje ukazuju na to da pojedine istaknute pripadnike medjunarodne zajednice ne zanimaju problemi stanovništva u tim zemljama i optužuju velike sile za zanemarivanje ljudskih prava zarad profita.
Vojna industrija je jedina uz IT industriju koja uspeva da održi eksponencijalni rast uprkos svim krizama koje pogadjaju svet u poslednje dve decenije. U prilog ovoj tvrdnji idu i zabrinjavajuća predvidjanja da će do 2025. godine industrija premašiti cifru od 2,3 triliona dolara globalno.
Najveće firme za proizvodnju oružjaNajveće kompanije ovog sektora uglavnom beleže rast između pet i osam odsto godišnje, a 25 najvećih je 2019. godine beležio značajan rast od 8,5 odsto. Prvih pet najvećih kompanija po obimu prodaje u svetu su američke – Lockheed Martin, Boing, Northrop Grumman, Raytheon, General Dynamics. Zajedno ove kompanije imaju prodaju u 2019. oko 165 milijardi.
Uz SAD i Kina ima čak tri svoja predstavnika u prvih deset najvećih – Aviation Industry Corporation of China (22,4 milijarde), China Electronics Technology Group (15,1 milijarda), Norinco (14,4 milijardi). Sve privatne korporacije zajedno su po nekim navodima imale prodaju veću od 450 milijardi dolara.
Vojna industrija Republike Srbije je takođe veoma cenjena u svetu. Iako je u vreme SFRJ bila mnogo veća, danas je jedna od retkih industrija kod nas koja se održala. Najveće kompanije su Zastava Kragujevac, Milan Blagojević-Namenska Lučani, Krušik, Sloboda…
Kako i koliko ljudi poseduju oružje po svetuVeliki broj zemalja na svetu ima obavezno ispunjenje vojnog roka i po istraživanjima u većini država je upravo to vreme kada se ljudi prvi put upoznaju sa oružjem i njegovim korišćenjem. Ova praksa se znatno menja u državama koje su, ili su nedavno bile zahvaćene ratnim sukobom. U takvim državma upotreba oružja se beleži i od najranijeg detinjstva.
SAD i Jemen su na čelu liste zemalja po broju oružja na sto stanovnika. Odmah uz njih u ovu grupu spadaju Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Oko četrdeset komada oružja na sto ljudi. Procenjuje se da je više od 10 odsto ljudi na svetu imalo nekakav kontakt sa oružjem. Mnoge evropske države tolerišu posedovanje oružja uz odredjene dozvole i regulacije, najčešće u sportsko rekreativne svrhe kao što su lov, gađanje itd.
SAD su predvodnik u liberalnom stavu prema kupovini i posedovanju oružja u svetu i gotovo da ne postoji država u kojoj je posedovanje ili kupovina zabranjena. Sprovođenje takve politike u poslednje vreme, usled sve češćih zloupotreba izaziva negodovanje javnosti i nailazi na teške osude.
Uticaj pandemije koronavirusa na vojnu industrijuIako nema zvaničnih podataka na koji način aktuelna pandemija utiče na ovu industriju ljudi upućeni u trenutna dešavanja na berzi očekuju brz oporavak akcija svih firmi koje posluju u okviru ove idustrije i imaju potpuno poverenje u predvidjeni petogodišnji rast.
Izvor:
www.n1info.com